Udruga to iznosi u priopćenju u kojem prenosi da je na njihove prijedloge mjera Ministarstvo financija, nakon isteka roka od mjesec dana, odgovorilo i očitovalo se samo jednom rečenicom.
"Ministarstvo financija, zajedno s Hrvatskom narodnom bankom, planira izmjene Zakona o kreditnim institucijama kojima će se urediti pitanje promjenjivosti kamatne stope, a isto tako, svjesni smo važnosti donošenja Zakona o osobnom stečaju potrošača koji je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa", odgovor je Ministarstva koje se prenosi u priopćenju.
Iz odgovora je, kažu iz Udruge Franak, vidljivo da Ministarstvo financija ne smatra potrebnim "dati ikakav argumentirani komentar, iako se ovdje radi o preko 100.000 kredita te gotovo polovici svih dugoročnih kreditnih plasmana u Republici Hrvatskoj" te da "Vlada RH očito i dalje nije spremna donijeti odluku u interesu građana, a kojom bi se zamjerila poslovnim bankama".
Pritom ocjenjuju da je neprihvaćanjem prvih dviju predloženih mjera (reobračuna i konverzije ostatka glavnice po inicijalnom tečaju te takve zakonske regulacije kamate kojom bi se onemogućilo prebacivanje svih tržišnih rizika na leđa dužnika) "donesena politička odluka kojom se direktno pomaže stranim poslovnim bankama da i dalje odnose ekstraprofit, a nauštrb financijski devastiranih građana, klijenata tih banaka, koji su podigli dugoročne kredite s valutnom klauzulom CHF".
Vezano uz hitno donošenje Zakona o osobnom bankrotu, iz Udruge Franak ističu kako Ministarstvo tek izjavljuje da su svjesni njegove važnosti, ali bez ijedne konkretne činjenice o njegovu statustu, a poznato je da nacrt tog zakona postoji već dvije godine.
Očito je da se njegovo donošenje odgađa ne bi li se u jednom trenutku prikladno plasirao uz medijski spin o navodnoj brizi za građane, smatraju u udruzi i upozoravaju da, dok vrijeme prolazi, tisuće ljudi dobivaju rješenja o ovrsi nakon kojih ostaju bez krova nad glavom i istovremeno bankama ostaju dužni desetke ili stotine tisuća kuna.
Iz Udruge Franak ponavljaju da njihovi prijedlozi "ne traže ni lipe iz državnog proračuna, već jedino političku odluku kojom bi se onemogućio daljnji ekstraprofit bankama", kao i da su njihova prva dva prijedloga "upravo na tragu onoga što su u predizbornoj kampanji kao rješenja predlagali prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i premijer Zoran Milanović".