ZAGREB - U povodu Svjetskog dana bolesnika ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavio je danas u KBC Sestre milosrdnice informativni letak s upitnikom o zadovoljstvu pacijenata bolničkim uslugama "Pacijent u središtu bolničikog sustava".
Anketno pitanje na letku glasi "Biste li članovima svoje obitelji ili prijateljima preporučili bolnicu/odjel na kojem ste se liječili u slučaju da je njima potrebno isto liječenje", a na osnovu odgovora dobit ćemo jasne parametre gdje treba intervenirati, pojasnio je ministar zdravlja Ostojić. "Rezultati ankete bit će također alat bolničkim upravama kako bi mogli analizirati rad odjela u svojim ustanovama ali i uspoređivati ih s drugim ustanovama", rekao je Ostojić. Letak će biti tiskan u 350 tisuća primjeraka i distribuiran u sve kliničke bolničke centre, kliničke bolnice i opće bolnice, a povratne će se informacije obrađivati na mjesečnoj razini. Na temelju rezultata ankete ministar zdravlja donijet će odluku o najboljim bolničkim odjelima u preotekloj godini.
ZAGREB - Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je danas kako je odluka poglavara Rimokatoličke crkve pape Benedikta XVI. da se povuče bez presedana u posljednjih šest stoljeća Crkve. "Ona svjedoči o visokom stupnju odgovornosti što je Papa osjeća prema Crkvi, prema svojem položaju i – što je najbitnije – prema vjernicima", smatra Mesić. U izjavi medijima Mesić je naveo da papa Benedikt XVI., kojega je imao prilike susresti u Vatikanu, nije – za razliku od svojega iznimno popularnog prethodnika kojega bi se, uvjetno govoreći, moglo nazvati i populističkim papom – bio i vjerski vođa i politički čimbenik. "On je u prvome redu bio teolog, i to konzervativnih uvjerenja koja nije ni sakrivao niti je od njih odustajao", ustvrdio je te naglasio da njegovu odluku valja primiti s punim poštovanjem i uvažavanjem. "Današnji je svijet, pa i Katolička crkva u njemu, suočen s dosad nezapamćenim izazovima. Valja se nadati da će nasljednik Benedikta XVI. biti netko tko će se s tim izazovima znati nositi, imajući na umu raspoloženje najvećeg broja vjernika, ali i prilike u kojima oni, kao i cijeli svijet, žive", zaključio je Mesić.
ZAGREB - Skupina mirovnih institucija i pojedinaca poslala je danas državnom vrhu otvoreno pismo u kojem, u povodu prijepora oko uvođenja ćiriličnih natpisa u Vukovar, pozivaju na širu raspravu u okviru koje bi se, ističu, proradila prošlost, prevladali postojeći stereotipi i osvijestio značaj zajedništva za opstanak i prosperitet i budućnost Vukovara i cijele Hrvatske. "Smatramo da je to prilika za unaprjeđivanje međuetničkih odnosa i pomicanje težišta rasprave s osporavanja zajamčenog prava na konsenzualno pitanje kako ostvariti ustavni zakon, a da se uzmu u obzir vrijednosti važne Hrvatima i Srbima Vukovaru radi obnove povjerenje među njegovim žiteljima", ističe se u pismu. Ocjenjuju kako Vukovar jasno pokazuje koliko je postignuti mir krhak i ne doživljava ga se pravednim, pa se zapravo radi o odsustvu rata bez istinskog mira, pa bi se stoga lako moglo dogoditi da u budućnosti dođe do ponovne eskalacije nasilnog sukoba.
ZAGREB - Grad Zagreb spreman je donirati zemljište veličine nešto više od tisuću četvornih metara Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu razvoja projekta sveučilišnog Sjevernog kampusa, što bi tome fakultetu omogućilo da nakon 130 godina konačno dobije jedinstveni krov nad glavom, izjavio je danas zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nakon sastanka s dekanicom Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Karmelom Barišić i predstavnicima fakulteta. "Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao jedna od najstarijih sastavnica toga sveučilišta i centar znanstvene izvrsnosti ovog dijela Europe, zaslužuje da nakon 130 godina konačno dobije jedinstveni krov nad glavom u sklopu projekta razvoja Sjevernog kampusa Sveučilišta", kazao je gradonačelnik. Bandić je fakultet posjetio na poziv dekanice Barišić, a jedan od povoda sastanka bilo je upravo pitanje projekta preseljenja fakulteta u jedinstveni prostor na zagrebačkom Zmajevcu, na uglu Bijeničke ceste i Aleje Hermana Bollea u sklopu razvoja Sjevernog kampusa Sveučilišta, za što je fakultetu potrebna pomoć grada.
