PARIZ - Ugljen, koji je najveći "krivac" za emisiju plinova s učinkom staklenika, istisnut će naftu s mjesta prvog svjetskog energenta za deset godina, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). "Zahvaljujući obilnim izvorima i neutaživoj gladi za električnom energijom brzorastućih gospodarstava, ugljen je u prvom desetljeću 21. stoljeća činio gotovo polovicu svjetske potražnje za energijom", piše IEA u izvješću. Nove svjetske gospodarske sile kao što su Indija, a napose Kina "zaslužne" su za taj porast, piše agencija i napominje da se i Europa sporo rješava ovisnosti o ugljenu unatoč upozorenjima ekologa. IEA razmatra razvoj tržišta ugljena u idućih pet godina. "Udio ugljena kao energenta u svijetu svake godine raste i ne dogodi li se promjena u sadašnjoj politici, ugljen će dostići naftu za deset godina", upozorila je Maria van der Hoeven iz IEA-e. Tržište ugljena IEA poistovjećuje s Kinom. Azijski gospodarski div stalno otvara nove elektrane na ugljen i kineski je ugljen činio lani 46,2 posto svjetske potrošnje ugljena. Već 2014. prijeći će granicu od 50 posto. Kina svake godine troši više ugljena nego sve ostale države zajedno.
BRUXELLES - U Europskoj uniji više od tri četvrtine kućanstava imalo je ove godine pristup internetu, dok ih je 2006. imalo nešto manje od polovice, a pristup širokopojasnom internetu narastao je još više, pokazuju podaci Eurostata. Ove godine 76 posto kućanstava imalo je pristup internetu, 2006. njih 49 posto, a 72 posto kućanstava u EU imalo je širokopojasni internet, dok ih je 2006. imalo 30 posto. Iako je došlo do porasta pristupa internetu u svim zemljama članicama između 2006. i 2012., razlike među zemljama ipak su znatne. Ove godine, više od 90 kućanstava s internetom zabilježeno je u Nizozemskoj (94 posto), Luksemburgu (93 posto), te Danskoj i Švedskoj (obje 92 posto), dok je udio od samo nešto iznad 50 posto zabilježen u Bugarskoj (51 posto), Grčkoj i Rumunjskoj (obje 54 posto). Što se tiče Hrvatske u njoj je 66 posto kućanstava ove godine imalo internet, dok ih je po podacima za 2007. imalo 41 posto. Hrvatska je imala ove godine 60 posto kućanstava s pristupom širokopojasnom internetu, što je veliki porast u odnosu na 2007. i 23 posto. U Hrvatskoj se internet najviše koristi za čitanje vijesti (85 posto korisnika), stavljanje poruka na društvene mreže (56 posto), internet bankarstvo (33 posto).
LONDON - Britanski premijer David Cameron rekao je da može zamisliti da Velika Britanija napusti Europsku uniju premda bi on osobno bio protiv toga, prenosi The Financial Times. Cameron je to kazao u britanskom parlamentu podnoseći izvješće o rezultatima prošlotjednog summita EU-a posvećenog stabiliziranju eurozone. Upitan očekuje li izlazak Velike Britanije iz EU-a, Cameron je rekao: "Sve su opcije u budućnosti za Britaniju zamislive", ali i istaknuo da se on osobno za to ne zauzima.
BRUXELLES - Mali europski ribari pozvali su u utorak ministre ribarstva EU-a da bolje promisle i budu pravedniji u svojim teškim pregovorima o kvotama za izlov ribe za 2013. godinu. "Uzmite velikima, vratite malima", apelirali su tijekom prosvjeda ispred zgrade u kojoj se održava sastanak ministara ribarstva. "Pregovori će ove godine biti teški, no pokušat ćemo učiniti što možemo za održivo ribarstvo i sprječavanje bacanja ribe", britanski ministar Richard Benyon. Europska komisija predlaže smanjenje kvota za 2013. u Atlantiku i Sjevernom moru, opravdavajući zahtjev činjenicom da je 47 posto ribljih vrsta u Europi previše izlovljeno. Udruženje europskih ribarskih industrija Europeche taj argument odbacuje, upozoravajući da će smanjenje kvota uzrokovati otpuštanja radnika u sektoru. Predstavnik malih ribara, Francuz Imanol Ugartemendia zatražio je veću pravednost u određivanju kvota. "Moramo loviti manje i bolje kako bismo sačuvali svoje nasljeđe, ali rezovi kvota ne smiju kazniti one čije metode ribarenja imaju najmanji utjecaj na okoliš". Mali ribarski brodovi od 12 metara čine 80 posto europske flote, ali dobijaju tek neznatni dio nacionalnih kvota.
