ZAGREB - Vlada planira u idućoj godini pokrenuti investicijski ciklus koji će osigurati rast investicija za 8,9 milijardi kuna, čime bi ukupni iznos ulaganja dosegnuo 72 milijarde kuna, najavljeno je na današnjoj sjednici Vlade. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić istaknuo je da se projicirani rast BDP-a u 2013. od 1,8 posto temelji na porastu investicija za 11,5 posto, održavanju potrošnje građana na sadašnjoj razini i oporavku izvoza. Projicirani rast temelji se na rastu bruto investicija javnih društava i opće države, rastu investicija privatnog sektora i povećanju iskorištenosti EU fondova, kao i izravnih stranih ulaganja. Iz proračuna opće države trebalo bi investirati 3 milijarde kuna više nego lani, što je porast od čak 78 posto. Od javnih poduzeća očekuje se povećanje investicija s ovogodišnjih 10,7 milijardi kuna na 15 milijardi kuna, odnosno za 4,3 milijarde kuna. Najveći iskorak napravit će HŽ, gdje Grčić očekuje "investicijski bum", a dobar dio tih investicija financirat će se iz EU fondova. Napredak se očekuje i od HAC-a, HC-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji bi trebao udvostručiti investicije zajedno s lokalnim samoupravama. Grčić napominje da u te projekcije nisu uvrštene tvrtke poput Ine, ACI-ja, Plovputa ili Jadrolinije, koje još izrađuju planove investicija za 2013. Što se tiče privatnih investicija, od projekata financiranih privatnim kapitalom u suradnji s javnim sektorom, čiji je ukupni potencijal 7 milijardi kuna, u idućoj godini očekuje se realizacija oko 3 milijarde kuna.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice uputila u saborsku proceduru prijedlog zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama kako bi spriječila isplatu božićnica u onim javnim službama koje to imaju ugovoreno granskim kolektivnim ugovorima. Kako je pojasnio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, na takav se potez Vlada odlučila jer je s većinom sindikata javnih službi postignut dogovor oko novog Temeljnog kolektivnog ugovora, kojim se ukidaju božićnice i regres za ovu i iduću godinu, ali ista prava utvrđena su i nekim granskim kolektivnim ugovorima. Kako su pregovori o izmjenama granskih ugovora tek započeli, više nema vremena da se usklađivanje s Temeljnim kolektivnim ugovorom obavi prije nego što bi Vlada morala započeti s isplatom božićnica. Zbog toga se predlaže zakon koji će onemogućiti isplatu božićnica, a uporište za to pronađeno je u mišljenju stručnjaka Međunarodne organizacije rada da je u slučaju pogoršane gospodarske situacije moguće intervenirati u kolektivne ugovore, kaže Mrsić. Vlada se također poziva na odluku Ustavnog suda koji je odbacio tužbu u vezi uskrate 10 posto mirovina koje se isplaćuju temeljem posebnih zakona. Ustavni sud je ocijenio da država u slučaju pogoršane ekonomske situacije ima pravo uskratiti 10 posto mirovina koje se isplaćuju iz državnog proračuna.
ZAGREB - Bivša Uprava HAC-a smijenjena je jer nije odradila svoj posao, a ne radi se o političkoj nego o poslovnoj odluci, izjavio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić nakon današnje sjednice Vlade. Na prijedlog ministra Hajdaš Dočnića Vlada je danas skupštini HAC-a predložila da smijeni upravu Hrvatskih autocesta - predsjednika Dražena Guština i trojicu članova Nikolu Bačurina, Juru Bajića i Narciza Dalsasa, a da za predsjednika Uprave imenuje dosadašnjeg direktora naplate cestarine Davora Mihovilića i za člana Uprave dosadašnjeg direktora sektora za pravne i opće poslove Marijana Sentu. Nisam bio zadovoljan načinom kako su članovi bivše Uprave odradili posao i priča je za mene gotova, rekao je Hajdaš Dončić koji od nove Uprave očekuje ubrzanje osnivanja nove tvrtke koja će se baviti održavanjem i naplatom autocesta kako se ne bi gubilo vrijeme na prebacivanja radnika iz jedne u drugu tvrtku. Nova tvrtka bit će osnovana u idućih 60 dana i trebala bi zadržati optimalan broj radnika za uspješno poslovanje novog operatera koji će prvotno opsluživati HAC i Autocestu Rijeka-Zagreb (ARZ), a u budućnosti raditi i druge poslove. Hajdaš Dončić očekuje od HAC-a razvijanje pravaca koji mogu postati dijelom europskih koridora kako bi se 85 posto financijskih sredstava mogla dobiti iz EU-ovih fondova.
