ZAGREB
Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu da on ne vidi tešku krizu vlade nego određene nesporazume u koaliciji kakvih je bilo i u prošloj i pretprošloj vladi. "Ja ne vidim tešku krizu vlade, vidim određene nesporazume u koaliciji, uostalom kojekakve smo viđali i prije u koalicijama i ako baš hoćete kod prošle i pretprošle vlade. Prema tome, to je nešto na što se moramo naviknuti, da postoje različita stajališta i da se oko nekih stajališta koalicija manje ili više uspješno dogovara", rekao je Josipović nakon sastanka s europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Fuelom odgovarajući na pitanje novinara o najnovijem sukobu između SDP-a i HNS-a zbog poreza na nekretnine. Komentirajući svoju sinoćnji intervju za HTV, Josipović je rekao da je "netko protumačio moju izjavu riječima koje nisam ni spomenuo, dakle govorilo se o nekakvoj teškoj krizi". Josipović je istaknuo da kao predsjednik države, kao građanin, želi da bude što manje nesporazuma na političkoj sceni.
ZAGREB
SDP-ovi saborski zastupnici prijepodne su redom odbacivali nagađanja da se vladajuća koalicija našla u krizi zbog HNS-ovog protivljenja Vladinom prijedlogu zakona o porezu na nekretnine. Uoči sjednice SDP-ovog Kluba zastupnika, koji se održava u Velikoj vijećnici, predsjednik kluba Igor Dragovan negativno je odgovorio na novinarski upit je li koalicija uzdrmana, istaknuvši da su se SDP-ovci okupili kako bi razmotrili točke dnevnog reda plenarne saborske sjednice, prije svega prijedlog državnog proračuna za iduću godinu. Upitan hoće li SDP razgovarati s koalicijskim partnerima o zakonu o porezu na nekretnine, odgovorio je kako s partnerima razgovaraju svaki dan. "Mi razgovaramo, usuglasit ćemo sve verzije, ništa nije problematično", poručio je. Na novinarsku primjedbu kako iz HNS-a tvrde da se o spornom zakonu nije razgovaralo, Dragovan je ponovio kako SDP s partnerima razgovara svaki dan, te da vjeruje kako neće biti nikakvih problema. "Što se tiče zakona, on je u javnoj raspravi. Ima dovoljno vremena u javnoj raspravi da se utvrdi što je dobro, a što nije dobro. Javnost apsolutno ima pravo biti do u detalje upoznata s tim zakonskim prijedlogom i donijet ćemo odluku kada za to dođe vrijeme", istaknuo je.
ZAGREB
Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader danas je, prvi put nakon prošlotjedne nepravomoćne presude na 10 godina zatvora, na zagrebački Županijski sud doveden iz zatvora u Remetincu s lisicama na rukama. U dvoranu gdje mu se, zajedno s bivšom strankom i njenim dužnosnicima, sudi za izvlačenje državnog novca preko agencije Fimi media, dovela su ga dvojica pravosudnih policajaca. Za razliku od ranijih ročišta na koja je dolazio sa slobode pravosudni policajci pored Sanadera sjede i na klupi za optuženike. Utorak 20. studenoga, kada je kažnjen s deset godina zatvora zbog primanja provizije od austrijske Hypo banke te mita od mađarskog MOL-a kojemu je zauzvrat prepustio upravljačka prava u Ini, Sanaderu je bio zadnji dan slobode od 16. prosinca prošle godine. Tada je nakon pet mjeseci izašao iz istražnog zatvora gdje je smješten 18. srpnja 2011. kada ga je Austrija izručila Hrvatskoj.
ZAGREB
Čak šestero svjedoka na suđenju u slučaju Fimi medija posvjedočilo je danas da su za poslove koje su obavljali za tada vladajući HDZ bili plaćeni "na crno", a novac im je bez ikakvog ugovora isplaćivala optužena bivša stranačka blagajnica Branka Pavošević. Tužiteljstvo sumnja da je Pavošević sporne naknade isplaćivala iz stranačkog crnog fonda u koji se navodno slila većina od nezakonito izvučenih 70-ak milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki. "Svaki mjesec dolazio sam po dvije tisuće kuna kod tete Branke. Na isplatnicama je pisalo plaća, a na njih bi se potpisali da smo primili novac", prisjetio se Šime Višić, student koji je od ožujka 2008. do travnja 2010. radio u Mladeži HDZ-a. Praksa isplaćivanja na ruke promijenila se tek krajem 2009. kada je Branku Pavošević na mjestu stranačke blagajnice naslijedila Marica Glavaš. "Ona nam je tada prenijela riječi novog glavnog tajnika Branka Bačića da to žele ozakoniti ugovorom o djelu", kazao je Patrizio Markos Metrić, dodavši da je osim naknade od 2000 kuna na ruke dobivao i božićnice te uskrsnice od po tisuću kuna. Plaću od dvije do tri tisuće kuna "na crno" je dobivala i tajnica predsjednika Mladeži HDZ-a Marija Cik te Ivana Milas koja je, kad je prešla u zagrebački gradski odbor, plaću od 2000 kuna dobivala preko student servisa. No, osim plaća preko isplatnica su se plaćale i razne naknade.
