FEROVAC/VARAŽDIN/VINKOVCI - Prosvjed upozorenja seljaka nezadovoljnih stanjem u hrvatskom agraru počeli su danas do podne na prosvjednom punktu u Ferovcu na cesti Požega - Našice, kao i na ludbreškoj obilaznici, dok je veći dio udruga poljoprivrednika za sada odgodio najavljene prosvjede. Poljoprivrednici traže isplatu poticaja, legalizaciju poljoprivrednih objekata uz minimalni trošak, izmjene prijedloga zakona o poljoprivrednom državnom zemljištu za koji kažu da pogoduje 'velikim igračima' na štetu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, te rješavanje nagomilanih problema u proizvodnji i preradi mlijeka. Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje i predsjednik Koordinacije seljačkih udruga koje prosvjeduju, istaknuo je kako traže hitan razgovor s premijerom i ministrom financija. Koordinator prosvjeda za Varaždinsku županiju Miljenko Ivanuša kazao je kako je više desetaka poljoprivrednika ludbreškog kraja sa traktorima i strojevima blokiralo jedan trak ludbreške zaobilaznice. Sindikat hrvatskih seljaka (SHS) spreman je sutra krenuti u seljačke prosvjede na području Vukovarsko-srijemske županije ukoliko do kraja današnjega dana predsjednik Vlade Zoran Milanović i ministar financija Slavko Linić ne pozovu predstavnike seljačkih udruga na razgovore, potvrdio je predsjednik SHS-a Tomislav Pokrovac.
KAŠTEL SUĆURAC - Oko 150 bivši radnika Adriachema danas je na prosvjedu ispred ulaza u tvrtku u Kaštel Sućurcu zatražilo smjenu stečajnog upravitelja Ive Jukića te da se država, koja je većinski vlasnik tvrtke, u nastavku stečajnog postupka odrekne svojih potraživanja i ta sredstva usmjeri bivšim radnicima. Prosvjednici su svoje nezadovoljstvo izrazili i 15-minutnom blokadom prometnice. Adriachem je u stečaju više od godine dana, za kupnju njegove imovine do sada su održana četiri kruga dražbi, na koje se nitko nije javio. Za svaki krug smanjivala se cijena, sa prvotnih 136 milijuna na 56 milijuna kuna, dok su potraživanja radnika 70 milijuna kuna. Peti krug dražbe zakazan je na splitskom Trgovačkom sudu za 12. ožujka. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matiješević sa prosvjednog je skupu zatražio žuran sastanak s ministrima gospodarstva i financija radi pomoći bivšim radnicima Adriachema tako što bi se država odrekla svojih potraživanja u njihovu korist. Matijašević je optužio Vladu da je "isključivi krivac" za štetu koja je nastala u Adriachemu u posljednjih godinu dana. Ustvrdio je kako državno odvjetništvo protiv Jukića podignulo optužnicu i u tijeku je kazneni postupak u kojem ga se tereti za gospodarski kriminal.
SPLIT - Sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske izvijestio je danas da su njegovi članovi u tvrtki Solarne ćelije u Splitu započeli štrajk zbog neisplate plaća, odnosno akontacija za plaće za zadnja tri mjeseca. Nakon neuspješnog mirenja, članovi Sindikata EKN-a i radnici Solarnih ćelija stupili su štrajk, po čemu su svojevrsni rekorderi u Hrvatskoj, jer to im je 27 put da svoje plaće istjeruju štrajkom ili prijetnjom štrajkom. Osim punog iznosa plaća, poslodavac već dvije godine radnicima ne uplaćuje ni doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što je protuzakonito, no država i inspekcije se na to oglušuju, upozorava sindikalni povjerenik Jure Sinovčić. Solarne ćelije d.o.o. predale su se krajem prosinca zahtjev za predstečajnu nagodbu zbog duga od 1,9 milijuna kuna, a prema prijavi trenutno zapošljavaju 15 radnika.
