ZAGREB
Hrvatski sabor danas je tajnim glasovanjem imenovao svih devet članova Programskog vijeća HRT-a, između 30 kandidata koliko ih se prijavilo za članstvo u tom vijeću. Za članove Programskog vijeća imenovani su Josip Jelić (105 glasova), Neda Ritz (105), Sanja Ravlić (105), Nina Obuljen Koržinek (104), Zoran Šangut (104), Bruno Kragić (103), Ivica Maštruko (103), Marina Mučalo (101) i Arsen Oremović (96). Spomenuti članovi Programskog vijeća imenovani su sukladno najvećem broju zastupničkih glasova na tajnom glasanju (ubacivanjem listića u glasačke kutije). Predsjednik Sabora Josip Leko novim je članovima čestitao na izboru i poželio im uspješan rad, na korist svih građana i pravnih osoba u Hrvatskoj. Leko je potom zaključio 5. sjednicu Hrvatskog sabora, te najavio da bi nova sjednica trebala početi 14. studenoga.
ZAGREB
Potpredsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost Igor Dragovan (SDP) i član tog odbora Tomislav Čuljak (HDZ) poduprli su danas inicijativu Centra za mirovne studije da se zakonom ojača civilni nadzor nad tajnim službama i policijom te propiše da se izlist telefonskih poziva može dobiti samo na temelju sudskog naloga. "Moje je mišljenje da treba unaprijediti nadzor, kako sigurnosno-obavještajne službe tako i Ministarstva unutarnjih poslova. Prikupljanje podataka o prometu, kolokvijalno nazvano izlisti, isto tako treba ići pod nadzor, prije svega da se trebaju dobivati na zahtjev suda, odnosno na temelju sudskog naloga", rekao je Dragovan novinarima u Hrvatskome saboru. Podsjetio je da je SDP u oporbi predlagao zakone u tom pravcu, ali da ih je tadašnja većina odbila te ustvrdio da su 2006. tada vladajući razmatrali mogućnost potpunog ukidanja civilnog nadzora nad tajnim službama. Na pitanje hoće li javnost ikada saznati što piše u izvješću Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Dragovan je odgovorio potvrdno. Čuljak je podsjetio da već postoji Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, te da bi trebalo razmotriti mogućnost da se zakonom osigura neka vrsta nadzora i nad radom policije.
ZAGREB
Centar za mirovne studije poručio je danas kako je prestanak politizacije i instrumentalizacije sigurnosno-obavještajnog sustava i policije moguć samo kroz uspostavu neovisnog i efikasnog građanskog nadzora. „Predlažemo donošenje posebnog zakona o građanskom nadzoru nad mjerama tajnog prikupljanja podataka kojim bi se napokon uspostavilo Vijeće za građanski nadzor sigurnosno obavještajnih agencija i policije za mjere tajnog prikupljanja podataka“, rekao je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije ispred Sabora na konferenciji za novinare. Vijeće bi, po njegovim riječima, trebalo biti apsolutno neovisno i imati otvorena vrata i u agencije i u policiju te imati pravo komuniciranja s javnošću kada to interesi nacionalne sigurnosti dozvoljavaju. Članove vijeća, kazao je, ne bi trebali birati saborski zastupnici već Savjet za razvoj civilnog društva, hibridno tijelo između vlade i civilnog društva. Također, mjere tajnog prikupljanja izlista telefonskih brojeva trebale bi se staviti pod pravosudni nadzor, odnosno za njihovo provođenje bi trebalo dobiti odobrenje nadležnog suda kako bi se procijenila opravdanost i neophodnost takvih zahtjeva, rekao je Bosanac.
