ZAGREB
Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić "spinovima i neprovjerenim informacijama" nazvala je u četvrtak u Zagrebu posljednje medijske napise da su slovenski i hrvatski stručnjaci postigli rješenje za pitanje Ljubljanske banke, ali je dodala da su blizu dogovora oko toga dugogodišnjeg spora između Slovenije i Hrvatske. "Dva pregovarača rade i dosta su blizu dogovoru. Oni su se već načelno suglasili, ali kada ga dovrše, prezentirat će i jednoj i drugoj vladi svoj zajednički prijedlog o kojem će vlade odlučiti. Sve drugo što ste čuli su spinovi i neprovjerene informacije", izjavila je Pusić. Jutarnji list od srijede prenosi da su dvojica eksperata predložila model po kojem bi Slovenija dug prenesene štednje bivših štediša Ljubljanske banke od 278,7 milijuna eura vratila Hrvatskoj u razdoblju od 30 godina, a Hrvatska bi zauzvrat oprostila Sloveniji zatezne kamate na taj dug. List piše da je to okosnica prijedloga koje Rogić i Arhar čuvaju kao najstože čuvanu tajnu dok se o njemu ne izjasne vlade u Zagrebu i Ljubljani. Na iznoseći pojedinosti, šefica hrvatske diplomacije dodala je da slovenski i hrvatski stručnjaci Franc Arhar i Zdravko Rogić operacionaliziraju prijedlog oko kojeg su se suglasili ove jeseni. "Nadam se da će se još jednom vidjeti prije Nove godine", rekla je Pusić odgovarajući na pitanja novinara nakon predstavljanja knjige "Hrvatska u EU: Kako dalje?", na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Šefica hrvatske diplomacije ne smatra nikakvim problemom to što je na inzistiranje Slovenije u posljednje izvješće o proširenju EU-a ušao zaključak da Hrvatska mora poštivati obveze iz ugovora o sukcesiji. "Za nas to nije nikakav problem, s obzirom da, što se sukcesije tiče, mi smo zainteresirani da se to riješi", rekla je Pusić i istaknula da je problem Ljubljanske banke sasvim drugo pitanje.
BRUXELLES
Sve plenarne sjednice Europskog parlamenta moraju se održavati u Strasbourgu i Parlament ih ne može skratiti zaobilazeći europske ugovore u korist Bruxellesa, odlučio je u četvrtak Europski sud pravde. Sud je poništio odluku Europskog parlamenta da skrati plenarne sjednice u listopadu 2012. i 2013. kako bi smanjio vrijeme koje europski zastupnici provedu u Strasbourgu. "Ugovori nameću Europskom parlamentu, čije je sjedište određeno u Strasbourgu, da se sastaje na 12 mjesečnih plenarnih sjednica na godinu", ističe sud. No, to pravilo osporavaju neki eurozastupnici koji bi željeli da Europski parlament zasjeda samo u Bruxellesu, gdje se održavaju sastanci njegovih odbora i neke mini-plenarne sjednice, kako bi se smanjili troškovi. Tradicionalno, dvije plenarne sjednice održavaju se u Strasbourgu istoga mjeseca u jesen kako bi se nadoknadila ljetna stanka u kolovozu. Francuska se obratila sudu kako bi poništila odluku Parlamenta, donesenu u ožujku 2011., da se ukinu dvije četverodnevne plenarne sjednice u listopadu 2012. i 2013. i zamjene dvjema sjednicama od dva dana, koje bi se održale u istom tjednu.
Sud je prihvatio njezin argument, ocijenivši da dvije dvodnevne sjednice "ne odgovaraju odredbama ugovora o sjedištu institucija."
