ZAGREB
Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić zauzela se u ponedjeljak u Zagrebu za nastavak suradnje sa Srbijom i smirivanje napetosti nakon oslobađajuće presude Žalbenog vijeća Haaškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču kojom Beograd nije zadovoljan.
"Mi surađujemo u nizu stvari koje možda u ovome trenutku nisu politički tako vidljive i tako osjetljive, ali su važne za dvije susjedne zemlje", kazala je Pusić u izjavi za novinare, na marginama četvrtog Foruma civilnog društva zapadnog Balkana, otvorenog u ponedjeljak u Zagrebu. "Povijest nas uči da je neobično važno između susjeda, naročito naših dviju susjednih zemalja, držati komunikaciju, držati kontakte, surađivati na onim temama na kojima možemo i voditi politički proces a ne ga prepustiti stihiji", dodala je, zauzevši se za "odgovorni leadership" u cilju "rješavanja, stišavanja tenzija" i "postizanja onoga što je moguće u datim okolnostima".
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je u razgovoru za list Kurir u ponedjeljak da odnosi s Hrvatskom, "zemljom koja slavi svoj zločin", ne idu na dobro, a poziv generala Ante Gotovine da se izbjegli Srbi vrate u Hrvatsku ocijenio je ciničnim.
ZAGREB
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju iduće godine neće biti kraj nego početak reintegracije zapadnog Balkana u Europu koja je jedini mogući put naprijed i jamac trajnog mira, kazano je u ponedjeljak u Zagrebu na četvrtom Forumu civilnog društva zapadnog Balkana u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EESC), savjetodavnog tijela Europske unije. Dvodnevni forum okupio je gotovo 150 sudionika, predstavnika civilnog društva zapadnog Balkana, EESC-a, nacionalnih vlada i institucija EU-a, a na dnevnom redu su sloboda izražavanja, ruralni razvoj i zapošljavanje i uloga organizacija civilnog društva u procesu proširenja Europske unije. Otvarajući skup, predsjednik Europskog i socijalnog odbora Staffan Nilsson čestitao je Hrvatskoj na skorom ulasku u Europsku uniju, istaknuvši da on ne znači kraj nego početak reintegracije zapadnog Balkana u Europsku uniju koja svojim članicama jamči trajan mir i u ovim je kriznim vremenima, kada jačaju populističke i nacionalističke težnje, jedini mogući put naprijed. Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić istaknula je da je regionalna suradnja bila ključan uvjet u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i da će hrvatska iskustva iz tog procesa, uključujući i iskustva organizacija civilnog društva, zemljama u regiji sigurno biti korisna jer imaju sličnu startnu poziciju i slične poteškoće. Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele istaknuo je kao tri ključna izazova za zemlje zapadnog Balkana na putu u EU - vladavinu prava, regionalnu suradnju i ekonomsku i financijsku konsolidaciju. Regionalna suradnja također je ključan element procesa stabilizacije i pridruživanja regije Europskoj uniji, istaknuo je, pozivajući zemlje u regiji da riješe otvorena pitanja, uključujući granične sporove i druge bolne posljedice nedavnih sukoba te razna bilateralna pitanja što je moguće prije u dobrosusjedskom duhu kako ona ne bi odgodila pristupni proces. Osvrnuvši se na Hrvatsku, Fuele je kazao da je Hrvatska gotovo završila proces usklađivanja s europskim zakonodavstvom i izrazio uvjerenost da će biti spremna za članstvo 1. srpnja 2013.
BRUXELLES
Europska komisija u ponedjeljak je uputila Vijeću i Europskom parlamentu novi prijedlog proračuna za sljedeću godinu, koji se neznatno razlikuje od ranijeg prijedloga. Komisija je za sljedeću godinu predložila iznos od 151 milijardu eura u obvezama, dok je u ranijem prijedlogu od prije nekoliko tjedana tjedana stajalo 150,9 milijardi. Sada predlaže 137,8 milijardi eura u stvarnim plaćanjima, a raniji prijedlog je bio 137,9 milijardi eura. Glasnogovornik Komisije Patrizio Fiorilli je rekao da je ovaj prijedlog "99 posto isti kao i prethodni". Europski parlament odbio je 13. studenoga pregovarati s državama članicama EU-a o proračunu za sljedeću godinu jer se one nisu mogle dogovoriti oko rebalansa ovogodišnjeg proračuna. U proračunu za 2012. nedostaje devet milijardi eura. Riječ je o obvezama koje je EU preuzela prošle godine i koje sada treba platiti. Vijeće i Europski parlament nisu se sredinom studenoga uspjeli usuglasiti oko proračuna unutar trotjednog roka i u tom slučaju Komisija mora izići s novim prijedlogom.
BRUXELLES
Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu da očekuje dogovor o isplati pomoći Grčkoj, ali je dodao da se protivi ideji da i države otpišu dio svoj potraživanja kako bi se smanjio grčki dug. Schaeuble je po dolasku na posebni sastanak ministara financija 17 članica eurozone izjavio kako očekuje "zadovoljavajuće rješenje" za Grčku. Schaeuble je dodao da se protivi ideji da i države otpišu dio svojih potraživanja, nakon što su privatni vjerovnici bili natjerani na to. To je treći sastanak euroskupine, koju čine ministri financija eurozone, na kojem se pokušava postići dogovor o Grčkoj. Ključno pitanje na koje se traži odgovor jest može li se osigurati održivost grčkog duga bez otpisa nekih potraživanja. Grčki javni dug sljedeće godine će dosegnuti 190 posto BDP-a, a treba naći rješenje kako ga spustiti ispod 120 posto BDP-a do 2020. ili 2022. godine. Direktorica Međunarodnog moneternog fonda Christine Lagarde smatra da se grčki dug može učiniti održivim jedino u slučaju da i države otpišu dio svojih zajmova koje su dale Grčkoj, čemu se najviše protivi Njemačka. Nakon što je Grčka obavila svoj dio posla, ministri eurozone trebaju postići dogovor oko isplate sljedećeg obroka od 31,5 milijarde u okviru već odobrenog paketa pomoći. Također je otvoreno pitanje gdje naći dodatnih 32,6 milijarde eura, potrebnih u slučaju da se Grčkoj odobri produljenje za dvije godine roka do kojeg bi trebala javni dug svesti ispod 120 posto svoga BDP-a, te produljenje s 2014. na 2016. do kada bi proračunski deficit trebala svesti ispod tri posto BDP-a.