ZAGREB
HDZ se oštro protivi poskupljenju energenata u Gradu Zagrebu te smatraju da su Zagrepčani već preopterećeni poskupljenjima, istaknuli su na današnjoj konferenciji za novinare zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Stako Gačić i predsjednik Područnog odbora HDZ-a "Peščenica - Žitnjak" Mario Župan. Ističući da su u posljednje tri godine pojedine cijene u Zagrebu povećane gotovo 200 posto, Župan je rekao da su poskupljenja rezultat lošeg poslovanja Zagrebačkog holdinga te višegodišnje loše politike SDP-a i gradonačelnika Milana Bandića. Upitao je zašto je došlo do povećanja cijene struje, jer posljednjih godina nije došlo do značajnog povećanja cijene barela nafte na svjetskom tržištu. Smatra da se u Zagrebu treba preispitati cijenu električne energije te provjeriti je li ona u skladu sa zakonom i tarifnim sustavom. Govoreći o najavi poskupljenja grijanja od 36 posto, Župan je naveo i da na to još ide i 25 posto PDV-a što znači da će ono poskupljeti 46 posto. Govoreći o visokoj cijeni vode u Zagrebu, upozorio je na probleme velikog gubitke vode u vodovodnom sustavu te na česta puknuća vodovodnih cijevi. Naglasivši da HDZ neće prihvatiti poskupljenje cijena energenata u Zagrebu, Stanko Gačić je ocijenio kako nije slučajno to što do poskupljenja dolazi samo u onim gradovima u kojima SDP nema svog gradonačelnika.
PULA
Predsjednik pulske podružnice IDS-a Valter Boljunčić i predsjednik pulske organizacije SDP-a Denis Martinčić danas su u Puli potpisali sporazum o zajedničkom nastupu tih stranaka na lokalnim izborima koji će se održati u svibnju iduće godine. Po riječima Denisa Martinčića, odluku o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima obje su strane donijele jednoglasno jer žele nastaviti suradnju i u trećemu mandatu. "Ovo je prirodni nastavak suradnje u proteklih osam godina jer je upravo dosadašnja stabilna vlast omogućila da dođemo do iznimnih rezultata unatoč teškoj ekonomskoj situaciji i krizi", izjavio je Martinčić i dodao kako vjeruje da će taj dogovor prepoznati i poduprijeti i sami birači. Predsjednik pulskoga IDS-a Valter Boljunčić ustvrdio je kako su protekli mandati pokazali da te dvije stranke uspješno surađuju. Na zajedničkoj listi koalicije IDS-SDP, čiji će nositelj biti kandidat za gradonačelnika Boris Miletić, naći će se 15 osoba od kojih će najmanje četiri biti predstavnici nacionalnih manjina. Po sporazumu, deset će imenovati IDS, a pet SDP, koji će imenovati i zamjenika gradonačelnika te predsjednika Gradskog vijeća. Drugog zamjenika gradonačelnika predložit će pulska Zajednica Talijana.
ZAGREB
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) izrazilo je danas oštro protivljenje gašenju zagrebačkog dopisništva Slobodne Dalmacije te ponovno upozorilo na katastrofalne posljedice općeg trenda smanjivanja dopisništava svih medija za hrvatsko novinarstvo, ali i javnost koja tako ostaje uskraćena za autentične informacije, analize i komentare o događajima iz svih dijelova Hrvatske. HND podsjeća kako je dopisništvo u Zagrebu samo nastavak u nizu ukidanja dopisništava Slobodne Dalmacije, nakon što su već prestala raditi dopisništva Slobodne u Šibeniku i Dubrovniku. Sedmero novinara zagrebačkog dopisništva u idućih pet mjeseci pregovarat će s upravom o otkazima i otpremninama, dok će ostalih sedmero moći potpisati ugovore s tvrtkom unutar EPH koja je izdavač Jutarnjeg lista, navodi HND u priopćenju. Iz toga u HND-u zaključuju kako još uvijek postoji potreba za dopisnicima iz Zagreba, te ih dodatno zabrinjava potez uprave Slobodne Dalmacije. Trend ukidanja dopisništava dovodi do nedostatka autentičnih novinarskih vijesti, izvješća, reportaža i komentara, pa se većina medija oslanja na puko prepisivanje informacija, upozorava HND.
