ZAGREB
Sabor je na početku današnjeg zasjedanja većinom glasova izmijenio ovogodišnji državni proračun. Proračunski prihodi time su povećani 1,4 milijarde kuna, rashodi za 1,5 milijardi kuna, a manjak proračuna povećan je za 100 milijuna kuna i zadržan na razini razini 10 milijardi kuna. Ukupni proračunski prihodi za 2012. godinu rebalansom su projicirani na 110,3 milijarde kuna, dok su ukupni rashodi porasli na 120,3 milijardi kuna. Do probijanja plana na rashodnoj strani došlo je ponajviše zbog troškova za plaće korisnika državnog proračuna koji su za 1,6 milijardi kuna veći od očekivanih. Rasli su, među ostalim, i izdaci za financijske rashode na ime kamata za dug brodogradilišta i kamata za obveznice izdane na američkom tržištu te za subvencije. U sabornici je otvorena rasprava o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu.
ZAGREB
Vlada će se nekome očito morati zamjeriti, ali manje nego što smo mislili, poručio je danas premijer Zoran Milanović, pozivajući zastupnike u Hrvatskom saboru na konstruktivnu raspravu o prijedlogu državnog proračuna za 2013. godinu. "Na nama je da riješimo probleme, i to u vrlo kratkom roku, koje prethodnih 20 godina nitko nije ozbiljno htio riješiti zbog straha, iz političkog straha da se nekome ne zamjeri. Mi ćemo se očito morati zamjeriti, ali manje nego što smo mislili", rekao je Milanović. Kako stvari sada stoje, dodao je, Vlada će vjerojatno u ovoj fazi uspjeti spasiti brodogradnju, ali kada nekoga morate spašavati, naglasio je, to je loše akutno stanje, kao rezultat kronične bolesti koja traje više od 20 godina. Istaknuo je kako bi Hrvatska, da nema troškova za kamate na ime duga, bila negdje oko nule ili primarnog suficita, "ali troškova za kamate ima, bilo ih je i ranije, a sada su i narasle, za otprilike onaj iznos koji nam je sporan u masi plaća i to je realnost". Premijer je ustvrdio kako se hrvatski problem svodi na to da trošimo više nego što stvaramo, naglasivši kako je vrijeme da svi u Hrvatskoj promijenimo neke stvari u svojim glavama i stvari prestanemo uzimati zdravo za gotovo, da bismo već prekosutra imali više od onoga što smo imamo sada.
ZAGREB
Bitka za radna mjesta i povećanje zaposlenosti, i to ne kroz državnu i osobnu potrošnju, nego kroz investicije, kako državne tako i privatne, osnovne su značajke državnog proračuna za 2013. godinu, poručio je danas ministar financija Slavko Linić predstavljajući proračun saborskim zastupnicima. Ustvrdio je da se država ove godine pripremila za investicije tako što je provela dosta restrukturiranja u državnim tvrtkama, kako bi ojačale rezultate poslovanja i stvorile vlastiti kapital za ulaganja. Naglasio je da Vlada pomaže i privatnom sektoru, kako bi se održala proizvodnja i krenulo u investiranje. Za iduće godine najavio je i "bitku za veću ekspanziju u izvozu te za konkurentnost, kroz manje porezno opterećenje i održavanje cijene kapitala, kako bi hrvatsko gospodarstvo od srpnja bilo konkurentno na zajedničkom tržištu EU". Govoreći o proračunskim prihodima, Linić je podsjetio da se od siječnja bitno mijenja struktura PDV-a, da se stopa za ugostitelje smanjuje na 10 posto, a da će dosadašnje nulte stope zamijeniti stopa od 5 posto, kako je ispregovarano s EU. "Jača disciplina u gotovinskom plaćanju, kako bismo eliminirali nelojalnu utakmicu, da svatko tko legalno posluje može računati na rast i širenje djelatnosti. Eliminirat ćemo one koji su na tržištu preživljavali ne plaćajući dobavljačima, bankama i državi", poručio je Linić.
