Udruga je prijedlog poslala nakon nedavnog sastanka u Ministarstvu financija, a prijedlog mjera poslan je na očitovanje i Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta te Hrvatskoj narodnoj banci.
Iz udruge navode da je riječ o nizu konkretnih prijedloga uz isticanje potrebe za hitnim uvođenjem zakonske regulative i nadzora u području stambenog kreditiranja, koje predstavlja posebno osjetljivu kategoriju kreditiranja.
Među prijedlozima iz Udruge Franak izdvajaju tri mjere, kao ključne i najznačajnije.
Prva se mjera odnosi na novu zakonsku regulativu koja bi omogućila stabilizaciju glavnice za kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima prema tečaju važećem na dan puštanja kredita u otplatu, dakle primjenu inicijalnog tečaja na preostali iznos glavnice. Drugi korak te mjere bio bi konverzija kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku u valutnu kaluzulu u eurima ili u kunski kredit, što bi se u bankarskim bilancama vodilo kao otpis dijela potraživanja.
Tom bi se mjerom, smatraju u udruzi, zaustavila financijska devastacija dužnika i daljnje pogoršanje udjela loših kredita u bankama, osigurala financijska stabilnost dužnika, a pritom se ne bi dovelo u pitanje stabilnost deponenata. Također bi, kako navode, došlo do pada ukupnog nominalnog duga građana, koji bi se odrazio na visinu ukupnog zaduženja Hrvatske.
Druga mjera koju predlaže Udruga Franak je uvođenje transparentne kamatne stope koja bi se sastojala od fiksnog i promjenjivog dijela. Promjenjivi dio bi propisao i njegovu primjenu nadzirao regulator (Libor, Zibor, Euribor, doprinosi na obveznice, stopa inflacije ili njihov ponder), dok bi fiksni dio bio unaprijed definiran iznosom koji se tijekom otplate kredita ne može promijeniti te bi obuhvaćao ostale troškove financiranja, regulacije, rizika i bankarsku maržu.
Udruga, kao treću mjeru, predlaže donošenje zakona o osobnom bankrotu po hitnom postupku. "Fer model bi uključivao gubitak imovine dužnika, čime bi se namirio veliki dio potraživanja vjerovnika, ali i otpis ostatka duga kako bi dužnik imao mogućnost čistog starta nakon dvije do pet godina upravljanja prihodima od strane stečajnog upravitelja", obrazlaže se u priopćenju.