ZAGREB
Povodom završetka aktivnosti projekta Nansen dijalog centra "Građanska hrabrost u poslijeratnim zajednicama" tijekom kojeg je prikazan film "Neispričane priče" u deset gradova Hrvatske, pokazano je da većina srednjoškolaca pozitivno reagira na građansku hrabrost pojedinaca tijekom Domovinskog rata. Rezultati i tijek provedbe projekta prikazani su danas u Kući ljudskih prava o kojima su govorili koordinator projekta Srđan Antić i profesorica povijesti u zadarskoj Gimnaziji Vladimira Nazora, Tihana Magaš, čiji učenici su također sudjelovali u projektu. Projektne aktivnosti temeljile su se na seminaru za profesore s područja cijele Hrvatske na temu "Načini predstavljanja vrijednosti i važnost građanske hrabrosti u poslijeratnom društvu" te promociji dokumentarnog filma "Neispričane priče" u 10 hrvatskih srednjih škola. Film sadrži pet primjera građanske i ljudske hrabrosti iz vremena ratnog sukoba u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini i govori o ljudima koji su riskirali živote pomažući svojim sugrađanima drugih etničkih pripadnosti tijekom rata. Ciljevi projekta su osvijestiti nastavnike i učenike o važnosti građanske hrabrosti, poticanje na njezino promoviranje te poticanje nastavnika na rad u multietničkim zajednicama, rekao je Antić.
SUNJA
U željezničkoj nesreći u blizini Željezničkog kolodvora Sunja, gdje je sinoć iz tračnica izletjelo pet vagona teretnog vlaka koji je prevozio boksit, u vlasništvu Željeznice Republike Srpske, teret se nije rasuo niti je itko ozlijeđen, priopćeno je danas na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova RH. Policija navodi kako je teretni vlak prolazio kroz Hrvatsku, a vozio je na relaciji BiH-Češka. Teretni vlak u kojem je bilo 20 vagona, prevozio je boksit. Na izlasku iz kolodvora u Sunji prema Sisku Capragu u 17,30 sati iskliznulo je pet teretnih vagona, međutim teret se nije rasuo niti je itko ozlijeđen. ali je pruga i visokonaponska mreža HŽ-a na tom dijelu oštećena. Prema izjavi odgovornih, nastala je velika materijalna šteta, a promet na tom dijelu pruge je obustavljen, navodi MUP RH. Očevidom je rukovodio zamjenik Županijskog državnog odvjetnika iz Siska, a točan uzrok izlijetanja vagona biti će poznat po prispijeću izvješća zajedničke komisije Hrvatskih željeznica (HŽ).
ZAGREB
Nagrada Kiklop za životno djelo ove godine dodijeljena je Mirku Kovaču, objavljeno je danas na konferenciji za novinare. Bit će mu uručena 9. prosinca, kada počinju Dani Kiklopa. Za ostale nagrade Kiklop nakon prvog kruga glasovanja nominirana su 34 kandidata u 12 kategorija. Nominirani su izabrani između 163 izdanja koja je prijavilo 46 nakladnika, a drugi krug glasovanja održat će se od 29. listopada do 5. studenoga, rekla je tajnica pulskoga sajma knjiga Sa(n)jam knjige Slavica Ćurković. U kategoriji Leksikografsko djelo godine ove su godine bila prijavljena dva kandidata, te će se, prema Pravilniku, u toj kategoriji prvi put glasovati u drugom krugu. Ove godine najviše prijava bilo je u kategorijama prijevod godine (26), te knjiga inozemnoga autora/ice i prozno djelo godine (25).
MOHOVO
Fosilni ostatci mamuta pronađeni su u dvorištu jedne obiteljske kuće u Mohovu nedaleko od Iloka, potvrđeno je iz Gradskog muzeja Iloka. Dražen Japundžić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu za Hinu je rekao kako je na osnovu nekoliko fotografija pronađenih ostataka mamuta, koje je dobio na uvid, razvidno da je riječ o mladom primjerku vunastog mamuta. "O starosti pronađenih ostataka za sada je, samo na osnovu fotografija, teško govoriti. Mogu samo reći da se radi o razdoblju gornjeg pleistocena", kazao je Japundžić dodajući kako su na području istočne Slavonije ostatci mamuta do sada pronađeni na području Vinkovaca, Vukovara, Bapske i Slavonskog Broda. Ostatke vunastog mamuta pronašli su radnici kopajući septičku jamu u dvorištu obiteljske kuće u Mohovu.