Mons. Šaško je u propovijedi istaknuo i da posljednje papinske riječi na hrvatskom jeziku "povezuju ljubav, Marijinu zaštitu i uskrslu vjeru s blagoslovnom riječju i molbom - ostanimo povezani u molitvi i vjeri u Krista uskrsloga. Rado blagoslivljam vas i vaše obitelji".
Napominjući da je papa Benedikt XVI. u našem vremenu vidio da se Bog potiskuje iz života i da radost uzmiče, pomoćni biskup zagrebački rekao je da su Papini govori u Regensburgu, Parizu, Berlinu, Zagrebu i drugdje te njegove homilije otvorile pitanja o onim temama koje se redovito izbjegavaju ili ublažuju, bježeći u zabavu i kulturu raznovrsnih mišljenja, a koja niti jedan čovjek zapravo ne može izbjeći. Uz to, dodao je, pozivao je i na proširenje obzora spoznajnih pristupa, na sintezu vjere i razuma, na uvažavanje nosivih sastavnica kršćanske antropologije, jer je znao da tu leže odgovori na pitanja o blagoslovu i prokletstvu.
Mons. Šaško podsjetio je i da je papa Benedikt XVI. od samoga početka prozvao pojave koje ne donose blagoslov, ističući one pojave koje, naročito u Europi, teže izbrisati temelje vlastita identiteta. "Nastojalo se najprije ukloniti, pogubiti Boga, što nije moguće", upozorio je dodavši kako se sada na razne načine pokušava ubiti čovjeka. "Zbog toga se pokušava preinačiti ili barem drukčije predstaviti istina o ljudskosti, ulazeći u pothvate kulturalnih obrata, otvarajući ponore ljudske nesreće.
Čovjek na svoje poteškoće i najteža pitanja ne može dati rješenja, jer ih ne posjeduje. Zbog toga je svijetu potreban Bog", istaknuo je mons. Šaško.
Osvrćući se na odluku Pape Benedikt XVI. da se odrekne dužnosti poglavara Katoličke crkve, naglasio je kako nam je time Papa "očitovao da samo iskustvo Kristove prisutnosti dopušta vidjeti do te mjere da se u posvemašnjem miru može reći - učinio sam to u potpunoj slobodi za dobro Crkve, ispitavši savjest i svjestan težine te odluke".
Nakon euharistijskoga slavlja emitiran je jednosatni sažetak Papina boravka u Zagrebu.