SPLIT - Splitsko Sveučilište danas je dodijelilo počasni doktorat Aaronu Ciechanoveru, istaknutom izraelskom znanstveniku i dobitniku Nobelove nagrade za kemiju. Počasni doktorat profesoru Ciechanoveru dodijeljen je na prijedlog medicinskog, prirodoslovno-matematičkog i Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu zbog njegovog izuzetnog doprinosa u otkrivanju načina na koje se razgrađuju proteini. Ovo mi je veliko priznanje i vjerujem da ćemo i dalje dobro surađivati kao i do sada, rekao je Ciechanover, dodajući da su sveučilišta temelj svega, da se iz njih kreće u znanosti. Na ceremoniji je bio i svjetski poznati hrvatski znanstvenik Ivan Đikić koji je podsjetio na izniman doprinos profesora Ciechanovera razvoju splitskog sveučilišta na području znanstveno-nastavnog rada i međunarodne prepoznatljivosti. Ogromna je čast danas ovdje govoriti o znanstveniku velikog kalibra, ali i velikom prijatelju Splita. Profesor Ciechanover je svjetski znanstvenik i intelektualac koji je sudjelovao u stvaranju programa NobelSt, rekao je Đikić.
SPLIT - Predsjednik Hrvatskoga demokratskoga slobodarskog saveza Dalmacije (HDSSD) Hrvoje Tomasović izvijestio je danas na konferernciji za novinare u Splitu da su sindikalni povjerenik Jadrankamena Tonči Drpić i njegov dopredjednik Josip Eterović postali članovi te stranke. Drpić i Eterović najavili su osnutak ogranka HDSSD-a u Pučišćima na Braču i izlazak na lokalne izbore, a kako su rekli, na to su se odlučili kako bi pomogli obespravljenim radnicima na području Dalmacije. "Nama je od samih početaka borbe za Jadrankamen predsjednik splitske podružnice Hrvoje Tomasović davao potporu" rekao je Drpić, ističući da su u toj stranci prepoznali regionalnu stranku koja se bori za Dalmaciju, a u politiku je ušao zato da pomogne mnogim tvrtkama na tom području koje očekuje propast. "Kroz politiku i stranku samo želim pomoći", rekao je Drpić napominjući kako Dalmaciju želi "staviti na noge".
ZAGREB - Tiskara Vjesnik opovrgnula je danas tvrdnje izdavača "21. stoljeća" da se taj dnevnik privremeno gasi zbog poskupljenja tiskanja. Tvrdi kako nikakvoga drastičnog poskupljenja tiska nije bilo i da su račune izdavaču fakturirali slijedom potpisanog ugovora s kraja prošle godine. Tiskara Vjesnik svoju uslugu tiska "21. stoljeća" ispunila je kvalitetno, na vrijeme i po izdanim narudžbama izdavača novina tvrtke 'Miran dan', a cijena je obračunata po standardima i potpisanom ugovoru, izvijestila je tiskara. Objašnjava da izdavač nije osigurao papir za tisak, što je bila njegova obveza, niti je osigurao novac za podmirenje dospjelih obveza tiskanja koje danas iznose 1,7 milijuna kuna, a ukupan dug je oko 2,5 milijuna kuna. Cijena tiska dogovorena je na temelju 100.000 primjeraka na dan, ali je tržište, nažalost, odlučilo da se novine tiskaju u nakladi oko 20.000 primjeraka, što znatno poskupljuje proizvod, dodaje tiskara Vjesnik.
ZAGREB - Jedan od preostalih svjedoka tužiteljstva u slučaju Fimi medija, Vedran Miše, danas je negirao tvrdnje iz svog ranije svjedočenja u USKOK-u u kojem je kazao da je njegov bivši poslovni partner, krajem osamdesetih godina, u Salzburgu davao novac optuženom Ivi Sanaderu. Miše je svjedočeći na zagrebačkom Županijskom sudu potvrdio da je s bivšim partnerom Sinišom Caktašem putovao u Austriju i Njemačku po foto materijal. Iako je u USKOK-u ranije posvjedočio da je Caktaš pritom nosio novac Sanaderu, Miše je danas kazao da ne zna s kim se Caktaš tamo sastajao. U istrazi je kazao i da Sanadera poznaje još iz djetinjstva jer je s jednim od njegove braće išao u školu, no sada je ustvrdio da ga zna tek iz medija, iz kojih je saznao i da je bivši premijer neko vrijeme živio u Austriji. "Ne znam zašto sam rekao, ako sam to rekao USKOK-u. Ne sjećam se da mi je Caktaš rekao da se sastajao sa Sanaderom. Sve to skupa je bilo pre davno i ti događaji i iskaz u USKOK-u", kazao je svjedok, nakon što ga je sutkinja Ivana Čalić pitala zbog čega se njegovo današnje svjedočenje razlikuje od onoga u istrazi.
