FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BiH: 2012. - godina teške političke krize

SARAJEVO, 21. prosinca 2012.(Hina) - Bosna i Hercegovina 2012. godinu ispraća pod dojmom teške političke krize koja je potresala tu zemlju još od lipnja, kada je razvrgnuta dotadašnja vladajuća koalicija, a iz vlasti isključena Stranka demokratske akcije (SDA), što je dovelo do blokade političkog života, ali i reformi koje su se očekivale od BiH da bi ona mogla napredovati na putu ka članstvu u Europskoj uniji.

BiH je s dramatičnim porastom političke nestabilnosti suočena zapravo još od izbora koji su provedeni u listopadu 2010. godine, a šest stranaka koje su tada dobile povjerenje većine birača tek su potkraj 2011. godine uspjele postići dogovor o međusobnoj suradnji i uspostavi parlamentarne većine. Dogovor je, međutim, propao već kod donošenja proračuna za 2012. godinu, jer se SDA usprotivila predloženim restrikcijama držeći kako se time ugrožava funkcioniranje nekih od ključih državnih institucija.

Socijaldemokratska partija BiH (SDP), kao stranka koja je prije dvije godine dobila najviše glasova među bošnjačkim biračima, odlučila je to iskoristiti kao povod za raskid koalicije s SDA te je, uz potporu HDZ BiH, HDZ 1990, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS), novog partnera među bošnjačkim strankama potražila u Savezu za bolju budućnost (SBB), kojemu je na čelu ambiciozni medijski tajkun Fahrudin Radončić.

Formalna smjena vlasti morala je, međutim, pričekati provedbu općinskih izbora u listopadu, na kojima je, (gotovo neočekivano), potvrđeno jačanje utjecaja SDA, a slabljenje potpore koju među biračima imaju i SDP i SBB.

U tom je razdoblju došlo i do krize u odnosima SDP-a i stranaka sa srpskim predznakom koje su tražile ostavku predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije s mjesto ministra vanjskih poslova BiH nezadovoljne načinom na koji je on predstavljao zemlju na međunarodnom planu, a posebice u odnosu na krizu u Siriji.

Lagumdžija i lider SNSD-a Milorad Dodik potraj jeseni su ipak ponovno našli zajednički jezik i dogovorili nastavak daljnje suradnje, što je u konačnici u studenome i dovelo do smjene ministara iz SDA u Vijeću ministara BiH.

Politička kriza ipak i dalje traje u Federaciji BiH, gdje SDA, SBB i dva HDZ-a nisu uspjeli iznuditi promjene u entitetskoj vladi te su u njezinu sastavu i dalje ministri iz SDA, Hrvatske stranke prava (HSP) i Narodne stranke "Radom za boljitak" (NSRzB).

Opterećene međusobnim sukobima, političke stranke u BiH nisu uspjele provesti reforme na kojima je inzistirala Europska unija kako bi mogao stupiti na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) te kako bi BiH nakon toga bila u prilici podnijeti molbu za odobravanje statusa kandidata za punopravno članstvo u EU.

Temeljni zahtjev kojega se postavlja pred BiH je provedba presude Europskog suda za ljudska prava kojom je još 2009. godine utvrđeno da BiH krši temeljna ljudska prava, jer svojim izbornim zakonodavstvom pripadnicima nacionalnih manjina onemogućava kandidiranje za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda parlamenta BiH.

Uz to od BiH se očekuje i uspostava jedinstvenog mehanizma koordinacije odnosa s EU kako bi Sarajevo i Bruxelles mogli razgovarati "jednim glasom". Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda izjavio je kako bi dogovor o uspostavi takvog mehanizma mogao biti postignut već početkom 2013. godine.

Lideri šest vladajućih stranaka u BiH u pregovorima s povjerenikom EU za proširenje Štefanom Fueleom obvezali su se kako će do kraja veljače naredne godine dogovoriti i rješenje za promjene u ustavu i izbornom zakonodavstvu kako bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava.

Osim s političkom krizom, BiH je u 2012. godini bila opterećena i velikim gospodarskim i financijskim poteškoćama. Izvjesno je kako ta zemlja ne bi mogla pokriti troškove svojih javnih financija da u rujnu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) nije sklopila novi dvogodišnji stand-by aranžman vrijedan oko 400 milijuna eura.

Središnja banka BiH je u svom izvješću od 20. prosinca upozorila na značajan pad industrijske proizvodnje, ali i proračunskih prihoda kao i na rast proračunskog deficita i kamatnih stopa.

Vanjskotrgovinski deficit BiH istodobno je dosegnuo iznos od gotovo pet milijardi eura, dok je stopa nezaposlenosti, mjerena međunarodnim standardima, bila veća od 23 posto.

Posebnu zabrinutost gospodarstvenika u BiH izazvalo je očekivano uključenje Hrvatske u punopravno članstvo EU 1. srpnja 2013. godine.

Već od 1. siječnja na snagu bi trebali stupiti novi pooštreni kriteriji za provjeru kvalitete roba koja se iz BiH izvozi u Hrvatsku, odnosno u EU, a BiH još nije uspostavila odgovarajuće mehanizme vlastite kontrole sukladno standardima koje propisuje EU. Procjena je stručnjaka Vanjskotrgovinske komore BiH kako u narednoj godini valja očekivati i smanjenje izvoza roba iz Hrvatske u BiH s obzirom da prestaje vrijediti sadašnji bescarinski režim uvoza koji je na snazi među zemljama-članicama CEFTA-e.

Izvjesno je kako će BiH uvesti carine na prehrambene proizvode koji se uvoze iz Hrvatske, što će automatski dovesti do njihova poskupljenja i smanjene potražnje među kupcima.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