LONDON - Vodeće svjetske banke imaju rok od tri godine da uspostave efikasnije mehanizme upravljanja rizicima kako bi poduprle nastojanja da se poboljša sigurnost međunarodnog financijskog sustava, poručili su u srijedu međunarodni regulatori. "Financijska kriza koja je započela 2007. otkrila je da mnoge banke, uključujući i one važne za međunarodni financijski sustav, nisu sposobne potpuno, brzo i precizno obraditi podatke o riziku i identificirati njihovu koncentraciju", upozorio je Baselski odbor za nadzor banaka. Odbor pri Banci za međunarodna poravnanja (BIS) objavio je danas konačnu verziju načela nakon zaključenih konzultacija. Posebno izdvajaju načelo efikasnog definiranja, prikupljanja i obrade podataka o rizicima u velikim bankovnim grupama koje posluju u više zemalja. Izdvajaju i načelo točnog, cjelovitog, razumljivog i pravodobnog izvješćivanja o rizicima, a regulatorima sugeriraju da periodično provjeravaju poštuju li banke propisana načela. Banke bi trebale ispoštovati propisana načela najkasnije do početka 2016. Skupina banaka važnih za međunarodni financijski sustav obuhvaća njih 28, uključujući Goldman Sachs, HSBC, Deutsche Bank i Morgan Stanley. One će od 2016. biti podvrgnute strožem nadzoru i morat će povećati kapitalne rezerve više od ostalih banaka. Baselski odbor obuhvaća regulatore i dužnosnike središnjih banaka nadležnih za 27 financijskih centara iz cijelog svijeta.
BRUXELLES - Europska komisija predstavila je u srijedu akcijski plan za promicanje poduzetništva u Europi ističući da Europa treba više poduzetnika želi li obnoviti gospodarski rast i smanjiti nezaposlenost. Više poduzetnika znači više radnih mjesta, više inovacija i više konkurentnosti. Da bi se postalo poduzetnikom i ostvarilo viziju, potrebno je mnogo osobnog rizika i truda. Poduzetnici su heroji našeg doba. Poduzetništvo je također najvažniji pokretač gospodarskog rasta u ekonomskoj povijesti, rekao je predstavljajući plan potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani, zadužen za poduzetništvo i industriju. Akcijski plan za promicanje poduzetništva u Europi naglašava ključnu ulogu obrazovanja, predviđajući posebne mjere za pomoć novim poduzetnicima među mladima, ženama, starijima, migrantima i nezaposlenima. Predviđaju se i ambiciozne mjere za pomoć start-up i drugim novim tvrtkama, lakše prenošenje vlasništva nad tvrtkama, poboljšanje pristupa financiranju i pružanje druge prilike poštenim poduzetnicima nakon stečaja. U EU posluje 21 milijun malih i srednjih tvrtki i one su okosnica europskog gospodarstva. Ispitivanje Eurobarometra pokazalo je da bi 37 posto Europljana željelo biti sam svoj gazda. Samozapošljavanje je popularnije izvan EU-a, uključujući Hrvate. Samozaposleno želi biti 54 posto Hrvata, dok ih 40 posto želi raditi za poslodavca.
VARŠAVA - Poljska središnja banka ponovo je u srijedu snizila ključne kamatne stope, treći put u tri mjeseca, u nastojanju da podupre posustali gospodarski rast. Poljska je jedina zemlja Europske unije koja je izbjegla recesiju nakon svjetske financijske krize u 2008. Kako bi zaustavilo trend usporavanja rasta, vijeće za monetarnu politiku središnje banke pokrenulo je u studenom ciklus postupnog snižavanja ključnih kamatnih stopa, čija razina nakon današnjeg sniženja za četvrtinu postotnog boda sada iznosi 4,0 posto i najniža je od travnja 2011. Za sada su gospodarski izgledi i dalje slabi, a vrijednost poljske valute zlota još je uvijek visoka u odnosu na euro, zadajući glavobolje poljskim izvoznicima. Poljski gospodarski rast naglo je usporio u trećem tromjesečju 2012, na 1,4 posto, nakon što je u 2011. povremeno i premašivao četiri posto. Ekonomisti koje je anketirao Reuters predviđaju da će rast poljskog BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju dodatno usporiti, na samo jedan posto. Zlot je u prošloj godini ojačao prema euru gotovo 10 posto i uvrstio se u skupinu svjetskih valuta koje su zabilježile najveći skok vrijednosti. Vladini dužnosnici sada izjavljuju da preferiraju slabiju domaću valutu kako bi se pomoglo gospodarstvu.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u srijedu su ojačali, poduprti rastom cijena dionica telekoma i banaka, a poticaj ulagačima bio je i ohrabrujući početak nove sezone objave kvartalnih poslovnih izvješća američkih kompanija. Londonski Ftse indeks ojačao je 0,58 posto, na 6.088 bodova, frankfurtski DAX za 0,07 posto, na 7.701 bod, dok je pariški CAC bio u neznatnom plusu, na 3.706 bodova. Najveći dobitnik bio je europski sektor telekoma, s rastom odgovarajućeg indeksa za 1,8 posto, nakon što su se tržištem proširile priče o mogućem stvaranju regionalne tk-mreže. Po pisanju Financial Timesa, nekolicina vodećih telekomunikacijskih tvrtki razmišlja o kreiranju paneuropske infrastrukturne mreže kako bi se udružila nepovezana tržišta pojedinačnih zemalja u Europi. Deutsche Telekom, France Telecom i Telecom Italia zabilježili su rast cijene dionica od 2,6 do 5,5 posto. Među sektorima dobitnicima izdvaja se i onaj banaka, s rastom pripadajućeg indeksa za 1,5 posto. Najveći dobitnik u tome sektoru bila je britanska bankarska grupa Lloyds, sa skokom cijene dionica od pet posto, za što je također zaslužan i viši investicijski rejting koji mu je dodijelila švicarska banka UBS.
LONDON/NEW YORK - Euro je u srijedu oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima pred sutrašnje zasjedanje Europske središnje banke (ECB) na kojem se ne očekuju promjene kamatnih stopa. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru oslabio 0,3 posto i njime se trgovalo po 1,3044 dolara. Jedinstvena europska valuta ojačala je pak prema jenu za 0,4 posto, na 114,26 jena. I dolar je ojačao prema jenu, i to za 0,8 posto, te se njime trgovalo po 87,73 jena. Analitičari očekuju da će ECB zadržati postojeće ključne kamatne stope, premda su neki ulagači i ekonomisti mišljenja da će ih središnja banka ove godine ipak smanjiti. Očekivanja nepromijenjenih kamatnih stopa na predstojećem sastanku vjerojatno će pružati podršku euru, napominju. Dolar je poskočio prema jenu i time se ponovo približio nedavno dosegnutoj najvišoj razini u protekle dvije i pol godine, budući da su se neki ulagači odlučili na prodaje jena zbog očekivanja popuštanja monetarne politike u Japanu. Ozračje spram japanske valute prilično je promjenjivo s obzirom da se bliži zasjedanje središnje banke, koje je zakazano za 21. i 22. siječnja. Očekivanja da će nova japanska vlada zagovarati drastičnije monetarne poticaje dovela su do izrazitijeg slabljenja jena u proteklim mjesecima.