STRASBOURG
Europski sud za ljudska prava (ECHR) osudio je u četvrtak Makedoniju na novačnu kaznu od 60.000 eura za moralnu odštetu Nijemcu libanonskog podrijetla koji je krajem 2003. otet u Skoplju, izručen CIA-i a potom nekoliko mjeseci zlostavljan u Afganistanu. ECHR je utvrdio da je "makedonska vlada odgovorna za mučenje, zlostavljanje i potajno izručenje" Kaleda El-Masrija (49), "osumnjičena za povezanost s terorističkim miljeom". Suci u Strasbourgu zaključili su jednoglasno da je došlo do kršenja "zabrane mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg zlostavljanja" (članak 3. Europske konvencije o ljudskim pravima), "prava na slobodu i sigurnost" (članak 5.) te prava na "poštivanje privatnog i obiteljskog života" (članak 8.) kao i "prava na djelotvoran pravni lijek" (članak 13.). Kaled El-Masri tvrdi da je bio žrtva operacije potajnog "izručenja" tijekom kojeg je uhićen, izoliran, ispitivan i zlostavljan u jednom hotelu u Skoplju tijekom 23 dana, a potom predan agentima CIA-e koji su ga odveli u tajni zatočenički centar u Afganistanu gdje je podvrgnut daljnjem zlostavljanju tijekom više od četiri mjeseca. Suci u Strasbourgu ocijenili su da su El-Masrijevi navodi "izvan svake sumnje", te da "Makedoniju treba smatrati odgovornom za mučenje i zlostavljanje zainteresirane stranke u samoj zemlji kao i nakon njegova izručenja američkim vlastima u okviru izvansudske predaje".
DUBAI
Međunarodni inspektori u četvrtak su doputovali u Teheran na razgovore o spornom iranskom nuklearnom programu, no nema naznaka da će moći posjetiti vojni kompleks Parchin. Iranska studentska novinska agencija (ISNA) prenijela je kako nema planova da inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) posjete iranska nuklearna postrojenja. Zapad nizom sankcija kažnjava naftom bogati Iranu za nepotpunu suradnju s IAEA-om i sumnjiči Iran za razvoj nuklearnog oružja, no službeni Teheran tvrdi da je svrha njegova programa nuklearna energija. ISNA je prenijela da sedemoračlno izaslanstvo IAEA-e predvodi zamjenik generalnog direktora Herman Nackaerts i da je predviđen sastanak s iranskim nuklearnim stručnjacima. Inspektori žele obići vojni kompleks u Parchinu i druga postrojenja u kojima bi se mogao kriti razvoj nuklearnog oružja. IAEA sumnjiči Iran da je izveo pokusne eksplozije upravo u Parchinu za koji Teheran tvrdi da je konvencionalna vojna baza. Satelitske snimke na koje se pozivaju američki stručnjaci pokazuju da je kompleks u u Parchinu nedavno rekonstruiran.
MOSKVA
Ruski predsjednik Vladimir Putin kritizirao je u petak usvajanje "zakona Magnitskog" u SAD-u rekavši kako je to "čisto politički zakon koji nije prijateljski" te da odgovor Rusije na to mora biti "primjeren, ali ne pretjeran", javljaju ruski mediji. "To je čisto politički zakon koji nije prijateljski", rekao je ruski predsjednik.
"Mi, naravno, moramo primjereno reagirati. Ministarstvo vanjskih poslova odmah je pripćilo da će odgovora biti. Smatram da je apsolutno u redu da je Duma preuzela tu incijativu. Treba obratiti pažnju da to da odluke koje donesemo budu primjerene, ali ne i pretjerane", rekao je Putin na sastanku Vijeća zakonodavaca.
