LONDON - Britansko je gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo nešto sporije nego je prvotno procijenjeno, pokazali su u petak objavljeni podaci državnog ureda za statistiku. ONS je tako izvijestio da su aktivnosti u britanskom gospodarstvu porasle u razdoblju od srpnja do rujna za 0,9 posto, u odnosu na ranije procijenjenih jedan posto. Razlog su snižene procjene rasta aktivnosti u uslužnom i industrijskom sektoru, kao i niža osobna potrošnje. Potporu rastu pružio je pak nešto veći rast u građevinskom sektoru nego što se do sada procjenjivalo, te jednokratni faktori poput londonskih Olimpijskih igara i oporavka aktivnosti nakon proslave dijamantnog jubileja kraljice Elizabete II. Britansko je gospodarstvo ipak u trećem tromjesečju uvjerljivo prevladalo najdulju recesiju s dvostrukom dnom od pedesetih godina prošlog stoljeća, čiju je prvu fazu zabilježilo još 2008. pod pritiskom financijske krize. Oporavilo se u drugoj polovini 2009. da bi u drugoj polovini 2011. pod utjecajem krize u eurozoni ponovo zabilježilo tromjesečni pad aktivnosti.
BRUXELLES/ZAGREB - Povjerenje potrošača u Europskoj uniji i u eurozoni u prosincu je ostalo više-manje nepromijenjeno u usporedbi s prethodnim mjesecom, pokazuju prve procjene Europske komisije. Indeks povjerenja potrošača u 27-članoj Uniji u zadnjem ovogodišnjem mjesecu spustio se tako na minus 24,1 bod, s minus 23,8 bodova u prethodnom mjesecu, procijenila je u četvrtak EK. Blago je pak uvećan odgovarajući indeks za područje primjene jedinstvene europske valute, na minus 26,6 bodova, s minus 26,9 bodova u studenome. Konačni podaci o povjerenju potrošača bit će zbog predstojećih praznika objavljeni tek 8. siječnja 2013. u sklopu cjelovitog izvješća o gospodarskoj klimi u EU i eurozoni u prosincu.
NIKOZIJA - Agencija Standard & Poor's (S&P) snizila je rejting Cipra za dvije razine, dodijelivši mu ocjenu 'CCC+' zbog povećanog financijskog pritiska kojem je izložena ta članica eurozone budući da još nije zaključila pregovore o financijskoj pomoći. "Vladine opcije za financiranje sve se više sužuju a ako se tome doda i po našem mišljenju oklijevanje partnera Cipra u eurozoni da zajedno snose troškove ozbiljne bankovne krize, smatramo da je rizik nesposobnosti za podmirivanje obveza značajan i da se povećava", stoji u priopćenju S&P-a. Prognoza za rejting ujedno je negativna, čime agencija sugerira da bi mogla dodatno sniziti ocjenu sposobnosti te zemlje da uredno podmiruje svoje financijske obveze "u slučaju eskalacije vanjskih i fiskalnih pritisaka na financiranje". "Smatramo da su šanse da u 2013. dodatno snizimo rejting u najmanju ruku jedan prema tri", stoji u priopćenju. Pregovori ciparske vlade s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Europskom središnjom bankom (ECB) i Europskom unijom o financijskoj pomoći spori su ali je određeni napredak ipak postignut, priznaju u agenciji.
BERLIN - Skupina ministara financija eurozone i Europska središnja banka odbacili su u petak mogućnost djelomičnog otpisa duga Cipra. Čelnik Eurogrupe Jean-Claude Juncker, govoreći za njemački javni radio Deutschlandfunk, kazao je da takozvano "rezanje" duga Nikoziji "nije jedan od instrumenata koji u ovom trenutku smatramo prioritetnim". Dodao je da eurogrupa nada da će završiti raspravu o pomoći za Cipar do 21. siječnja. Cipru prema medijskim izvješćima treba ukupno 17,5 milijardi eura, 10 milijardi eura za banke, šest milijardi eura za podmirenje obveza koje dospijevaju na naplatu i 1,5 milijardi eura za javne financije. Bruto domaći proizvod (BDP) zemlje iznosio je 2011. godine 17,97 milijardi eura, a prema proračunskim projekcijama za 2013. očekuje se da će se u ovoj godini smanjiti za 2,4 posto. U četvrtak su iz MMF-a priopćili da ne očekuju da će pregovori sa Ciprom biti završeni ove godine. Nikozija je zatražila pomoć u lipnju kada su pomoć zatražile dvije najveće banke jako izložene u Grčkoj, budući da nisu ispunile europske kriterije o bankovnom kapitalu.