ZAGREB - Četiri međunarodna sajma vezana za nautiku, turizam, hotelijerstvo i hranu održat će se od 13. do 17. veljače na Zagrebačkom velesajmu, a okupit će 455 izlagača iz Hrvatske i 29 zemalja svijeta, najavljeno je na današnjoj konferenciji za medije na ZV-u. Riječ je o Zagrebačkom sajmu nautike i sajmu turizma CroTOUR, koji se održavaju od 13. do 17. veljače, te sajmu hrane, pića i gastronomskih inovacija INGA i sajmu hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa Hotel&Gastroteh koji počinju dan kasnije, 14. veljače i završavaju dan ranije, 16. veljače. Time se za razliku od nekoliko prošlih godina ponovo na ZV-u sa sajmom nautike u jednom, zimskom terminu objedinjuje hrvatska turistička ponuda, enogastronomija i oprema za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, što je tražili i struka i partneri sajmova. Jedan od jačih sajmova ZV-a, nautički, i ove će godine biti važna promocija hrvatske male brodogradnje. Turistički sajam CroTOUR ove je godine više fokusiran na kontinentalni turizam i produljenje sezone. Sajmovi Hotel&Gastroteh i INGA predstavit će proizvođače i distributere opreme za čuvanje i pripremu hrane i pića te inovacije u gastronomiji.
SPLIT/ZAGREB - Trajektna luka Split i konzultantska kuć HPC - Hamburg potpisali su ugovor o partnerstvu čijom provedbom očekuju unapređenje kvalitete poslovanja i usluga koje pruža Trajektna luka Split, priopćila je ta tvrtka. Prvi korak bit će izrada tržišne analize lučkih usluga i djelatnosti Trajektne luke Split, po ugledu na lučke operatere u zemljama članicama EU-a. U to su uključeni procjena troškova i prihoda te projekcije rashoda vezane za tarife i usluge Trajektne luke Split što će joj omogućiti usklađivanje usluga s međunarodnim standardima. Očekuje se da će to podići profesionalnost pristupa uslugama uz postizanje svih međunarodnih sigurnosnih standarda priveza i odveza brodova te ukrcaja i iskrcaja putnika i vozila. Poslovna suradnja nastavit će se i kroz utvrđivanje razvojne koncepcije, oblikovanja poslovnih izvješća i planova te financijskog modeliranja i izvješća o javnim natječajima. HPC Hamburg među vodećim je svjetskim konzultantima u području lučkog sektora i lučkih djelatnosti.
ZAGREB - Uslijed očekivanog nastavka pada BDP-a te najavljene nove regulative kojom bi se postrožila klasifikacija reprogramiranih kredita, analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) očekuju da će se u 2013. godini zabilježiti vrhunac trenda rasta udjela loših kredita u kreditnom portfelju banaka, i to na razinama od oko 16 do 17 posto. Ocjenjuju da će za banke u Hrvatskoj 2013. biti iznimno zahtjevna godina, možda čak i najtežu od početka krize, bit će to još jedna godina niže dobiti, borbe za klijente i očuvanje kvalitete portfelja te će eventualno potaknuti procese spajanja manjih banaka. U danas objavljenim Tjednim analizama analitičari PBZ-a procjenjuju da je udio loših kredita u ukupnim kreditima, iako službeni podaci o tome još nisu dostupni, na razini ukupnog kreditnog portfelja već dosegnuo 15 posto. Pad BDP-a koji prognoziraju za ovu godinu ne ostavlja bankama mnogo prostora za manevriranje, pa će udio loših kredita neizbježno rasti, čemu će doprinijeti i najavljena nova regulatorna pravila kojima bi se, među ostalim, postrožila klasifikacija reprogramiranih kredita. U analizi podsjećaju da prošla godina za hrvatski bankovni sustav nije završila u pozitivnom tonu - ukupna konsolidirana imovina banaka na godišnjoj je razini pala za 2 posto, bruto krediti za 3 posto, a neto dobit (nerevidirana) za 26 posto, dok pozitivnu stopu bilježe tek ukupni depoziti (rast od 3 posto).
