BRUXELLES
Ministri financija 17 članica eurozone i Međunarodni monetarni fond postigli su u noći s ponedjeljka na utorak dogovor o isplati sljedeće tranše pomoći Grčkoj te o nizu mjera koje bi trebale omogućiti u sljedećih deset godina osjetno smanjenje grčkog javnog duga. "Postigli smo politički dogovor. Nije riječ samo o novcu nego i boljoj budućnosti za Grčku i eurozonu u cjelini", izjavio je šef euroskupine Jean-Claude Juncker po završetku sastanka koji je trajao više od 13 sati. Sada je preostalo da države članice eurozone donesu potrebne odluke na nacionalnoj razini o odobrenju sljedećeg obroka pomoći iz privremenog kriznog fonda EFSF u visini 43,7 milijardi eura. Prvih 34,4 milijarde eura, od kojih je 10,6 milijardi namijenjeno za financiranje grčkog proračuna, a 23,8 milijardi za dokapitalizaciju banaka trebaju biti isplaćeni 13. prosinca. Preostali dio bit će isplaćen u tri obroka tijekom prvom tromjesječja sljedeće godine.
ATENA
Grčki premijer Antonis Samaras pozdravio je u utorak dogovor EU-a i MMF-a o smanjenju grčkog duga i isplati međunarodnih zajmova Grčkoj, ali je najveća oporbena stranka odbacila taj dogovor i kritizirala Njemačku jer je spriječila otpisivanje većeg iznosa grčkog duga. "Sve je dobro prošlo", rekao je Samaras novinarima oko 3 sata ujutro. "Sutra počinje novi dan za Grke", dodao je. Socijalistički PASOK, druga po veličini stranka u koaliciji, također je pozdravila postignuti dogovor. "Ovo je novi početak koji je trebao zemlji nakon devet mjeseci čekanja", rekao je šef PASOK-a i bivši ministar financija Evangelos Venizelos. Međutim, oporba je odbacila taj dogovor priopćivši da on nije donio ono što je potrebno kako bi učinio grčki dug održivim. "To je nedovoljno promišljen kompromis, flaster na zjapećoj rani (grčkog) duga", rekao je Dimitris Papadimoulis iz radikalne ljevičarske stranke Syrize, najveće oporbene strane koja vodi u anketama. Papadimoulis je rekao da je Ateni potrebno otpisivanje 50 posto duga, što je, po njegovim riječima, spriječila njemačka kancelarka Angela Merkel.
LJUBLJANA
Predsjednički kandidat Borut Pahor u velikoj je prednosti u odnosu na aktualnog predsjednika Danila Tuerka pred drugi krug predsjedničkih izbora koji se održavaju u nedjelju, pokazalo je ispitivanje što ga je u utorak objavio portal slovenskog Telekoma. Izbor bivšeg premijera na mjesto predsjednika države podržava 69 posto ispitanika, dok bi Tuerku svoj glas dalo samo 31 posto, pokazala je anketa agencije Episcenter na temelju telefonske ankete provedene krajem prošlog tjedna. U izbornoj prognozi uzeti su u obzir samo ispitanici koji će sigurno izaći na izbore i koji su već donijeli odluku za koga će glasovati. Znatnu prednost bivšeg premijera Boruta Pahora - koji obećava da bi kao predsjednik djelovao integrativno, te da bi zajedno s vladom radio na društvenom sporazumu o reformama i izlasku iz krize - pokazuju i neka druga ispitivanja.
KAIRO
Sukobi između mladih Egipćana i policije ponovno su u utorak izbili blizu Trga Tahrir u središtu Kaira, gdje se aktivisti pripremaju na velike prosvjede protiv islamističkog predsjednika Mohameda Mursija, optuženog za monopoliziranje vlasti. Sporadični sukobi koji su počeli prije tjedan dana nastavljeni su u više ulica oko tog trga tijekom jutra i na prilazima američkom veleposlanstvu, prenosi AFP. Pripadnici specijalne policije oko diplomatske misije su napadnuti kamenjem, te su uzvratili suzavcem. Na samom Trgu Tahrir od petka je postavljeno je šatorsko naselje. Prosvjednici se protive ukazu kojim si je predsjednik Mursi proširio ovlasti i svoje odluke pretpostavio pravosuđu.
NEW YORK
Opća skupština UN-a usvojila je u ponedjeljak svoju prvu rezoluciju kojom osuđuje genitalno sakaćenje žena, praksu osobito raširenu na sjeveroistoku Afrike koja pogađa do 140 milijuna žena u svijetu. Sakaćenja su ilegalna u dvadesetak afričkih zemalja, Europi, SAD-u i Kanadi, ali ta praksa još nikada nije bila osuđena na razini visokih instanci UN-a. Više od 110 zemalja, među kojima pedesetak afričkih, podržalo je taj tekst kojim se traži od zemalja članica da upotpune kažnjive mjere obrazovnim i informativnim postupcima. "Nećemo štedjeti napore da bismo postigli okončanje genitalnog sakaćenja žena u razdoblju jedne generacije. Danas je taj cilj bliži nego ikada", rekao je talijanski veleposlanik u UN-u Cesare Ragaglini, jedan od glavnih pobornika te inicijative. On je rezoluciju nazvao vrlo moćnim instrumentom za istjerivanje tog običaja.
LJUBLJANA
Zahvaljujući sporazumu Europske unije i Švicarske konfederacije u slovenski državni proračun uplaćeno je 440.000 eura, što je dio kamata koji su Slovenci s otvorenim računima u Švicarskoj dobili na ime kamata u prošloj godini, piše u utorak ljubljansko "Delo". Prema sporazumu Švicarske i EU koji uvažava tzv. europsku "kamatnu direktivu", od poreza koji Švicarska obračuna na prihode od kamata stranih državljana iz zemalja EU koji imaju račune u švicarskim bankama tri četvrtine iznosa vraća se u proračune država čiji su štediše državljani, a jednu trećinu zadržava Švicarska. Slovenska porezna uprava ima podatke da nešto više od deset tisuća poreznih obveznika ima račune u inozemstvu, no računa se da ih je zapravo mnogo više, iako prema zakonu svaki račun otvoren u inozemstvu Slovenci moraju prijaviti, pri čemu nisu dužni reći stanje na računu, navodi vodeći slovenski list.