ZAGREB
Robert Ježić, krunski USKOK-ov svjedok na suđenju protiv bivšeg premijera Ive Sanadera još nije u državni proračun uplatio pet milijuna eura, iako je prije mjesec dana sudu obećao da će to učiniti do danas. Na zagrebačkom Županijskom sudu doznaje se da Ježić ni nije do danas trebao uplatiti novac već da to treba učiniti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, odnosno ako Vrhovni sud u tom djelu potvrdi prvostupanjsku presudu protiv Sanadera koji je prošli tjedan osuđen na 10 godina zatvora zbog slučaja Hypo i Ina-Mol. U slučaju da Ježić tada ne uplati novac, za koji tvrdi da je bio MOL-ov mito Sanaderu, iznos bi bio naplaćen prisilnim putem, objašnjavaju na sudu. Prije mjesec dana Ježić je na suđenju Sanaderu u slučaju Hypo i Ina-Mol sucu Ivanu Turudiću rekao da je novac na računu njegove švicarske tvrtke Dioki holding kojoj je 100-postotni vlasnik. Objasnio je da novac do tada nije uplatio jer zato nije dobio nikakve precizne upute kako to učiniti. Sudac Ivan Turudić prvo mu je rekao da to učini isti dan, no Ježić mu je rekao da ne može već da će to učiniti najdulje u roku 30 dana. Glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić rekao je da je to bio apel suca u kontekstu iskaza Ježića koji je rekao da je taj novac prebačen na račun njegove tvrtke u Švicarskoj. Po tvrdnjama Ježića, pet milijuna eura uplatila je na njegov račun mađarska naftna kompanija Mol kao mito Sanaderu za preuzimanje upravljačkih prava u Ini. Sanader, pak, tvrdi da je Ježić novac dobio za lobiranje za Družbu Adria i da ga je potrošio za dokapitalizaciju Diokija.
ZAGREB
Odgođeno je suđenje bivšem pomoćniku ministra unutarnjih poslova Tomislavu Merčepu za ratni zločin nad srpskim civilima 1991. jer na zagrebački Županijski sud zbog zdravstvenih problema nije došao svjedočiti bivši pripadnik pričuvnog sastava policije Miro Bajramović koji je prvi javno progovorio o zločinima "merčepovaca". Bajramović je u medijima tvrdio da je Merčep dobro znao što se događa, iako osobno nije sudjelovao u likvidacijama. Njegova supruga obavijestila je jutros sud da ne može doći zbog zdravstvenih problema. Merčepa se tereti da je kao zapovjednik pričuvnog sastava MUP-a odgovoran za odvođenje, zlostavljanje, mučenje i ubijanje pedesetak civila sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkog područja. Bajramoviću se sudilo za ubojstva na Pakračkoj poljani, za koju je policija doznala u istrazi o ubojstvu zagrebačke obitelji Zec. Na prijedlog tužiteljstva predsjednik sudskog vijeća Zdravko Majerović prihvatio je da se u nastavku postupka ispita dvoje svjedoka na okolnost odvođenja jedne osobe te bivši "merčepovac" Nebojša Hodak. Suđenje se nastavlja 14. prosinca i 18. siječnja ispitivanjem novih svjedoka.
OSIJEK
Pedesetak radnika osječke Pivovare, članova Nezavisnog sindikata osječke Pivovare (SNOP) te Hrvatske udruge sindikata (HUS), prosvjedovalo je danas na Trgu Ante Starčevića, te pred osječkim Županijskim državnim odvjetništvom i Županijskim sudom. Prosvjedom su izrazili nezadovoljstvo zbog sporosti i neučinkovitosti pravosuđa u nekoliko kaznenih postupaka koji se vode na Županijskom, Općinskom i Trgovačkom sudu protiv bivšeg direktora Ivana Komaka, kojega smatraju odgovornim za kršenje radničkih prava. Radnici i sindikalni čelnici okupili su se na središnjem osječkom trgu noseći transparente "Osječko pravosuđe, leglo korupcije", "Ugledajte se na suca Turudića" i "Zadnji je čas za spas osječke Pivovare". Voditelj Županijskog ureda HUS-a Anto Bošnjak kazao je kako je radnicima dosta gaženja njihovih prava, ucjena i obespravljenosti, a dosta im je i poslodavaca poput Komaka. Dosta nam je neučinkovitog pravosuđa koje svojom sporošću indirektno pomaže kriminal, korupciju i pljačku hrvatskog radništva i građana, poručio je Bošnjak. Pred zgradom Županijskog suda prosvjednici su pozvali suce da sude pravedno, brzo i učinkovito, posebice u radnim sporovima koje pokreću radnici.
ZAGREB
Dvodnevni 11. Hrvatski skup osoba oboljelih od neurovaskularnih bolesti, tijekom kojeg će se održati više stručnih predavanja o rehabilitaciji osoba oboljelih od takvih bolesti kao i seminara za roditelje, svečano je danas otvoren u zagrebačkom hotelu Panorama.Skup je organizirao Savez društava distofičara Hrvatske koji okuplja oko šest tisuća članova. Otvorivši skup, predsjednica Saveza Marica Mirić zahvalila je svima na pomoći naglasivši važnost ovakvih susreta osoba oboljelih od neurovaskularnih bolesti naročito u vremenima krize. Zahvalila je i Gradu Zagrebu kao i Ministarstvu zdravlja na pomoći i suradnji u održavanju ovog skupa te naglasila potrebu zakonske regulative koja će pomoći osobama s takvom vrstom oboljenja kako bi imale što bolji i kvalitetniji život. Skup je pozdravio Zorislav Bobuš, predsjednik Zajednice Saveza udruga osoba s invaliditetom, krovne organizacije osoba s invaliditetom, koji je rekao da oko tridesetak vrsta neurovaskularnih bolesti traži veliki angažman i novac, kako zdravstvenog sustava tako i njegovatelja. On se zauzeo za cjelogodišnju rehabilitaciju takvih bolesnika a ne nekoliko tjedana, kao što je praksa do sada, dodavši da se na takav način postižu bolji rezultati. Izrazio je nadu da će i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje imati sluha za takav oblik liječenja.