ZAGREB - Poduzetnici prehrambene industrije u devet mjeseci prošle godine su ostvarili bruto dobit odnosno višak prihoda nad rashodima u iznosu od 927 milijuna kuna, što je porast od 11,9 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, podaci su Financijske agencije (Fina). Kod 1.434 poduzetnika zaposleno je 44.211 radnika, a ostvarili su ukupan prihod od 23,6 milijarde kuna, što je porast od 3,2 posto. Ukupni rashodi tih poduzetnika porasli su za 2,8 posto, na 22,7 milijarde kuna. Prehrambena je industrija (Podravka, Kraš, Dukat, PIK Vrbovec, Ledo, Vindija i dr.) zadržala je i povećala svoju prisutnost na stranim tržištima i ostvarila izvoz od 3,5 milijarde kuna, što je porast od 5,9 posto, pokazuju podaci Fine. U odnosu na devet mjeseci 2011., poduzetnici prehrambene industrije povećali su zaposlenost za 1,9 posto, a investicije u dugotrajnu imovinu za 4,4 posto, odnosno u dugotrajnu su imovinu uložili 975 milijuna kuna. Zbog relativno većeg povećanja prihoda od povećanja rashoda, neznatno je povećana efikasnost poslovanja-ekonomičnost, pa je na 100 uloženih kuna ostvareno 104,08 kuna prihoda, u odnosu na 103,75 kuna iz devet mjeseci 2011.
ZAGREB - Kružnih putovanja stranih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru prošle je godine bilo 802, što je 3,4 posto manje nego u godini prije, ali je na tim brodovima bilo 1,2 posto više putnika ili njih 1,15 milijuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Strani brodovi na kružnim putovanjima u Hrvatskoj su prošle godine i boravili manje dana nego u 2011., i to 173 dana manje ili ukupno 1.486 dana. Prema zastavi broda i prošle se godine nastavila uobičajeni poredak te je najviše ili 172 broda doplovilo pod zastavom Bahama, koje slijedi 155 brodova s Malte. U Hrvatsku su 'kruzeri' prošle godine dolazili pod zastavom 15 zemalja, a po mjesecima najviše je kružnih putovanja stranih brodova bilo u rujnu, 125, te u lipnju 124 i listopadu 118. Najviše od ukupnog broja tih brodova prošle je godine kao i svih prethodnih svoj prvi ulazak u teritorijalno more evidentiralo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, njih 71,6 posto.
ZAGREB - Nakon snažne prošlotjedne izvedbe, na Zagrebačkoj burzi Crobexi su i danas ojačali, ponajviše pod utjecajem jačanja cijena dionica u turističkom sektoru i Agrokorovih izdanja. Oko 12,00 sati Crobex je bio na dobitku 0,37 posto, na 1.967 bodova, a Crobex10 za 0,62 posto, na 1.093 boda. Redovni promet premašio je 11 milijuna kuna. Dionica Valamara najlikvidnija je s prometom od 2 milijuna kuna. Cijena joj je skočila 4,38 posto, na 160 kuna. Povlaštenoj dionici Adrisa, s 1,2 milijuna kuna prometa, cijena je porasla 2,6 posto, na 324 kune. U turističkom sektoru najveća je dobitnica dionica je Maistre, čija je cijena skočila za više od 17 posto, na 81,99 kuna. Istodobno dionica Arenaturisa poskupjela je 2,7 posto, dok je Rivijere pojeftinila 0,98 posto. Dionicom Leda ostvareno je do podneva 1,2 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 2,36 posto, na 8.300 kuna. Od ostalih Agrokorovih izdanja, dionice Tiska poskupjele su 6,4 posto, Zvijezde 5,15 posto, Vupika 4,9 posto, a Belja 1,76 posto.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je prema euru ojačala za 0,06 posto, a prema švicarskom franku za još nižih 0,009 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,575045 kuna, a srednji tečaj švicarskog franka 6,164587 kuna. Prema kraju prošlog tjedna smanjen je i srednji tečaj britanske funte, i to za 0,12 posto, na 8,890898 kuna, dok je srednji tečaj američkog dolara povećan za 0,19 posto, na 5,660200 kuna.