PULA - Saborski zastupnici IDS-a Giovanni Sponza i Valter Boljunčić istaknuli su na današnjoj su konferenciji za novinare govoreći o prijedlogu zakona o poljoprivrednome zemljištu kako će planirane izmjene dodatno centralizirati stanje u poljoprivredi. "Ovaj zakon ima jednu lošu stranu jer će, po njegovu prijedlogu, upravo agencije za upravljanje državnom imovinom provoditi postupak dodjele državnoga poljoprivrednog zemljišta", rekao je Sponza i dodao kako je dosadašnja praksa pokazala kako je "usko grlo" dodjele državnoga poljoprivrednog zemljišta bilo upravo ministarstvo, to jest državna razina. Po njegovim riječima, jedinice lokalne samouprave to čine dva do tri puta brže nego mjerodavno ministarstvo te se zato IDS zauzima da se postupci pojednostave i ubrzaju kako bi poljoprivrednici što jednostavnije i brže došli do osnovnog sredstva za rad. "Rješenje vidim u tome da se ovlasti prepuste jedinicama lokalne samouprave, koje će sve brže odraditi jer doista je nemoguće da neki iz agencija odlučuju o dodjeli poljoprivrednog zemljišta iako to zemljište iz svojeg ureda nisu niti vidjeli", rekao je Sponza.
OSIJEK - Policija je u osječkoj gradskoj tvrtki Ukopu završila kriminalističku istragu koja je obuhvatila 15 zaposlenih osoba, od kojih je 14 privedeno sucu istrage osječkoga Županijskoga suda, izvijestili su na današnjoj konferenciji za novinare predstavnici osječko-baranjske Policijske uprave. Sudac istrage Županijskoga suda odredio je 8. veljače jednomjesečni istražni zatvor za 13 od 14 privedenih osoba, a za jednu osobu odbio je prijedlog za istražni zatvor zato što više ne radi u spomenutoj tvrtki pa nema opasnosti od ponavljanja kaznenoga djela. Glasnogovornik osječko-baranjske Policijske uprave Darijo Premec rekao je kako se osumnjičenike tereti da su više godina na osječkim grobljima s posmrtnih ostataka pokojnika skidali zlatni nakit, zlatne zube i ostalu zlatninu te dijelove odjeće. Dodao je kako su osumnjičenici kazneno prijavljeni za tešku krađu i povredu mira pokojnika te da je kriminalistička istraga završena jer nema novih činjenica ni osumnjičenika.
ZAGREB - U sklopu drugog regionalnog festivala čokolade "Zagreb Chocofesta" danas je organizirana humanitarna akcija - prodaja torte dugačke 15 metara čiji će prihod biti doniran Udruzi za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom "Zamisli", a u akciji je sudjelovao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Tortu je donirala tvrtka "Mlinar", a komad je stajao 10 kuna. U torti od 300 kilograma spojene su 154 torte u jednu dugačku 15 metara, rekao je Andrej Tošev iz Mlinara. Denis Marijon iz Udruge za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom "Zamisli" rekao je da će novac prikupljen od te humanitarne akcije upotrijebiti za uređenje prostorija koje su dobili od grada Zagreba, a nada se da će tim novcem urediti i mini-kuhinju u kojoj će njihovi članovi koji su prošli tečaj kuhanja za mlade s invaliditetom, koji provode već tri godine, moći kuhati.
ZAGREB - Dnevne novine 21. stoljeće privremeno prestaju s izlažanjem zbog problema s tiskarom koja im je, tvrdi izdavač, povećala cijenu tiskanja za više od tri puta. "Sa žaljenjem moramo objaviti da smo bili primorani privremeno obustaviti izlaženje dnevnih novina 21. stoljeće. Na donošenje takve odluke prisiljeni smo zbog neobjašnjivog ponašanja tiskare Vjesnik dd koja nam je inicijalno dogovorenu cijenu tiska bez obrazloženja i utemeljenih razloga povećala više od tri puta. Pod takvim uvjetima projekt ne može biti profitabilan i održiv te je, nažalost, jedina moguća i odgovorna odluka privremeno obustaviti izlazak dnevne novine", izvijestio je vlasnik i direktor projekta Marjan Jurleka. "Dnevne novine 21. stoljeće u nepuna dva mjeseca izlaženja našle su svoju poziciju na tržištu i put do čitatelja pokazujući da na tržištu, što se publike tiče, zaista postoji prostor za nove dnevne novine. Prosječno dnevna prodaja u posljednjih mjesec dana iznosila je 15.000 primjeraka, a u pojedinim danima nadmašivala je prodaju na kiosku konkurentskih izdanja koja su na tržištu već dugi niz godina.
ZAGREB - Boris Festini, glumac koji je, uz dugu kazališnu karijeru, ostvario niz zapaženih uloga u filmovima i televizijskim serijalima, umro je u 83. godini. Svoj prvi angažman Festini, rođen 1930. u Svetom Ivanu Zelini, imao je u Narodnom kazalištu u Sisku gdje je 1948. završio gimnaziju. Bio je to početak njegove glumačke karijere tijekom koje je nastupao u gotovo svim najvažnijim hrvatskim kazalištima i na festivalima te surađivao s najistaknutijim hrvatskim filmskim i kazališnim redateljima. Glumu je diplomirao 1955. na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost i vrlo je brzo nakon toga postao stalnim honorarnim članom Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Četiri godine kasnije prelazi u kazalište "Komedija", gdje do 1970. ostvaruje više dramskih uloga, ponajviše likova asketa i patnika kojima je pristajao likom i stasom.