ZAGREB - Vlada je odustala od gradnje nizinske pruge Zagreb - Rijeka, te će umjesto nje graditi novi kolosijek od Zagreba do Skradnika, a od Skradnika do Rijeke popraviti staru prugu i izgraditi devet kilometara nove dionice s tunelima, rečeno je na današnjoj sjednici Vlade. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić izjavio je novinarima nakon sjednice da su od Skradnika do Rijeke bile moguće tri opcije koje ovise o koridorima EU. Pruga Zagreb - Rijeka, kao i pruga na koridoru X. Bregana – Tovarnik, dobre su za prijevoz robe, a ne za putnički promet. Zagreb i Rijeka po europskim standardima imaju premalo stanovnika za razvoj snažne putničke željezničke mreže, pa će obnova te pruge biti financirana prvenstveno radi prijevoza robe, kako bi se operativni kapacitet podigao sa 70 na 120 kilometara na sat. Osim toga, Luka Rijeka s terminalom Brajdica i ugovorenim kreditom Svjetske banke za izgradnju Zagrebačke obale I i II, do 2017. može povećati kapacitet sa sadašnjih 150.000 kontejnera na milijun i pol kontejnera. Bilo bi ekonomski neisplativo da se od Skradnika do Rijeke gradi pruga po novoj trasi, već je bolje da postojeća trasa u većem dijelu ostane na dva elektrificirana kolosijeka, a na manjem dijelu kao jedan kolosijek, ustvrdio je Hajdaš Dončić. Premijer Zoran Milanović ocijenio je kako se radi o racionalnoj odluci. Odlučili smo se za varijantu obnove i dorade postojeće pruge jer je procijenjeno da ona može služiti idućih 30 godina i u slučaju da teretni promet dramatično poraste, kazao je.
ZAGREB - Troškovi otkazivanja radnog odnosa u zapadnoj Europi u pravilu su minimalno dvostruko viši od troškova u zemljama srednje Europe, što uvelike doprinosi konkurentnosti srednjoeuropskih zemalja, pokazalo je istraživanje koje je provelo belgijsko odvjetničko društvo Laga, u suradnji s konzultantskom kućom Deloitt. Istraživanjem su obuhvaćene 23 zemlje, a Hrvatska se, s obzirom na trošak otkazivanja radnog odnosa, svrstala u srednjoeuropski prosjek, navode iz Deloitta. U svim zemljama koje su obuhvaćene istraživanjem ključan faktor za iznos troška otkazivanja radnog odnosa je duljina radnog staža, a troškovi su najviši u Italiji i Belgiji. Što se tiče zemalja srednje Europe, prednjače Bugarska, Poljska, Rumunjska i Mađarska, dok se Hrvatska, skupa sa Slovenijom, našla u skupini zemalja s nižim troškom, što je jedan od faktora koji bi mogli doprinijeti njihovoj privlačnosti stranim ulagačima, navodi Sonja Ifković, direktorica u Delitteovom Odjelu poreznog savjetovanja.
ZAGREB - Nakon jučerašnjeg blagog oporavka, Crobexi su danas ponovno u minusu, Crobex je oslabio 0,31 posto, na 1.760,65 bodova, a Crobex10 za 0,34 posto, na 994,83 boda. Današnji redovni promet Burze iznosio je 11,4 milijuna kuna, a na listu milijunaša uvrstile su se dvije dionice - povlaštena dionica Adrisa i dionica HT-a. Povlaštenim dionicama Adris grupe ostvareno je 4,5 milijuna kuna prometa, a cijena im je pala 0,77 posto, na 255 kuna. Dionica HT-a protrgovano je za 1,5 milijuna kuna, uz rast cijene za 0,11 posto, na 203,91 kunu. Rast cijene od 6,21 posto, na 77 kuna, bilježe dionice Đuro Đaković Holdinga, a promet ostvaren tim dionicama iznosi 779 tisuća kuna. S još većim rastom cijene, za 7,53 posto, na 10 kuna, trgovanje su završile dionice Diokija, no njima je ostvaren znatno manji promet, 262 tisuće kuna. Pad cijene među trgovanijim dionicama danas bilježe dionice Atlantske plovidbe za 1,30 posto, Atlantic grupa za 1,83 posto, Dalekovoda za 2,82 posto, Termes grupe za 3,25 posto.