Uz to, Bruxelles predviđa da će Slovenija u idućoj godini ostvariti deficit od 3,9 posto BDP-a, što je slabije od plana vlade premijera Janeza Janše da se on smanji na ispod tri posto BDP-a.
Europska komisija tako je snizila prognoze iz svog izvješća iz svibnja ove godine, kad je jednoj od manjih članica EU-a i eurozone predviđala ovogodišnji pad BDP-a od 1,4 posto, a u idućoj godini 0,7 posto.
Direktor ureda za makroekonomske analize (UMAR) slovenske vlade Boštjan Vasle izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare u Ljubljani da UMAR za sada ostaje pri svojoj zadnjoj prognozi o padu BDP-a od 2 posto u ovoj i padu od 1,4 posto iduće godine, ali je priznao da se makroekonomski okvir pogoršava, kako u Sloveniji, tako i u širem okruženju te da postoje rizici za daljnje produbljivanje recesije.
Vasle je naglasio da se gospodarska slika Slovenije može dodatno pogoršati u slučaju blokada strukturnih i financijskih reformi te ako dođe do referenduma o sanaciji bankarskog sustava, jer su već najave referenduma imali odjek na financijskim tržištima.
Sanacija slovenskih banaka s visokim stupnjem loših kredita ključna je za obnovu kreditne djelatnosti banaka i oživljavanje gospodarstva, iako su slovenska poduzeća u skupini najzaduženijih u EU-u, naglasio je Vasle.
Slovensko ministarstvo financija upozorilo je u utorak da su zahtjevi oporbe da se održe referendumi o već prihvaćenim zakonima o sanaciji banaka putem "slabe banke" i o jedinstvenom holdingu državne imovine već izazvali negativne posljedice: zadnjih se dana povećavaju očekivane kamate na slovenske državne obveznice, a raste i opasnost da međunarodne agencije Sloveniji dodatno smanje kreditni rejting zbog blokiranih reformi.