ZAGREB
Utemeljitelj Euroherca i predsjednik koncerna Agram Dubravko Grgić posvjedočio je danas na suđenju u slučaju Fimi medija da je još 2003. bivši predsjednik HDZ-a Ivo Sanader s Vladimirom Šeksom od Euroherca tražio milijun njemačkih maraka donacije za parlamentarne izbore. Na sastanku su Sanader i Šeks, posvjedočio je Grgić, tražili veliku donaciju od Euroherca kao jedne od pet tvrtki za koje su "unutar stranke" odlučili da bi im trebale pomoći prikupiti pet milijuna eura za kampanju. "Ja sam pitao je li Euroherc nešto dužan jer tvrtka to ne može platiti", prisjetio se Grgić, dodajući da je milijun maraka bila prevelika i neuobičajena donacija. Ipak, pritom im je ponudio model po kojemu bi HDZ kod Euroherca osigurao svoju imovinu i dobio 18 posto provizije, što je, kako je rekao, bio kvalitetan i 100 posto zakonit model. "Obojici se to svidjelo. Sjećam se komentara Šeksa da je HDZ u to vrijeme imao 156 gradonačelnika i načelnika", kazao je Grgić. No, vodstvo HDZ-a nikada ga kasnije nije kontaktiralo u vezi tog poslovnog prijedloga. No, tijekom sastanka Sanader je Grgića, kako je rekao, "u nekoliko navrata, da drugi ne čuju", tražio 50 ili 100 tisuća njemačkih maraka koje bi njemu osobno trebali za kampanju. "To se dogodilo nekoliko puta i na to nisam reagirao", kazao je Grgić.
RIJEKA
Riječki hospicij ući će u mrežu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), najavio je danas gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel rekavši kako mu je to potvrdio ministar zdravlja Rajko Ostojić. Obersnel je na svojoj današnjoj redovitoj mjesečnoj konferenciji kazao da je s Ostojićem jučer obišao hospicij te da je tom prigodom ministar najavio da će hospicij ući u mrežu financiranja HZZO kad se budu sklapali novi ugovori, a to je najkasnije početkom veljače 2013. godine. Hospicij uređuju zajedno Riječka nadbiskupija i grad Rijeka a za početak djelovanja je bilo potrebno utvrditi način redovnog financiranja. Obersnel je izrazio zadovoljstvo ministrovom najavom početka gradnje druge faze Sveučilišne bolnice na Trsatu iduće godine. Gradit će se zasebna zgrada ginekologije i pedijatrije vrijednosti oko 100 milijuna eura a ukupna procijenjena vrijednost cjelokupne sveučilišne bolnice je 800 milijuna kuna, rekao je gradonačelnik. Za gradnju druge faze bolnice se razmatra financiranje javno-privatnim partnerstvom, kazao je.
ZAGREB
Zaklada Ana Rukavina organizirala je danas "Dan otvorenih srca" u povodu jubilarne 200. akcije upisa u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. Tijekom akcije, građani će moći dati krvi na analizu i upisati se u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. Voditeljica Ureda Zaklade, Mirta Vrančić rekla je da se akcija održava umjesto tradicionalne akcije u prosincu na Trgu bana Josipa Jelačića te da i ove godine očekuju velik odaziv građana. Naglasila je da sada u registru donora ima oko 37 tisuća osoba te se nada da će nakon ove akcije taj broj biti puno veći. Podsjetila je da je početkom rada Zaklade u Registru bilo samo 150 osoba, uglavnom članova obitelji oboljelih dodavši da su zahvaljući njima obavljene 24 uspješne trasplantacije. U prostorima Zaklade, Kneza Mislava 10/I, danas od 10 do 20 sati sve zdrave osobe od 18 do 40 godina ispunjavanjem obrasca i davanjem krvi na analizu mogu se upisati u Registar davatelja matičnih stanica.
ZAGREB
Komedija "Sonja i bik", prvi dugometražni igrani film Vlatke Vorkapić premijerno će biti prikazan večeras u multipleksu Cinestar Zagreb-Branimir Centar, već sutra imat će svoju splitsku premijeru, a nakon toga kreće u redovitu distribuciju u hrvatskim kinima. "Sonja i bik" vesela je ljubavna priča koja prati zagrebačku aktivisticu za prava životinja Sonju u njezinoj misiji u Dalmatinskoj Zagori. Kao ljubiteljica životinja i vegeterijanka ona se snažno protivi borbama bikova, što je najveća kontroverza kod izglasavanja Zakona o zaštiti životinja. Zbog onoga što smatra nepotrebnim nasiljem Sonja vlasnike bikova proziva bezdušnicima, a oni su sigurni da se ona, unatoč ljubavi prema životinjama, nikada ne bi usudila stati pred bika. Padnu i prve oklade, a izazov Sonji nosi Ante, sin organizatora bikijada. Taj romantično-komični par glume Judita Franković i Goran Bogdan, a u ostalim ulogama su Dejan Aćimović, Ivo Gregurević, Elvis Bošnjak, Barbara Prpić, Mila Elegović, Zlatan Zuhrić Zuhra. Na ovogodišnjem Festivalu igranog filma u Puli, gdje je film u srpnju praizveden, Vlatka Vorkapić je s Elvisom Bošnjakom osvojila Zlatnu Arenu za najbolji scenarij, Slavica Šnur za kostimografiju te Stanko Kovačić, Damir Martinović i Ivanka Mazurkijević za glazbu.