SARAJEVO
Novi ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine i medijski tajkun Fahrudin Radončić najavio je odlučan obračun s kriminalom i korupcijom a za sve probleme u toj državi optužio je Stranku demokratske akcije (SDA) koja mu je i omogućila da izgradi svoj medijski imperij. U dva odvojena intervjua koja je u nedjelju i ponedjeljak dao lokalnim medijima u BiH Radončić je optužio SDA da je uporište "bošnjačke državne mafije" koja je, po njegovim tvrdnjama, opljačkala BiH. "Imamo 550 tisuća nezaposlenih, prvi smo u Europi po korupciji, prvi smo po siromaštvu, bijeda je ogromna, kriminal je neslućenih razmjera... Do toga je prvenstveno dovela SDA", izjavio je Radončić u intervjuu za sarajevsku komercijalnu televiziju OBN emitiranom u nedjelju. U intervjuu kojega su u ponedjeljak objavile banjalučke "Nezavisne novine" ustvrdio je kako je uz potporu SDA "protuzakonito oteto" 120 najuspješnijih tvrtki te je dodao kako su poduzetnici poput Hilme i Muje Selimovića, novih vlasnika upravo tih tvrtki, to mogli provesti samo po nalogu "bošnjačke mafije" koja, kako je ustvrdio, ima i svoje medije, urednike i novinare. Radončić je također optužio SDA da surađuje s iranskom tajnom službom kao i da stoji iza nikada razjašnjenih ubojstava nekadašnjeg doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara i visokog dužnosnika nekadašnje tajne službe AID Nedžada Ugljena. Radončić nije međutim ponudio nikakve dokaze za te tvrdnje. Radončićev ulazak u vlast a posebice njegovo postavljanje na poziciju ministra sigurnosti BiH pratile su brojne kontroverze, počevši od njegova materijalnog statusa i moguće veze s organiziranim kriminalom pa do formalnog obrazovanja.
OSLO
Norveška javna televizija NRK objavila je u ponedjeljak prvi put video snimku koja prikazuje krajnjeg desničara Andersa Behringa Breivika kako parkira kamionet-bombu u čijoj je eksploziji poginulo osam osoba u Oslu 22. srpnja 2011. Snimljeni kamerama za video nadzor, prizori pokazuju bijeli kamionet kako se parkira u podnožju zgrade u kojoj se nalaze premijerovi uredi te vozača, odjevena u uniformu, kako se udaljuje krupnim koracima. Video snimka koju komentira službenik sigurnosti dežuran toga dana, prikazuje pod raznim kutovima eksploziju bombe od gotovo tone u kojoj je poginulo osam soba a ozlijeđeno je više desetaka.
Vidi se i Breivik kako odlazi drugim vozilom, sivim Fiatom, s kojim će potom krenuti na otok Utoeya. Ondje će otvoriti vatru na skup mladih laburista, pri čemu će pasti novih 69 žrtava. Prizori atentata već su emitirani tijekom suđenja ali ih prvi put vidi široka javnost. Breivik je 24. kolovoza osuđen na maksimalnu kaznu od 21 godine zatvora koja se može unedogled produžavati, dok god ga se bude smatralo opasnim.
LJUBLJANA
Pristanak čelnika država članica Europske unije da odgode odluku o proračunskom okviru za srednjoročno razdoblje 2013-2020. učvršćuje predodžbu po kojoj je integracija zbog dužničke krize "podijeljena do te mjere da više ne može jedinstveno funkcionirati", piše u komentaru od ponedjeljka ljubljansko "Delo".
"U ključnim državama koje u zajednički proračun više uplaćuju nego što iz njega povlače čvrsto se usidrila populistička teza o rasipnim europskim ustanovama koje se previše miješaju u svakodnevni život ljudi. To što se tim institucijama nameće sve više zadaća, od zajedničke diplomacije do kontrole javnih financija, to sada nikoga ne zanima", navodi vodeći slovenski list. "Delo" procjenjuje da će žrtva "proračunskog mešetarenja" u Bruxellesu na kraju biti europski infrastrukturni projekti, te poticanje financiranja znanja, ulaganja u konkurentnost, te kohezijska i razvojna sredstva, a to su kako se navodi "ciljevi budućnosti" na koje se Europa svojim dokumentima zaklinjala. Čini se da je sniženje zajedničkog proračuna za 80 milijardi eura, koje je iznio Herman Van Rompuy, moglo biti prihvatljivo za sve da je britanski premijer David Cameron malo popustio, ali se je pokazalo da je za njegova stajališta imala razumijevanja njemačka kancelarka Merkel, tvrdi "Delo" u komentaru. Prema ocjeni vodećeg slovenskog lista, neuspjeli summit je pokazao da se stavljanju Velike Britanije pred dilemu "ili promijenite odnos prema Bruxellesu ili raspišite referendum o članstvu" Angela Merkel protivi.