FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 6. prosinca 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 14,30 sati.

ZAGREB - Financijska agencija (Fina) do sada je zaprimila 169 prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe dužnika čije obveze premašuju iznos od 7,42 milijarde kuna, a na 25 posto dužnika koji su predali prijedlog odnosi se gotovo 99 posto svih prijavljenih dugovanja, rečeno je na današnjoj konferenciji "Novosti i iskustva primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi" u organizaciji konzultantske tvrtke PwC Hrvatska. Prema riječima savjetnice u Centru za prisilnu naplatu Fine Sandre Cindrić, u skraćenom postupku, u roku od 60 dana od otvaranja postupka (jer ukupno duguju manje od milijun kuna i imaju manje od 10 radnika) rješavat će se prijedlozi poduzetnika čije obveze zajedno iznose 93,6 milijuna kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno 797 radnika. U roku od 120 dana od otvaranja postupka, dakle u redovnom postupku (za tvrtke s dugovanjima većima od milijun kuna i s više od 10 radnika) rješavat će se prijedlozi poduzetnika koji duguju više od 7,3 milijarde kuna i imaju ukupno 5.366 radnika. Postupak predstečajne nagodbe vode nagodbena vijeća pri Fini, koja još nisu otvorila niti jedan postupak, jer 80 do 90 posto prijedloga za pokretanje postupka nema dostatnu, zakonom određenu dokumentaciju, a najčešći dokument koji nedostaje je revizorsko mišljenje.

ZAGREB - Vladin prijedlog zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama nije samo sumrak nego totalna pomrčina i mrak socijalnog dijaloga, ocjenjuju Nezavisni hrvatski sindikati (NHS). "Nadamo se kako razumijete da ovim prijedlogom zakona ubijate smisao socijalnog dijaloga s Vašom Vladom", kaže se u pismu NHS-a premijeru Zoranu Milanoviću. Donese li Sabor predloženi zakon, NHS će uputiti prijedlog za preispitivanje njegove suglasnosti s Ustavom kao i kolektivnu žalbu zbog povrede Europske socijalne povelje te prigovor Međunarodnoj organizaciji rada, a u dogovoru sa drugim sindikalnim središnjicama organizirati će i ostale sindikalne aktivnosti, najavljuje NHS. Ta sindikalna središnjica smatra da Vlada konstantno izbjegava socijalni dijalog te da je umjesto promjene i poboljšanja uslijedilo upućivanje prijedloga zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama u saborsku proceduru bez konzultacija sa socijalnim partnerima. Predloženim zakonom Vlada zaposlenima u javnim službama uskraćuje pravo na isplatu božićnica za 2012. i 2013. godinu te regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2013. godinu, isključujući pri tome i primjenu za radnike povoljnijeg prava utvrđenu Zakonom o radu, kažu u NHS-u.

ZAGREB - Matica hrvatskih sindikata upozorila je danas kako se zakonom o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenih u javnim službama, čiji je prijedlog danas na Vladi, derogiraju materijalna prava, derogira sindikalno pregovaranje te udara na smisao postojanja sindikata. "Radi se o stvarnom ludilu, a dokaz je i ovaj zakon koji se sada donosi, a čija je svrha da se derogiraju prava na božićnicu, regres tamo gdje je sklopljen kolektivni ugovor", kazao je na konferenciji za novinare predsjednik Matice Vilim Ribić. Smatra kako se ne radi samo o kršenju međunarodnih konvencija već je to direktni udar na sam smisao postojanja sindikata. Sindikati gube pregovarački smisao, time se derogira pravo na štrajk, jer kad je nešto doneseno zakonom ne možete protiv zakona štrajkati, ne možete ni protiv kolektivnog ugovora dok je na snazi jer ste ga potpisali, napominje Ribić. "Sve to skupa pokazuje da je to udar na sve sindikate u zemlji i zanima me kako će na to odgovoriti sindikati", istaknuo je Ribić koji je kazao kako na vlasti imamo "ergelu neznalica i bedaka". Kazao je i kako će tražiti zaštitu Međunarodne organizacije rada.

ZAGREB - Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora, i dalje je, kao i lani, prva na Liderovoj listi 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, na drugom mjestu je predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević, a treća je predsjednica Uprave Financijske agencije Anđelka Buneta. Liderova lista 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa predstavljena je na današnjem 2. susretu Žene u biznisu održanom u organizaciji tog poslovnog magazina. Na listi najmoćnijih žena hrvatskog biznisa potom slijede članica Uprave HT-a Irena Jolić Šimović, predsjednica Nadzornog odbora Euroherc osiguranja Mladenka Grgić, marketinška direktorica u Agrokoru Iva Balent, članica Uprave Zagrebačke banke Sanja Rendulić, predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska Malin Holmberg, Kraševa prokuristica Marica Vidaković te članica Uprave Plodina Đozi Heberling. Liderov poslovni susret Žene u biznisu okupio je 200-injak menadžerica, poduzetnica i žena iz raznih drugih vidova biznisa iz Hrvatske i regije.

ZAGREB - Sindikat naftnog gospodarstva (SING) zatražio je danas isplatu otpremnina i zaostalih plaća prema pravima iz kolektivnog ugovora radnicima Diokija koji moraju napustiti tvrtku. SING izvještava da su pogoni etilena i polietilena, koji su bili najisplativiji pogoni Dioki grupe, odlukom uprave nakon više od godine dana bez proizvodnje i službeno zatvoreni, a prestaju s radom i radnici iz drugih organizacijskih cjelina tako da sveukupno više od tri stotine radnika napušta Dioki. Radnicima koji odlaze u predstečajnoj nagodbi moraju se isplatiti sve njihove otpremnine i zaostale plaće prema pravima iz kolektivnog ugovora, upozorava sindikat, uz napomenu da Dioki ima veliku imovinu s kojom je moguće namiriti sva radnička potraživanja. SING traži da uprava u prijedlogu predstečajne nagodbe pronađe sredstva za isplatu cijelog duga za plaće i otpremnine koji treba biti isplaćen radnicima nakon prodaje zemljišta namijenjenog za LNG terminal.