On je izjavio da ne razumije zašto "treba žrtvovati rusko-američke odnose u svrhu postizanja unutarnjopolitičkih bodova". Putin je ponovio ocjenu koju je iznijela jedna djelatnica ruskog ministarstva vanjskih poslova nakon usvajanja "zakona Magnitskog" u SAD-u prošloga tjedna. "Ona je rekla da je to teatar apsurda. To je apsolutno točno." Američki Senat usvojio je prošlog četvrtka "zakon Magnitskog" koji određuje američkoj vladi da uskrati vize ruskim dužnosnicima umiješanima u zatvaranje, zlostavljanje ili smrt Sergeja Magnitskog, odvjetnika koji je umro u zatvoru 2009., a koji je istraživao slučajeve navodne korupcije u ruskim državnim tvrtkama. Magnitski je umro u zatvoru u Moskvi tijekom istrage zbog sumnje da je pomogao britanskom investicijskom fondu Hermitage Capital Management, koji je vodio William Browder da izbjegne plaćanje poreza. Browder je protjeran iz Rusije kao državni neprijatelj. Samo nekoliko dana nakon smrti Magnitskog istekao je rok od godinu dana koliko je mogao biti zadržan u zatvoru bez optužnice, a umro je od srčanog udara. Ruski predsjednik smatra smrt Sergeja Magnitskog u zatvoru tragedijom i izrazio je žaljenje zbog toga. "U njihovim zatvorima nitko ne umire? Možda čak i više nego u našim... Već osam godina ne zatvaraju Guantanamo, tamo drže ljude bez suda i istrage koji kao u srednjem vijeku hodaju u okovima i lancima. Ljudi koji otvaraju tajne zatvore legalizirali su mučenja u vođenju istrage i sada nam ti ljudi ukazuju na neke naše nedostatke", istaknuo je Putin.
MOSKVA
Pobunjenici napreduju u borbi protiv vladinih snaga u Siriji i mogli bi pobijediti u ratu protiv predsjednika Bašara al-Asada, rekao je u četvrtak ruski izaslanik za Bliski istok. Zamjenik ministra vanjskih poslova i izaslanik Kremlja za Bliski istok Mihail Bogdanov rekao je još i da Rusija priprema plan evakuacije svojih državljana iz Sirije, bude li to nužno. "Treba prihvatiti činjenice. Režim i vlast u Siriji gube nadzor nad sve više teritorija", prenijela je državna agencija RIA njegove riječi.
"Nažalost, pobjeda sirijske oporbe ne može se isključiti", rekao je i to je dosad najjasniji znak da se Rusija priprema za mogućnost pada Asadova režima. Sukobi u Siriji traju od ožujka 2011. i dosad su odnijeli više od 40 tisuća života.
JOHANNESBURG
Bivši predsjednik Južnoafričke Republike 94-godišnji Nelson Mandela, koji je hospitaliziran nakon plućne infekcije, oporavlja se, izjavio je u četvrtak predsjednik države Jacob Zuma. "Madiba se oporavlja nakon plućne infekcije u bolnici u Pretoriji", rekao je Zuma, upotrijebivši plemensko ime kojim Mandelu naziva većina državljana Južnoafričke Republike. "Želimo mu brz oporavak, a izraze ljubavi i potpore šalju mu njegovi brojni sunarodnjaci, ali i ljudi iz inozemstva", kazao je Zuma opisavši Mandelu kao "čovjeka koji je postao simbol borbe za slobodu demokratske Južnoafričke Republike". Predsjedništvo JAR u utorak je najavilo da su obavljene pretrage koje su pokazale da je riječ o recidivu stare plućne infekcije, no da nema razloga za zabrinutost. "Njegovo stanje se poboljšava", rekao je u četvrtak njegov glasnogovornik Mac Maharaj.
KIJEV
Novi ukrajinski parlament konačno je uspio izabrati predsjednika i ponovno izabrati Mikolu Azarova za premijera u četvrtak, nakon što je nastavljena sjednica koja je bila prekinuta zbog tučnjave zastupnika vlasti i oporbe zbog neslaganja oko izbora parlamentarnih dužnosnika, javljaju ukrajinski mediji. Prvo su oporbenjaci pokušali fizički spriječiti glasovanje o postavljanju predstavnika vladajuće stranke regija na mjesto predsjednika parlamenta, a onda je počela masovna tučnjava oko govornice.
