ZAGREB
Hrvatski je sabor poslijepodne raspravio izvješće o radu Hrvatske narodne banke (HNB) u 2011., koji je većina klubova podržala, poručujući, međutim, da bi banke morale ponijeti dio tereta krize, kao i da bi Hrvatska narodna banka trebala aktivnije predlagati rješenja za oporavak gospodarstva. Izvješće je podnio zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić, koji je istaknuo da je uloga središnje banke osigurati financijsku stabilnost, relativno nisku inflaciju, relativno stabilan tečaj i, u trenutcima krize, prilagodljivu monetarnu politiku. "Niti se od monetarne politike može očekivati da sama i bez strukturnih promjena pokrene gospodarstvo i rast niti ju se, a i to se čuje, može proglasiti krivcem za sadašnju situaciju i spori izlazak iz ove situacije", poručio je Martić. Martina Dalić (HDZ) smatra, međutim, da bi se Hrvatska narodna banka trebala prestati skrivati iza argumenata da nešto nije u njezinu mandatu ili da za nešto nema ovlasti, uključiti se u raspravu o ekonomskim problemima i iznositi ekonomski stav. "HNB mora preuzeti aktivniju ulogu u rješavanju gospodarskih problema, jer ima veliku komparativnu prednost, a to je ekonomsko znanje kojim se ne može podičiti ni jedna druga institucija u Hrvatskoj", poručila je Dalić. Laburist Branko Vukšić Hrvatsku narodnu banku je prozvao da je dopustila lihvarski odnos banaka prema građanima i gospodarstvu. "HNB je dopustila deviznu klauzulu i primjenu zatezne kamate do 14 posto. Dopustila je da banke svojim komitentima naplaćuju više od 200 naknada pa i naknadu za udisanje bankarskoga zraka", rekao je Vukšić.
ZAGREB
Hrvatski sabor poslijepodne je raspravio izvješća o prošlogodišnjem radu niza institucija, pri čemu se HDZ usprotivio Vladinu prijedlogu da se odbiju izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Financijske agencije (Fina). Ivan Šuker (HDZ) posebno se "obrušio" na obrazloženje prijedloga da se odbaci izvješće Hanfe, nazivajući ga nepotrebnim političkim šamarom. "Ako ste već htjeli ne usvojiti ovo izvješće, trebali ste naći argumente, a ne ovako poslati lošu poruku kompletnom financijskom sektoru", rekao je Šuker. Neprihvatljivim je ocijenio Vladino obrazloženje da Hanfa nije zaustavila trgovanje dionicama u vrijeme konsolidiranja Liburnije. "Zakon mora biti jednak za sve, a odluke Hanfe ne smiju ovisiti o tome konsolidira li Vlada neko poduzeće, te je li ono u državnom ili privatnom vlasništvu. Hanfa obustavlja trgovanje kad se ispune zakonski uvjeti, a ne kada se to nekom svidi", rekao je Šuker. Ivo Jelušić (SDP) smatra, pak, da je Hanfa "često izazivala preveliku pozornost javnosti zbog odluka koje su dovođene u pitanje".
RIJEKA
Krizni eko-stožer Marišćina, koji je sudjelovao u blokadi ulaza u Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, napustio je oko 19 sati prostor ispred odlagališta, a ostali prosvjednici i mještani Viškova odlučili su ostati još jedan sat. Kako je objasnio predsjednik Kriznog eko-stožera Josip Katalinić, nakon konzultacija s odvjetnicom, odlučeno je da se prekine blokada na temelju rješenja Općinskoga suda kojim se tom stožeru nalaže da u roku od tri sata kamionima Komunalnog društva Čistoće omogući neometan prolaz i ukloni sve zapreke i osobe s ulaza na odlagalište otpada Marišćinu. Bitan dio tog rješenja, uručenog Kataliniću danas u 16 sati i pet minuta, jest stavka u kojoj se navodi da će organizatori i sudionici blokade snositi posljedice koje mogu nastati onemogućavanjem dovoza otpada u Marišćinu, rekao je Katalinić. Ocijenjeno je da bi te štete financijski mogle biti znatne te da bi se tako moglo onemogućiti djelovanje Kriznog eko-stožera i Udruge Eko-Kvarnera pri kojoj je on utemeljen. Rekao je da namjeravaju internacionalizirati problem suradnjom s udrugama koje se bave sličnim problemima. Katalinić je rekao i da će se na ročištu na sudu u petak dokazati da tužba Čistoće zbog ometanja posjeda nema osnova te da je njezin jedini cilj ušutkati udrugu jer je previše glasna.
