ZAGREB - Prijedlog zakona o poštanskim uslugama, kojim se od 1. siječnja 2013. uvodi potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga i preuzima pravna stečevina EU, sinoć su podržali i vladajući i oporbeni zastupnici s tim da su iz oporbe ocijenili kako je liberalizacija u Hrvatskoj već i nastupila, ali da je bila nelegalna. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić je naveo kako je riječ o usklađenju zakona s Trećom poštanskom stečevinom, istodobno s 11 država EU. Zakonom se ukida pravo monopola na obavljanje rezerviranih univerzalnih poštanskih usluga, a obveza operatera koji će obavljati univerzalnu poštansku uslugu bit će da pet dana u tjednu na većini teritorija u Hrvatskoj obavlja 95 posto poštanskih usluga. Prava i obveze obavljanja univerzalnih usluga daju se Hrvatskoj pošti (HP) na 15 godina, a HAKOM će, kao regulacijska agencija, svakih pet godina preispitivati stanje te usluge, dodao je Hajdaš Dončić. U raspravi je većina zastupnika naglasila da treba voditi računa o zaštiti nacionalnog operatora te je ocijenjena dobrom odredba koja daje prednost i na određeni način ga štiti dajući mu priliku da osigura svoju poziciju na tržištu poštanskih usluga.
ZAGREB - Zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik sinoć je u Hrvatskom saboru izvijestio da je Hrvatska od 2001. do 2011. ostvarila porast darivatelja organa sa sedam na 33 na milijun stanovnika i pozicionirala se kao vodeća zemlja svijeta za bubreg, jetru i srce. Cesarik je to rekao tijekom rasprave o prijedlozima zakona o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja i zakona o primjeni ljudskih tkiva i stanica, koji su, zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU, na dnevni red došli po hitnom postupku. "Republika Hrvatska je, kao članica Eurotransplanta, zbog međunarodne razmjene organa već sada obvezna osigurati iste standarde kvalitete i sigurnosti organa za presađivanje kao i ostale članice Eurotransplanta, ujedno i članice Europske unije", dodao je. Željko Reiner (HDZ) pozdravio je činjenicu da je Hrvatska po stopi darivatelja i transplantaciji organa među vodećima u svijetu, ali je, uz ostalo, upozorio i da se posebno financira jedino transplantacija rožnice, dok ostalo pada na teret bolnica kao primjerice banke kostiju, kože i srčanih zalisaka.
ZAGREB - Šest stradalničkih i braniteljskih udruga u sinoćnjem priopćenju ističe neslaganje s izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji kao i s objavom Registra branitelja koju, ističu, ministar Predrag Matić najavljuje kao božićni dar braniteljima, a bit će samo "bacanje kostiju pred narod", od kojega nitko neće bolje živjeti niti biti sretniji. Napominjući da se ne protive objavi Registra, udruge upozoravaju kako pravi trenutak za to još nije došao jer velik broj branitelja još uvijek nema evidentiran ratni put. Registar će u sadašnjoj gospodarskoj i političkoj situaciji možda donijeti božićnu radost malom broji branitelja, ali i božićnu "zluradost" velikom broju hrvatskih građana, a razočarenje mnogim članovima obitelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, pa i živućih koji ni danas nemaju u cijelosti upisan ratni put, upozoravaju, uz ostalo, udruge. Ocjenjuju i kako u pripremi zakonskih izmjena, koje se već nalaze u saborskoj proceduri, nije bilo vremena za detalje, jer se "lomilo preko koljena, milom ili silom, da se što prije progura objava Registra jer je to Vlada obećala građanima, pa nek se narod zabavlja, nek se ima na koga istresati sva sila nezaposlenih građana".
ZAGREB - Devet "Eko-oskara" najzaslužnijim pojedincima i tvrtkama za dostignuća u zaštiti okoliša sinoć je u Zagrebu dodijelio ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na svečanosti u kazalištu Gavella na kojoj je Agencija za zaštitu okoliša proslavila 10. godišnjicu djelovanja. "Eko-oskar", kojim se odaje javno priznanje pojedincima, tvrtkama i organizacijama za rezultate u zaštiti okoliša i održivom razvoju, dodjeljivao se od 1993. do 2005., a obnovivši tradiciju, ove ga je godine Ministarstvo dodijelilo 14. put. Ministar Zmajlović rekao je kako mu je posebno drago da su obnovili tu tradiciju i zna koliko je to važan poticaj, jer je to i sam osjetio kada je svojedobno bio dobitnik jednog priznanja Ministarstva zaštite okoliša. Osvrnuvši se na obljetnicu Agencije za zaštitu okoliša, Zmajlović je rekao da je dosad odradila veliku i značajnu ulogu te da i u budućnosti od nje imamo velika očekivanja, a posebice će biti važna njezina uloga kada Hrvatska uđe u Europsku uniju.
