PEČUH
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u subotu je ocijenio da je Hrvatska zajednica u Mađarskoj možda najbolje organizirana hrvatska manjina te da su odnosi dviju država, kada je riječ o manjinama i poštivanju manjinskih prava, uzorni. "Hrvatska manjina u Mađarskoj je možda najbolje organizirana manjina, a odnosi Mađarske i Hrvatske su po pitanju zaštite manjina i poštivanju manjinskih prava, uzorni", izjavio je Josipović novinarima nakon sastanka sa predstavnicima hrvatske zajednice u Hrvatskom klubu August Šenoa. Hrvatski predsjednik nalazi se u jednodnevnom posjetu Pečuhu povodom tradicionalne manifestacije Dani Hrvata na kojoj će se sastati s mađarskim predsjednikom Janosom Aderom. Predsjednik Josipović je priznao da ima problema što se manjina tiče ali da su oni vezani uz financije. Prema njegovim riječima ovo nisu vremena u kojima se može neograničeno ulagati u kulturu, znanost i suradnju ove vrste. Podsjetio je da hrvatska manjina u Mađarskoj, međutim, nije zastupljena u parlamentu, jer su, kako je rekao, "ovdje drugačiji propisi nego kod nas". "Ali i tu postoje određena očekivanja i nada da će se to riješiti", dodao je. U poslijepodnevnim satima Josipović će zajedno s predsjednikom Aderom obići izložbu "Tisućustogodišnja veza Hrvata i Mađara" i svečano otvoriti Dane Hrvata.
PEČUH
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji u subotu boravi u jednodnevnom posjetu Pečuhu povodom tradicionalne manifestacije Dani Hrvata, izjavio je da slučajevi INA-e, MOL-a i bivšeg prvog potpredsjednika vlade Radimira Čačića nikako ne mogu utjecati na odnose Hrvatske i Mađarske. "Slučaj bivšeg prvog potpredsjednika vlade Čačića je pravosudno pitanje i tu zaista nema nikakvog sukoba između država. To nije međudržavni problem", rekao je Josipović. odgovarajući na novinarska pitanja. Kada je riječ o INA-i Josipović je kazao da je to u prvom redu "gospodarsko pitanje koje će se na kraju, sasvim sigurno riješiti u interesu obiju država".
BEOGRAD
Predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda (OS UN) Vuk Jeremić izjavio je u subotu beogradskom tisku da je nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima u Den Haagu zakazao tematsku raspravu u OS UN o međunarodnim kaznenim tribunalima s namjerom da pridonese istini i ohrabri proces pomirbe. Jeremić je u razgovoru koji donosi subotnja Politika istaknuo da zakazivanje rasprave u OS UN nije potez usmjeren protiv Hrvatske i na produbljivanje podjela. "To svakako nije potez usmjeren protiv Hrvatske, niti postoji namjera da se prodube podjele – upravo obrnuto. Uvjeren sam da će nam rasprava pomoći u onome u čemu Haag nije uspio, a to je da se pospješi proces pomirbe i ohrabri okretanje mirnoj budućnosti", ustvrdio je predsjednik OS UN. Jeremić je istaknuo da "rasprava o međunarodnim kaznenim tribunalima nije bila planirana, ali se nametnula nakon šokantne odluke Žalbenog vijeća u Haagu, koja je donesena tijesnim preglasavanjem" jer je "glas jednog čovjeka legitimirao nepravdu počinjenu prema četvrt milijuna ljudi u vihoru rata".
VATIKAN
Papa Benedikt XVI. uzdignuo je u subotu na kardinalsku čast šestoricu prelata koji dolaze sa sve četiri strane svijeta kako bi istaknuo da je Katolička crkva "sveopća" i da se "očituje u različitim kulturama na raznim kontinentima". Papa (85) je u bazilici svetog Petra održao svečani nagovor obraćajući se kardinalima okupljenim na ovom petom konzistoriju njegova pontifikata, njihovim obiteljima i diplomatskom zboru. Kardinalski zbor nalazi svoje mjesto "u perspektivi jedinstva i univerzalnosti Crkve" i "čine ga različita lica jer izražava sveopću Crkve". "Ovim konzistorijem, na osobit način, želim istaknuti da je Crkva pripada svim narodima", istaknuo je Papa. Benedikt XVI. je aludirao na riječ katolički koja znači sveopći, podsjetivši da je "Crkva katolička jer Krist grli čitavo čovječanstvo u svom poslanju". Zatim je predao kardinalske kape birete (crvene, simbol vjernosti sve do mučeništva), prsten i ugledni naslov "glava Crkve" šestorici novih kardinala koji dolaze iz Sjedinjenih Država, Indije, Libanona, Nigerije, Kolumbije i Filipina.
KAIRO
Egipatske oporbene političke stranke sazvale su za utorak veliki prosvjed protiv predsjednika Mohameda Mursija koji je ukazom svoje ovlasti proglasio konačnima i iznad sudbene vlasti, javljaju agencije iz Kaira gdje je i u subotu bilo sukoba između policije i prosvjednika. Lijeve, liberalne, socijalističke stranke pozvale su na prosvjed u utorak na Trgu Tarhir, a cilj je "srušiti fašističku, despotsku ustavnu deklaraciju" koju je Mursi obznanio u četvrtak, stoji u pozivu. "Pred povijesnim smo trenutkom u kojem ćemo našu revoluciju ili završiti ili pustiti da postane plijen skupine koja je svoje uske stranačke interese stavila iznad nacionalnih", piše liberalna stranka Dustour na svojoj stranici Facebooka, prenosi Reuters. Mursi je ukazom zapečatio svoje ovlasti tako da ni pravosudna vlast ne može osporiti nijednu predsjedničku odluku, a zabranio je pravno osporavanje odluka egipatskog parlamenta koji piše novi ustav. Prosvjedne povorke krenut će u u utorak poslije podne prema Tahriru, središtu pobune kojom je 2011. svrgnut višedesetljetni autokratski predsjednik Hosni Mubarak. "Egipat ulazi u novu revoluciju jer ne kanimo jednog diktatora zamijeniti drugim", poručuju prosvjednici.
LOS ANGELES
Jedan od kriminalaca s FBI-ove liste 10 najtraženijih uhićen je u Meksiku i u petak navečer vraćen u SAD gdje će mu se suditi za ubojstva, otmicu i silovanje, rekli su američki dužnosnici, izvijestila je američka televizijska postaja NBC u subotu.
Poznati član bande iz Los Angelesa Joe Luis Saenz priveden je u Guadalajari u četvrtak navečer u zajedničkoj operaciji s meksičkom vladom, rekao je je Bill Lewis, dužnosnik FBI-a zadužen za ured u Los Angelesu. Saenz ima oko 37 godina, rođen je u Los Angelesu i vjerovalo se da se krije u Meksiku gdje je radio kao utjerivač i plaćeni ubojica. On je na FBI-ovoj listi najtraženijih bio od 2009. i na njoj se nalazio u društvu Osame bin Ladena, bostonskog bossa Jamesa "Whiteya" Bulgera i drugih zloglasnih kirminalaca. Za dojavu koja bi vodila njegovom uhićenju bila je raspisana nagrada od 100.000 dolara.