ČAKOVEC
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović rekao je u Čakovcu da će se ubuduće u cijeloj zemlji odvoz otpada naplaćivati po volumenu i broju odvoza kanti, a ne po kvadraturi stambenoga ili poslovnog prostora. Zmajlović je pohvalio taj sustav, koji se više godina provodi u Čakovcu i nekim općinama u Međimurju, dodajući kako može poslužiti kao ogledan primjer cijeloj Hrvatskoj. "U Čakovcu je u praksi naglašeno ono što će biti nužno definirano i u budućim zakonskim rješenjima", izjavio je novinarima ministar zaštite okoliša i prirode. Dodao je kako će u provedbenim aktima "eksplicitno biti definiran" način na koji će se određivati cijena odvoza komunalnog otpada, i to po volumenu, a ne kao dosad po kvadraturi. "Po njegovim riječima, na zaštitu okoliša često se gleda kao na prepreku u razvoju, a moj je cilj to primijeniti. Očuvanje prirode treba koristiti kao polugu u razvoju", poručio je Zmajlović. Ministar je obišao i gradilište 900.000 kuna vrijednoga reciklažnog dvorišta u blizini čakovečkoga groblja, a tom je prilikom istaknuo da je to još jedan "pionirski primjer Međimuraca na području zaštite okoliša". Gradsko komunalno poduzeće ČAKOM počelo je graditi reciklažno dvorište u koje će građani moći besplatno dovesti i odložiti dvadesetak vrsta otpada.
DUBROVNIK
Svečanom akademijom u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku danas je završio trodnevni program Dani pobjede - 20. obljetnica oslobađanja hrvatskoga juga. Uz mnoge goste i uzvanike, na akademiji u dubrovačkome kazalištu bio je i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je tom prigodom rekao da je Hrvatska pobijedila u ratu i da će pobijediti i u miru tako što će postati članica Europske unije. "Dubrovnik je nakon Domovinskog rata pokazao da je otvoreni grad, a dubrovačke zidine samo su simbol obrane jer u ove zidine ulaze svi", rekao je predsjednik Josipović te dodao da je naša najvažnija zadaća danas ojačati gospodarstvo i otvoriti radna mjesta. "Krojimo budućnost svoje djece i odlučujemo hoće li Hrvatska biti uspješna zemlja, a ona to mora biti i takva jest", istaknuo je hrvatski predsjednik te dodao kako cijela zemlja treba odati počast svima onima koji su se herojski borili za Hrvatsku. General bojnik Nojko Marinović, ratni zapovjednik obrane Dubrovnika, tom je prigodom podsjetio na teške trenutke tijekom srbocrnogorske agresije na Dubrovnik.