ZAGREB - Usprkos iznimno važne oslobađajuće presude generalima, borba za Hrvatsku dr. Franje Tuđmana mora se nastaviti svim raspoloživim demokratskim sredstvima te je potrebno izgraditi Hrvatsku kao demokratsku zemlju po uzoru na zemlje slobodna svijeta, rečeno je sinoć na svečanoj akademiji u povodu 13. obljetnica smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. "Oslobađajućom presudom nastalo je novo stanje i tek sada možemo nastaviti izgrađivati Hrvatsku u svemu onome što je tzv. detuđmanizacija zaustavila ili eliminirala. Stoga je pred svima nama zadaća da počnemo odlučno ostvarivati ideale pokojnog predsjednika", poručio je monsinjor Ivan Miklenić na akademiji koju je u Hrvatskom institutu za povijest organizirala Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP). Ustvrdio je kako proces detuđmanizacije traje od 2000. godine do danas te da ona označuje sumrak državotvornosti i slabljenja države na svim područjima. Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Ante Nazor kazao je kako je predsjednik Tuđman isticao da Hrvatska svoju demokraciju zasniva na antifašizmu, pritom "ne zanemarujući nužnost da suvremena Hrvatska kao višestranačka demokracija i država ravnopravnih građana treba biti u suprotnosti s NDH i Hrvatskom u razdoblju komunističke Jugoslavije". Podsjetio je kako su mu glavni ciljevi bili stvaranje suverene Hrvatske i njezina reintegracija u Europu pod uvjetom usklađivanja interesa Hrvatske i međunarodne Hrvatske. Tuđman je, kazao je, inzistirao na suradnji s hrvatskim Srbima i nastojao je zaštiti Hrvate izvan Hrvatske.
ZAGREB - Vlada bi svojim mehanizmima trebala utjecati na privatne vlasnike medija kako bi radili ozbiljne i kritične novine te se ne smije prestati raditi na medijskoj strategiji i medijskim zakonima nužnima za razvoj kvalitetnijeg novinarstva u Hrvatskoj, upozoreno je sinoć na tribini "Gašenje medija" u Hrvatskom novinarskom društvu. Na tribini su o razlozima gašenja "Vjesnika", "Foruma", "Business.hr", "Feral Tribunea", govorili bivši urednici i novinari u tim medijima - Iva Borković, Borna Keserović, Ante Pavić te Ivica Đikić. O stanju u medijima govorili su i saborski zastupnik i predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Branko Vukšić, Jelena Jurišić s Hrvatskih studija te Andrej Matijašević uime Sindikata novinara Hrvatske. Upozorivši da je u posljednje dvije godine u novinarstvu izgubljeno oko 200 radnih mjesta a plaće prosječno pale za 20 posto, Matijašević je rekao da o situaciji u novinarstvu govori i podatak da više od 95 posto sindikalnog budžeta odlazi na plaćanje odvjetničkih usluga. Navodeći da su se u Hrvatskoj gasili i privatni mediji koji su imali sredstava za poslovanje, Matijašević se založio i za rješavanje problema transparentnosti vlasništva te za nastavak rada na medijskoj strategiji.
ZAGREB - Zbornik radova s istoimenoga znanstvenog skupa "1918. u hrvatskoj povijesti, kojeg je uredio Željko Holjevac" predstavljen je sinoć u palači Matice hrvatske u Zagrebu. O zborniku su govorili povjesničar Stjepan Matković, potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, recenzenti Zlatko Hasanbegović i Ivica Šute te urednik Željko Holjevac. Matković je napomenuo kako je 1918. prekretnička godina u europskoj i hrvatskoj povijesti te dodao kako ona označava kraj velikoga rata s dotad nezapamćenim materijalnim i ljudskim gubitcima. Za Hrvatsku je to značilo, kako je istaknuo, izlazak iz Habsburške monarhije te ulazak u novi prostor, čije se posljedice još i danas osjećaju. "Naši se povjesničari još uvijek razilaze u ocjenama te godine", napomenuo je Matković. Sučić je ocijenio kako radovi u zborniku donose presudne činjenice za Hrvatsku i hrvatski narod. Dodao je i kako autori obrađuju stanje u tadašnjoj Hrvatskoj i njezinu glavnom gradu Zagrebu, Kraljevini Dalmaciji, Zadru i Rijeci.
ZAGREB - Znanstvenici Instituta "Ruđer Bošković" dr. Neli Pivac dodijeljena je jučer nagrada "Ante Šercer" za najbolji znanstveni rad u 2011. godini u kojemu se istražuje povezanost između raspodjele genotipova moždanog neurotrofnog čimbenika (BDNF) Val66Met i Alzheimerove bolesti. Riječ je nalazu od posebnog kliničkog značaja jer se taj genetički pokazatelj može jednostavno odrediti u bolesnika s Alzheimerovom bolešću, te pravodobno započeti s liječenjem radi olakšavanja psihotičnih simptoma Alzheimerove bolesti. Nagrađeni rad dr. Nele Pivac objavljen je u časopisu Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry, renomiranom multidisciplinarnom znanstvenom časopisu.
RIJEKA - Izložba o matematičaru slovenskog porijekla Juriju Juraju Vegi ostvarena u suradnji Tehničkog muzeja Slovenije, Zajednice tehničke kulture Rijeka i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja otvorena je sinoć u tom riječkom muzeju. Matematičar Jurij Juraj Vega (1754.-1802.) poznat je po svojim izrazito točnim logaritamskim tablicama koje su imale široku primjenu u cijelom svijetu gotovo dva stoljeća, sve do pojave džepnih kalkulatora. Vega je također djelovao kao časnik i predavač u austrijskoj vojsci te je napisao više udžbenika. Na izložbi su predstavljeni dokumenti vezani uz Vegino djelovanje, a posebno uz nastanak logaritamskih tablica te 13 modela za koje je izradio nacrte, a koji i danas služe kao učila na području mehanike.