FRANKFURT - Njemačka proizvodnja čelika ponovo će blago porasti iduće godine jer kompanije ponovo stvaraju zalihe a oporavlja se i potražnja iz automobilskog i inženjerskog sektora, prognoziralo je u utorak njemačko udruženje proizvođača čelika. Europsku industriju čelika teško pogađa usporavanje potražnje za automobilima, kućanskim aparatima i novim zgradama budući da su mjere štednje koje provode vlade u cijeloj Europi kako bi smanjile proračunske manjkove ujedno pogodile gospodarski rast. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, zasada se dobro drži ali također ima problema. Udruženje proizvođača čelika očekuje da će njemačka proizvodnja sirovog čelika porasti iduće godine za skromnih jedan posto, na 43 milijuna tona, zahvaljujući pojačanoj proizvodnji automobila i tvorničke opreme. U ovoj godini proizvodnja se smanjila četiri posto. Automobilska, inženjerska i građevinska industrija troše gotovo 80 posto čelika proizvedenog u Njemačkoj.
STOCKHOLM - Švedska središnja banka snizila je u utorak ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, na jedan posto, najnižu razinu u više od dvije godine, kako bi ublažila utjecaj dužničke krize u eurozoni na dosada snažno švedsko gospodarstvo. "Slabost u eurozoni nesumnjivo utječe na švedsko gospodarstvo", stoji u priopćenju Riksbanka objavljenom nakon snižavanja ključnih kamatnih stopa. Iz Riksbanka su ujedno poručili da će kamatnjaci vjerojatno "ostati na toj niskoj razini u idućoj godini" zbog usporavanja gospodarskog rasta, rastuće nezaposlenosti i prigušene inflacije. Očekuju da će inflacija početi blago rasti do kraja iduće godine budući da će oporavak svjetskog gospodarstva uzeti maha zahvaljujući dijelom i mjerama koje poduzima 17 članica eurozone kako bi obuzdale dužničku krizu. Potvrdili su važeću prognozu rasta švedskog gospodarstva u ovoj godini od 0,9 posto, a snizili onu za iduću godinu, s 1,8 na 1,2 posto.
MADRID - Nenaplativi krediti španjolskih banaka porasli su u listopadu na 11,23 posto, dosegnuvši time novu rekordnu razinu, pokazali su u utorak podaci španjolske središnje banke. U rujnu njihov je udio iznosio 10,71 posto. Ukupni je iznos nenaplativih kredita povećan za 7,4 milijarde eura u odnosu na rujan, na 189,6 milijardi eura. Takozvani 'loši' krediti u portfeljima posrnulih španjolskih banaka konstantno rastu već četiri godine, od pucanja balona na tržištu nekretnina. U međuvremenu je Španjolska potonula u recesiju po drugi puta od 2009. i bez posla je svaki četvrti Španjolac.
ZUERICH - Švicarska narodna banka (SNB) otvorit će ured u Singapuru kako bi 24 sata dnevno upravljala svojim deviznim rezervama koje su joj potrebne da zaštiti domaću valutu od prekomjernog rasta. SNB je u rujnu prošle godine ograničio jačanje domaće valute prema euru na 1,20 franaka za euro. U međuvremenu bili su prisiljeni opsežno intervenirati u nekoliko navrata kako bi obranili taj prag pa su švicarske devizne rezerve nabujale na 72 posto BDP-a. "Prisutnost u regiji omogućit će SNB-u da bolje pokriva azijska tržišta. Omogućit će i cjelodnevne operacije na tržištu valutnih tečajeva, primjerice za potrebe obrane minimalnog tečaja", stoji u priopćenju SNB-a. Dodatni su razlog nastojanja švicarske središnje banke da proširi lepezu ulaganja koja su trenutno fokusirana na američke, britanske i državne obveznice zemalja eurozone s visokim kreditnim rejtingom. SNB je za lokaciju azijskog ureda odabrao Singapur zato što on spada među najveća financijska tržišta u regiji i blizu je čitavog niza gospodarstava u nastajanju.
LJUBLJANA - Zbog gospodarske krize sve više Slovenaca, posebno mladih, traži posao u inozemstvu, a na prvom je mjestu Austrija u kojoj je broj Slovenaca koji tamo rade, po službenim podacima austrijskog zavoda za zapošljavanje, porastao s oko 6.000 u 2008. godini na 11.000 osoba, piše ljubljanski "Dnevnik". Najviše interesa za rad u susjednoj državi pokazuju mlađi od 35 godina. Iako su Austrija i Njemačka svoje tržište rada za druge članice EU-a otvorile tek s 1. svibnja 2011. godine, nakon sedmogodišnjeg prijelaznog razdoblja, najviše je interesa za zapošljavanje upravo u tim državama koje za sada nisu toliko pogođene krizom. Broj Slovenaca koji su nakon ulaska Slovenije dobili posao u Njemačkoj kreće se oko 7.000, najviše rade u industriji, građevinarstvu, zdravstvu, ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima. Stopa nezaposlenosti u Sloveniji trenutačno je oko 8,6 posto, a računa se da će rasti i u idućoj godini te da će se broj nezaposlenih premašiti sadašnjih 110.000. Slovenija je u zadnje četiri godine, po procjenama sadašnje vlade, izgubila 100.000 radnih mjesta.