ZAGREB
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić izjavila je da će Ministarstvo kulture potvrditi Tončija Bilića za novoga intendanta Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Splitu, koga je na tu dužnost danas izglasalo Gradsko vijeće Splita, te ocijenila da nije bilo nezakonitosti u proceduri provedbe natječaja za intendanta splitskoga HNK. Gostujući u večerašnjoj emisiji "Tema dana" HRT-a podsjetila je da je Ministarstvo kulture prije nekoliko dana imenovalo Tončija Bilića i za ravnatelja Splitskoga ljeta te je, istaknula je, Ministarstvo kulture u potpunosti upoznato s njegovim cjelovitim planom rada i programa, kao i s njegovim biografskim referencama. Na pitanje novinara nije li Ministarstvo kulture moglo prije razriješiti 'trakavicu' oko izbora intendanta splitskoga HNK, ministrica je odgovorila niječno i objasnila da je ministarstvo moralo čekati odluku Kazališnoga vijeća i potvrdu Gradskoga vijeća. Predsjednik Radničkoga vijeća splitskoga HNK Vjeko Santrić potvrdio je pak da će Radničko vijeće podnijeti kaznenu prijavu protiv nadležnih gradskih tijela, ali i Ministarstva kulture, zato jer je natječaj po kojemu je danas imenovan Tonči Bilić istekao prije više od dva mjeseca, odnosno zaključen je 1. srpnja, a kandidati su trebali biti obaviješteni o rezultatima natječaja 15. ili 16 kolovoza, a danas je 24. listopada, pa se Santrić pita je li mogao vrijediti i natječaj iz 2011. godine. Ministrica Zlatar Violić objasnila je da se odredbom preporučuje rok u kojemu se kandidati moraju obavijestiti te da, i prema mišljenju pravne službe HNK u Splitu, te splitske gradske pravne službe, kao i Ministarstva kulture, to je samo preporučena mjera.
ZAGREB
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) pozvali su danas vlasnike Hrvatskog radija Karlovac, u prvom redu Grad Karlovac, da pomognu tom radiju, čiji djelatnici već četvrti mjesec ne dobivaju plaću. HND i SNH upozoravaju na agoniju jedna je od najstarijih lokalnih radio stanica u Hrvatskoj te pozivaju vlasnike da pomognu prebroditi nastalu situaciju, isplate novinarima i ostalim zaposlenicima neisplaćene plaće, uključe telefone i internet da bi se nesmetano nastavilo emitiranje Radija, čiji djelatnici već četvrti mjesec ne dobivaju plaću, a prije nekoliko dana su im isključeni telefoni i internet. U takvim uvjetima novinari ne mogu normalno raditi pa posljednjih dana ne ažuriraju ni internetsku stranicu Radija, upozoravaju u priopćenju HND i SNH. Vlasnici Hrvatskog radija Karlovac su po 25 posto Grad Karlovac i Karlovačka županija te po 10 posto pet prestižnih karlovačkih tvrtki, navode HND i SNH, koji za katastrofalnu situaciju na Radiju posebno odgovornima smatraju gradonačelnika i Gradsko vijeće. Čudi ih, kažu, izjava karlovačkog gradonačelnika Damira Jelića koji je nedavno izjavio da takav radio nikome ne treba jer je navodno služio političkoj promociji vladajućih te navode kako su upravo on i njegovi suradnici iz gradske vlasti postavljali direktore koji su nerijetko bili produljena ruka političkih ili kakvih drugih interesa vlasnika.
ZAGREB
U komentaru novoga broja katoličkoga tjednika "Glas Koncila" glavni urednik Ivan Milenić ističe kako činjenica da politika nije sposobna prepoznati područja u kojima se hrvatski nacionalni interesi poklapaju s interesima EU-a, te kako o njima počinje voditi brigu tek pod njezinim pritiskom nameće pitanje - jesu li takvi političari nesposobni ili su usmjereni na rušenje hrvatskih nacionalnih interesa? Podsjetivši kako je Europska komisija nedavno u svom izvješću dala deset zadaća Hrvatskoj koje predstavljaju interese EU i njezinih pojedinih članica, Miklenić je ocijenio kako je to minimum koji Hrvatska mora ispuniti ako želi u predviđenom roku ući u EU. Smatra kako se baš ništa ne govori o stvarnim i objektivnim hrvatskim interesima te kako je sramotno za onu politiku koja je posve podcjenjivala i etiketirala kao nacionalističku potrebu za teritorijalnim povezivanjem južne Hrvatske, da bi - kada je podučena kako se istodobno radi o povezivanju teritorija EU - ponovno oživjela ideju o Pelješkom mostu. "To je jedan od tipičnih primjera koliko je određena politika u Hrvatskoj podcijenila i marginalizirala legalne i legitimne nacionalne interese da oni postaju važni tek onda kada su važni nekome izvan Hrvatske", piše Miklenić u komentaru naslovljenom "Je li Hrvatska spremna za EU".