LJUBLJANA - Slovenski parlament u petak je dao državna jamstva za nastavak financiranja gradnje šestog bloka termocentrale na domaći ugljen TEŠ-6 u Šoštanju. Nastavak radova, koje izvodi francuski Alstom, zadnjih je mjeseci bio upitan zbog naraslih troškova. Državna jamstva za korištenje već odobrenih kredita daju se sada na prijedlog vlade, uz uvjet da konačna cijena TEŠ-a 6 ne prijeđe 1,6 milijardi eura. Riječ je o najvećem energetskom projektu u Sloveniji u zadnja dva desetljeća. Zastupnici su ratificirali zakon koji omogućuje da investitor uz državna jamstva nastavi s korištenjem 440 milijuna eura kredita što ih je već ranije odobrila Europska investicijska banka (EIB). S EIB-om će se potpisati i poseban ugovor koji će parlament naknadno morati potvrditi. Uz EIB u financiranju TEŠ-a 6 sudjeluje sa 117,5 milijuna i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a glavni slovenski investitor je holding domaćih hidroelektrana. Blok TEŠ-6, snage 600 megavata, trebao bi trebao početi djelovati 2015.
BRUXELLES - Najveći svjetski proizvođač čelika ArcelorMittal najavio je u petak da će otpisati 4,3 milijarde dolara vrijednosti europskog poslovanja, budući da su gospodarske teškoće na tom kontinentu prigušile potražnju. Europska industrija čelika bori se s dugoročnim viškom proizvodnih kapaciteta a gospodarska kriza istodobno je pogodila potražnju pa je ArcelorMittal zatvorio visoke peći u Francuskoj i Belgiji. Kompanija je u petak priopćila da je vidljiva potražnja za čelikom u Europi pala u ovoj godini oko osam posto, čime je kumulativni pad potražnje u razdoblju od 2007. dosegnuo 29 posto. Iz ArcelorMittala tako najavljuju otpis 4,3 milijarde dolara nematerijalne imovine (goodwilla) u europskim operacijama na temelju godišnjeg testa njezine vrijednosti. Iznos će biti otpisan kao bezgotovinski rashod u sklopu rezultata za četvrto tromjesečje i neće utjecati na neto dug niti na temeljnu dobit, ističu u ArcelorMittalu. Prema istraživanju StarMinea, analitičari su u prosjeku prognozirali da bi u 2012. ArcelorMittal mogao ostvariti 529,5 milijuna dolara neto dobiti i 7,1 milijardu dolara temeljne dobiti.
BEČ - Austrijska kompanija Alpine, podružnica posrnule španjolske građevinske grupe FCC, planira smanjiti broj radnika za trećinu i povući se iz istočne Europe, najavio je njezin novi čelnik nadležan za restrukturiranje. Kompanija se našla pod pritiskom nakon što su građevinski planovi stavljeni na čekanje zbog vladinih programa štednje. Alpine ima rok do kraja veljače za izradu novog plana kojim će uvjeriti banke da ne blokiraju kreditne i jamstvene linije. Josef Schultheis, kojem je prije dva tjedna povjerena zadaća nadzora Alpineova preustroja, rekao je za austrijske novine Salzburger Nachrichten (SN) da to može postići "ako svi pomognu - banke i vlasnici, ali isto tako i kupci, dobavljači radnici". Schultheis je najavio smanjenje broja radnika na 9.000 do 10.000, s trenutnih 15.000 te smanjenje prihoda na oko dvije milijarde eura, s 3,5 milijardi eura. Alpineove banke, među kojima su Erste Bank i UniCredit Bank Austria, pristale su na prijedlog da do kraja veljače ne raskidaju kredite u vrijednosti 600 milijuna eura i da osiguraju sredstva za premošćivanje nelikvidnosti.