VUKOVAR - Početak radova na izgradnji Poduzetničko inovacijskog centra (BIC) Vukovar, u čiju će se izgradnju i opremanje uložiti oko 30 milijuna kuna, označen je prigodnom svečanošću u vukovarskoj Gospodarskoj zoni na prostoru nekadašnje tvornice Borovo Poly. Projekt izgradnje BIC-a, s ciljem razvoja zaokruženog koncepta potpore inovativnom, tehnološki i proizvodno orijentiranom poduzetništvu, realizirat će se na površini od 15.776 četvornih metara s provedbom u sedam faza. Projektna dokumentacija izrađena je u sklopu projekta "Inovativno umrežavanje i gospodarska suradnja regija Tuzla i Vukovar", financiranog od strane EU, a obuhvaća, pored rekonstrukcije bivše tvornice Borovo Poly i rekonstrukciju zgrade bivše Tiskare Borovo. Vukovarski BIC u svom će sastavu imati centar inovativnog poduzetništva, edukacijski i proizvodni centar te poduzetnički inkubator.

ZAGREB - Rast djelomično i potpuno nenadoknadivih kredita, odnosno kredita raspoređenih u rizične skupine B i C, nastavio se usporavati, ali je zbog slabe kreditne aktivnosti došlo do zamjetnog porasta udjela 'loših' kredita u ukupnim kreditima banaka, sa 12,4 posto na kraju 2011., na 13,3 posto na kraju lipnja ove godine, podaci su iz Biltena o bankama koji je danas objavila Hrvatska narodna banka. Izostanak oporavka kreditne aktivnosti te nastavak nepovoljnih gospodarskih kretanja utjecali su na daljnje pogoršavanje pokazatelja kvalitete kredita, a posebice u sektoru trgovačkih društava, gdje je udio 'loših' kredita porastao s 20,1 na 22,8 posto. Iako osjetno blaže pogoršanje kvalitete kredita prisutno je i u sektoru stanovništva, i to po svim vrstama kredita. Stoga je nastavljen porast udjela 'loših' kredita s 8,6 posto na kraju 2011. na 8,9 posto ukupnih kredita stanovništvu na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta. Analitičari HNB-a napominju kako je pogoršanje kvalitete kredita građevinarstvu, jednako kao i prethodnih dviju godina, dalo najveći doprinos pogoršanju kvalitete ukupnih kredita banaka. Kod te je djelatnosti, isključujući pritom kredite trgovačkim društvima koja se bave gradnjom i upravljanjem autocestama i državnim cestama, udio B i C kredita dosegnuo 37,8 posto.

ZAGREB - Ukupno 11.133 poduzetnika prerađivačke industrije Hrvatske u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarilo ukupne prihode u iznosu od 123,05 milijardi kuna, što je povećanje za 0,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok su im ukupni rashodi od 110,3 milijarde kuna porasli za 0,8 posto, pa im je bruto dobit iznosila 12,7 milijardi kuna i povećana je za 1,9 posto. Podaci Financijske agencije pokazuju istodobno da su poduzetnici prerađivačke industrije u devet ovogodišnjih mjeseci investirali u dugotrajnu imovinu 4,7 milijardi kuna, što je pak za 2,2 posto manje nego u istom razdoblju lani. Za hrvatsko je gospodarstvo od iznimne važnosti poslovanje prerađivačke industrije u kojoj je najviše zaposlenih, njih 224.752, što je udio od 26,6 posto u ukupnom broju zaposlenih kod poduzetnika. U strukturi hrvatskog gospodarstva poduzetnici prerađivačke industrije u prvih devet mjeseci ove godine sudjeluju u ukupnim prihodima poduzetnika, obveznika poreza na dobit, s 26,8 posto, s 25,4 posto u ukupnim rashodima, 50,6 posto u bruto dobiti i 17,4 posto u ukupnim ulaganjima u dugotrajnu imovinu.

ZAGREB - Nakon jučerašnjeg plusa, indeksi Zagrebačke burze danas su oslabili te je očito je već neko vrijeme tržište nema jasnoga smjera budući da nema poticajnih vijesti iz domaćeg gospodarstva. Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,46 posto, na 1.758 bodova, a Crobex10 0,44 posto, na 993 boda. Redovni promet iznosio je 3,2 milijuna kuna, što je otprilike dva milijuna manje nego jučer u to doba. Najlikvidnija je do podneva bila dionica HT-a, s prometom od svega 619.000 kuna. Cijena joj je ojačala 2,1 posto, na 206,24 kune. Slijedi dionica Đure Đaković Holdinga, s prometom od 562.000 kune. Cijena joj je skočila 3,26 posto, na 75 kuna. Među likvidnijim izdanjima po dobitku se ističe dionica Diokija, koja je poskupjela 7 posto, dok je dionica Leda s minusom od 1,18 posto.

ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, kuna je prema euru ojačala za 0,11 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,515656 kuna. U odnosu na jučerašnju tečajnicu snižen je i srednji tečaj američkog dolara, i to za 0,03 posto, na 5,747672 kune. Istodobno je srednji tečaj švicarskog franka povećan za 0,11 posto, na 6,200525 kuna, a britanske funte za 0,07 posto, na 9,266004 kune.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