I u srijedu je bilo jednako gadnih prizora: oporbeni zastupnici opkolili su glavnu govornicu i prekinuli su zasjedanje da Mikola Azarov ne bi dobio i drugi premijerski mandat. U četvrtak su se okupili oko govornice kad je trebalo početi glasanje o imenovanju Vladimira Ribaka, kandidata stranke regija za predsjednika parlamenta.
Azarov, 64-godišnji konzervativac kojega je ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič ponovno nominirao za premijera, u čudu je gledao zastupnike kako se tuku, a zasjedanje je prekinuto. Oporba, a u njoj su zastupnici odani zatvorenoj bivšoj premijerki Juliji Timošenko, nacionalisti iz desničarske stranke Slobode te liberalna stranka pod vodstvom boksačkoga prvaka Vitalija Klička, optužuje vladajuću koaliciju da gura svoje prijedloge i krši parlamentarnu proceduru. Uz potporu svojih tradicionalnih komunističkih saveznika, Janukovičeva Stranka regija na kraju je uspjela osigurati da Volodimir Ribak bude izabran za predsjednika parlamenta, a Azarov ponovno izabran za premijera.
MIAMI
Jednomjesečni bijeg Johna McAfeeja pred policijom kroz dvije zemlje Srednje Amerike završio je letom u Miami gdje su ga dočekali mediji i savezni policajci.
Brojni novinari čekali su u srijedu navečer pred aerodromskim vratima, ali savezni agenti odveli su autora antivirusnog programa McAfee ravno iz aviona u kombi.
Rekli su mu: "G. McAfee, molimo vas, istupite", rekao je sam McAfee (67) za televizijsku mrežu ABC iz hotela u Miami Beachu. "Dočekalo me desetak ili možda nešto manje policajaca. Pitao sam jesam li uhićen. Oni su rekli: 'Niste, gospodine, ja sam vam došao pomoći'. To mi je bilo drago čuti", kazao je McAfee.
Nakon toga je taksijem otišao s aerodroma u South Beach gdje je prošetao slavnim Ocean Driveom uz čuđenje turista. Pojeo je 'sushi', prvi obrok u tri dana pa sjeo s novinarima ABC-a i rekao da je sada siromašan. "Nemam ništa", rekao je i dodao kako je sve ostavio u Belizeu, 20 milijuna dolara investicija i 15 nekretnina. "Imam par cipela i hlača, a prijatelj mi je dao nešto gotovine", dodao je. Samo koji sat prije Gvatemala je objavila da će ga deportirati u Sjedinjene Države gdje ga traže zbog istrage ubojstva u Belizeu. Policija u Belizeu želi ga ispitati u vezi s ubojstvom Amerikanca Gregoryja Faulla, njegova susjeda na karipskome otoku Ambergris Cayeu.
WASHINGTON
Nagli porast broja američkih Hispanika i Azijata dramatično će promjeniti izgled Sjedinjenih Država tijekom sljedećih 50 godina i nijedna etnička skupina neće biti u većini, pokazuju podaci američkog saveznog ureda za statistiku po kojem ta nacija pokazuje trend starenja kao i usporenijeg rasta stanovništva. Do 2060. godine bijelci će činiti 43 posto američkog stanovništva i bit će ih 179 milijuna a broj pripadnika današnjih američkih manjina, koje će činiti 57 posto ukupnog stanovništva, u razdoblju od 2012. do 2060. godine porast će sa 116,2 milijuna na 241,3 milijuna od čega će 128,8 milijuna biti Hispanici. Manjine danas predstavljaju 37 posto stanovništva. Trend je rezultat veće stope nataliteta među manjinama nego među bijelcima. Gotovo svaki treći Amerikanac 2060. godine bit će Hispanik dok je danas to svaki šesti. Očekuje se da će se broj Azijata tijekom sljedećih 50 godina također udvostručiiti. "SAD će postati miješana nacija u kojoj će bijeli nehispanici biti najveća skupina ali nijedna više neće biti u većini", kazao je ravnatelj američkog zavoda za statistiku Thomas Mesenbourg. Prema procjenama Zavoda američke manjine postat će većina 2043. godine.