Organizacija sa sjedištem u Parizu predviđa u redovnim polugodišnjim prognozama da će globalno gospodarstvo porasti za 2,9 posto u ovoj godini da bi u idućoj ubrzalo na 3,4 posto. Ta procjena označava oštro pogoršanje u odnosu na prošlu prognozu iz svibnja kada su u OECD-u predviđali 3,4-postotni rast u ovoj i 4,2-postotni u idućoj godini.
Eurozona je suočena s dvije godine pada gospodarskih aktivnosti, dok Sjedinjenim Američkim Državama prijeti recesija ako zastupnici postignu dogovor o proračunu i zaduživanju i time ne izbjegnu automatsko stupanje na snagu kombinacije povećanja poreza i proračunskih rezova početkom iduće godine.
Pod uvjetom da Washington otkloni prijetnju fiskalne krize, najveće svjetsko gospodarstvo porast će u idućoj godini za 2,0 posto, procjenjuje OECD, srezavši prognozu iz svibnja od kada su očekivali rast za 2,6 posto.
"Američka fiskalna kriza je vrlo važan izvor zabrinutosti, ali najveći je rizik i dalje eurozona", kazao je glavni ekonomist OECD-a Pier Carlo Padoan u intervjuu za Reuters.
"Razlog tome nije samo recesija, već i činjenica da još nije prekinut začarani krug između državnog duga, stanja u bankama i rizika povezanih s istupanjem pojedinih zemalja. Stoga je stanje u cijeloj eurozoni i dalje krhko", upozoravaju.
Snizili su procjene rasta i sada očekuju pad gospodarstva eurozone u ovoj godini za 0,4 posto, te za dodatnih 0,1 posto u 2013. U 2014. gospodarstvo bi ponovo trebalo porasti, i to za 1,3 posto.
OECD je upozorio da bi različiti uvjeti financiranja u okviru Europske monetarne unije mogli u konačnici prouzročiti njezin raspad ako političari ne obuzdaju dužničku krizu.
"Eurozona svjedoči značajnim fragmentacijskim pritiscima i možda je u opasnosti", napisao je Padoan u predgovoru prognoza, pozivajući političare da prevladaju blokadu pregovora o jedinstvenom nadzornom tijelu pod vodstvom Europske središnje banke (ECB).
S obzirom na slabe globalne gospodarske prognoze, OECD je upozorio vlade da ne budu previše revne u štednji, preporučivši ujedno Njemačkoj i Kini da nastave s privremenim poticajima potrošnje kako bi oživjele rast.
S obzirom da se mnoga velika gospodarstva nalaze u problemima, Padoan napominje da bi bilo prerano da središnje banke ukinu izvanredne mjere ublažavanja monetarne politike.
"One bi u neposrednoj budućnosti trebale biti spremne učiniti i više ako se stvari pogoršaju", dodao je.
Izdvojio je Europsku središnju banku kao glavnog kandidata za dodatne mjere, rekavši da ona ima dovoljno manevarskog prostora da dodatno snizil ključne kamatne stope, za četvrtinu postotnog boda, sa sadašnjih već rekordno niskih 0,75 posto.