LONDON - Cijene barela sirove nafte pale su u petak prema 109 dolara zbog zastoja pregovora o američkom proračunu, što potpiruje zabrinutost za potražnju u najvećem svjetskom naftnom potrošaču. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 1,05 dolara, na 109,15 dolara, da bi se potom blago oporavila i barelom se trgovalo po 109,35 dolara. Na cijenu na američkom tržištu zastoji u pregovorima još su snažnije utjecali, te je ona pala za 1,45 dolara, na 88,68 dolara za barel. Republikanski zastupnici u američkom Kongresu nisu poduprli najnoviji prijedlog kojim bi se spriječilo automatsko rezanje proračunskih rashoda i povećanje poreza početkom iduće godine. Strahuje se da bi taj paket mjera mogao gurnuti američko gospodarstvo u novu recesiju. To je prigušilo raspoloženje na europskim burzama, a poduprlo je dolar. Procjenjuje se da će svjetska potražnja za naftom iduće godine rasti upravo zahvaljujući oporavku američkog gospodarstva. Ono je u trećem tromjesečju poraslo više nego što se ranije očekivalo, za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavilo je jučer američko ministarstvo trgovine. Riječ je o najbržem rastu od kraja 2011.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice pale su u petak nakon što su se ponovo smanjili izgledi da će američki politički čelnici postići dogovor o proračunu kojim bi se otklonila prijetnja fiskalne krize. Londonski FTSE pao je za 0,52 posto na 5.927 bodova, frankfurtski DAX za 0,47 posto na 7.635 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,33 posto i iznosio 3.654 boda. Republikanski zastupnici uputili su oštar prijekor svom čelniku i odbacili "Plan B" koji je trebao izmamiti ustupke od predsjednika Baracka Obame kako bi se pregovori o izbjegavanju fiskalne krize uspješno priveli kraju. Time bi se otklonilo automatsko rezanje javne potrošnje i povećanje poreza početkom iduće godine. Danas su najveći gubitnici bile rudarske dionice, koje su u prosjeku oslabile 1,6 posto. Na gubitku su bile i banke koje su oslabile u prosjeku 1,7 posto. Cijene dionica Barclaysa pale su za 2,3 posto, a Royal Bank of Scotland za dva posto nakon upozorenja u parlamentarnom izvješću da će taj sektor trebati oštrije propise zbog globalne krize. Tehnološke dionice pale su u prosjeku jedan posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer prijedlog republikanaca za smanjenje američkog proračuna nije dobio dovoljnu podršku u Kongresu, što je produbilo neizvjesnost po pitanju izbjegavanja 'fiskalne litice'. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu oslabile između 0,1 i 0,9 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,7 posto, nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu u 17 mjeseci. Azijske je ulagače na prodaju dionica naveo oštar, 1,5-postotni pad američkih terminskih indeksa zbog strahovanja ulagača da republikanci i demokrati neće postići sporazum o proračunu do kraja godine.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle, nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok republikanci i demokrati pokušavaju pronaći kompromis o američkom proračunu kako bi se u posljednjim trenucima izbjegla 'fiskalna litica'. Dow Jones indeks ojačao je 59 bodova, ili 0,45 posto, na 13.311 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,55 posto, na 1.443 boda, a Nasdaq indeks 0,20 posto, na 3.050 bodova. U Washingtonu i dalje traje politička borba za smanjenje proračunskog deficita kako bi se izbjeglo automatsko rezanje rashoda i povećanje poreza početkom iduće godine. Najviše je, 1,4 posto, porastao S&P indeks financijskog sektora. Osjetno su, 0,8 posto, ojačale i cijene dionica u građevinartstvu, nakon što je objavljeno da je u studenome u SAD-u prodaja postojećih kuća skočila za 5,9 posto iznad očekivanja i najviše u protekle tri godine. No ostala makroekonomska izvješća ne daju jasnu sliku stanja u gospodarstvu. Prema konačnom podatku, američki BDP porastao je u trećem tromjesečju 3,1 posto, više nego što se očekivalo, ali je i broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna porastao iznad očekivanog.