BRUXELLES - Iznos koji će Hrvatska imati na raspolaganju iz europskih fondova u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom proračunskom razdoblju praktički se neće smanjivati u odnosu na iznos koji je predložila Europska komisija, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski premijer Zoran Milanović. "U najgorem slučaju on ostaje isti. Pod pretpostavkom da iskoristimo sve do zadnjeg eura, radilo bi se o vrlo malim oscilacijama", rekao je hrvatski premijer koji je sudjelovao na sastanku predsjednika država ili vlada 15 zemalja članica i Hrvatske, koje čine neformalnu skupinu "prijatelji kohezije". Riječ je o skupini koja se zauzima za to da u Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014-2020 mjere štednje ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlike između bogatih i siromošnih regije u Uniji. Prema prijedlogu Europske komisije Hrvatska bi u razdoblju 2014-2020. trebala imati na raspolaganju 13,7 milijardi eura, a najveći dio toga, 8, 7 milijardi eura, dolazi iz Kohezijskog i strukturnih fondova.
KAIRO - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u utorak u Kairu, gdje se sastala s katarskim ministrom vanjskih poslova, kako postoji realna šansa da se u Katar vrate hrvatske tvrtke koje su ranije poslovale u toj zemlji i da je dužnosnicima te bogate države Perzijskog zaljeva postignut dogovor da se to pitanje riješi na korist obiju zemalja. "Ovo je bila prilika da s ministrom Katara definitivno dogovorimo mogućnost da se neke hrvatske tvrtke koje su radile u Kataru podrže u budućnosti, s obzirom da su se isticale u kvaliteti posla, ali su naišle na neke druge probleme", izjavila je Pusić nakon sastanka s ministrom Khalidom Bin Mohamed Al-Attiyahom. Pusić, koja je s katarskim ministrom razgovarala i tijekom ovotjednog posjeta hrvatskog izaslanstva Kataru, ocijenila je taj posjet vrlo važnim i uspješnim.
ZAGREB - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milorad Batinić primio je u posjet veleposlanika Japana Masaru Tsujija koji ga je obavijestio o rastu interesa među japanskim poduzetnicima za ulaganja u Hrvatskoj. Osobito su zainteresirani za izravna ulaganja iz Japana kojih do sada još nije bilo. Veleposlanstvo uvelike poziva japanske tvrtke da istraže mogućnosti ulaganja u Hrvatsku. Bez obzira na općenito lošu gospodarsku klimu u Europi koja utječe i na Hrvatsku, pohvalio je napore hrvatske vlade koja radi sve što može da bi popravila investicijsku klimu. Naglasio je kako je sljedeća godina izuzetno važna za Hrvatsku zbog pristupanja Europskoj uniji što će i poslovanju s Japanom otvoriti nove kanale suradnje.
SARAJEVO - Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko upozorio je u utorak Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda na učestale pokušaje političara iz Republike Srpske da dovedu u pitanje opstanak BiH kao države, te je uputio poziv međunarodnoj zajednici da te prijetnje ne shvati olako i bude sprema reagirati na takve izazove. Podnoseći redovito šestomjesečno izvješće o stanju u BiH, Inzko je u istupu pred Vijećem sigurnosti u New Yorku kazao kako je vodstvo RS proteklih mjeseci "pojačalo retoriku" i povećalo broj "zapaljivih izjava" kojima se dovodi u pitanje suverenost i teritorijalna cjelovitost BiH.
BRUXELLES - Europski parlament odbio je u utorak pregovarati s državama članicama EU-a o proračunu za sljedeću godinu jer se one ne mogu dogovoriti oko rebalansa ovogodišnjeg proračuna, izjavio je predsjednik Parlamenta Martin Schulz. U utorak u ponoć istječe trotjedni rok za postizanje dogovora između Vijeća i Parlamenta o proračunu za sljedeću godinu te o rebalansu ovogodišnjeg. Pregovori su se trebali nastaviti u utorak popodne nakon što su prošli petak prekinuti jer predstavnici Parlamenta nisu htjeli pregovarati o proračunu za sljedeću godinu, prije nego se postigne dogovor o popunjavanju rupe u ovogodišnjem proračunu. Neupjeh pregovora znači da će Komisija morati izići s novim prijedlogom proračuna. O tom prijedlogu se onda očituju Vijeće i Parlament i ako među njima nema suglasnosti, onda se pristupa tzv. postupku mirenja, koji može trajati najviše tri tjedna. Ne bude li dogovora do kraja godine, onda se primjenjuje privremeni mehanizam financiranja iz mjeseca u mjesec. U tom slučaju troškovi se podmiruju mjesečno na razini jedne dvanaestine ovogodišnjeg proračuna.
MADRID - Europljani će u srijedu masovno prosvjedovati protiv strogih mjera štednje kojima njihove vlade traže izlaz iz krize. Opći štrajk sazvan je u Španjolskoj i Portugalu, a manji prosvjedi održat će se i u drugim državama. Španjolskoj, četvrtom gospodarstvu eurozone, to će biti drugi opći štrajk u zadnjih godinu dana, nakon onog 29. ožujka. S radom će prestati i Portugalci, a prosvjedovat će se i u Italiji i Grčkoj, te u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Poljskoj. Dok bi rast u eurozoni iduće godine trebao ostati na mrtvoj točki (+0,1 posto), po prognozama Europske komisije, MMF je upozorio da bi stroge mjere štednje mogle postati "politički i društveno neodržive".
TEL AVIV/GAZA - Izraelci i Palestinci povukli su se u utorak korak natrag s ruba novoga rata u Pojasu Gaze, poslavši jedni drugima signale preko Egipta da će se, nakon petodnevnih žestokih sukoba, suzdržati od napada, osim ako budu napadnuti. Premijer Hamasove vlade Ismail Haniyeh pozvao je u ponedjeljak naoružane palestinske frakcije da poštuju primirje. "Pokazali su iznimnu odgovornost rekavši da će poštivati primirje ako to učine i izraelski okupatori", rekao je Haniyeh. Izraelski premijer razgovarao je u Jeruzalemu s užim vladinim kabinetom. Jedan od ministara Benny Begin rekao je da je nasilje utihnulo, ali je sukob još daleko od rješenja. "Čini se da je ovaj val nasilja završio, no na problem treba gledati trezveno, bez iluzija na obje strane", dodao je.
BEJRUT - Dvije najveće međunarodne organizacije ljudskih prava Human Rights Watch i Amnesty International pozvale su u utorak novu koaliciju sirijske oporbe da im prvi prioritet bude borba protiv pljački koje provode pobunjenici. U priopćenju HWR-a, organizacije bazirane u New Yorku, ističe se da koalicija mora poslati jasnu poruku borcima oporbe o obvezi poštivanja ratnih zakona koji se odnose na ljudska prava i upozoriti ih da će oni koji ih krše biti za njih odgovorni.