BEČ - Austrijski osiguravatelj Uniqa priopćio je da je odlučio prodati hotelska ulaganja u sklopu Austria Hotels International Groupa skupini ulagača i usredotočiti se na temeljno poslovanje s osiguranjem. Prodaja jedanaest hotela u Beču, Badenu, Pragu i Brnu skupini ulagača na čelu s bečkim biznismenom Oliverom Braunom trebala bi biti dovršena u ovom tromjesečju, navodi se u priopćenju. Transakcija će obuhvatiti i austrijske i češke kompanije koje upravljaju hotelima a dvije su strane dogovorile da neće objaviti njezinu cijenu. U sklopu strategije 2.0 austrijski osiguravatelj usredotočio se na temeljno popslovanje s osiguranjem na ključnim tržištima u Austriji i srednjoj i istočnoj Europi. Tako je u ovoj godini Uniqa prodala 25-postotni udio u medijskoj grupaciji Medicur Holding Raiffeisen Niederoesterrich-Wienu. Istodobno je konsolidirala svoje podružnice u Hrvatskoj, Poljskoj i Mađarskoj i povećala udio u vlasniku privatne klinike PremiaQaMed sa 75 na 100 posto.
LONDON - Cijene barela sirove nafte porasle su u utorak na londonskom tržištu iznad razine od 108 dolara temeljem naznaka napretka u pregovorima u SAD-u o proračunu za iduću godinu koji bi trebali otkloniti prijetnju proračunske krize. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 68 centi, na 108,32 dolara. Na američkom tržištu barel je poskupio 54 centa, na 87,74 dolara za barel. Američki predsjednik Barack Obama predložio je republikancima da se zadrže niže porezne stope za sve građane koji zarađuju manje od 400 tisuća dolara, čime je znatno izmijenio dosadašnje stajalište o povećanju poreza za bogate, kazao je izvor blizak pregovorima. Obama je time odustao od praga od 250 tisuća dolara, koji su utvrdili demokrati, ali je još uvijek daleko do milijun dolara koliko traže republikanci. Njegov je pomak ipak osokolio tržišta, potaknuvši rast cijena imovine koja se smatra rizičnom, poput nafte.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, zahvaljujući jučerašnjem usponu burzovnih indeksa na Wall Streetu, jer se ulagači nadaju kompromisu u Washingtonu po pitanju smanjenja proračunskog deficita. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji ojačale između 0,2 i 0,4 posto. Burzovni indeksi u Šangaju i Hong Kongu oslabili su, pak, oko 0,1 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,2 posto. Nastavak snažnog rasta Nikkei indeksa zahvaljuje se, nadi ulagača u daljnje labavljenje monetarne politike u Japanu, nakon što je u nedjelju na izvanrednim parlamentarnim izborima uvjerljivo pobijedila oporbena Liberalna demokratska stranka. Budući premijer Shinzo Abe najavio je povećanje javne potrošnje i pritisak na središnju japansku banku da dodatno olabavi monetarnu politiku kako bi se Japan izvukao iz dugogodišnje deflacije. Zbog toga cijene dionica na Tokijskoj burzi već danima snažno rastu.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica znatno porasle jer se ulagači nadaju dogovoru u Washingtonu o smanjenju proračunskog deficita, nakon što su republikanci pristali na određene ustupke. Dow Jones indeks porastao je 100 bodova, ili 0,76 posto, na 13.235 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,19 posto, na 1.430 bodova, a Nasdaq indeks 1,32 posto, na 3.010 bodova. Skok S&P 500 indeksa na najvišu razinu u gotovo dva mjeseca zahvaljuje se nadi ulagača da će se izbjeći 'fiskalna litica', automatsko smanjenje proračunskih rashoda i povećanje poreza, koje bi američko gospodarstvo moglo uvesti u recesiju. Najviše je, 2,1 posto, jučer skočio S&P indeks financijskog sektora, nakon što je Meredith Whitney Advisory Group povećala preporuke za dionice banaka, među ostalim Citigroupa i Bank of America. Cijene dionica te dvije banke skočile su više od 4 posto. Znatno su ojačali i drugi sektori, kao što su građevinski i sektor proizvođača roba za široku potrošnju. Među dobitnicama je jučer bila i dionica Applea, koja je jučer porasla 1,8 posto.