BRUXELLES - Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da će Hrvatska do srpnja sljedeće godine biti potpuno spremna za članstvo i otklonio svaku sumnju da preostali posao neće biti obavljen do kraja. "Hrvatska je skoro potpuno spremna, a potpuno spremna bit će u srpnju sljedeće godine", rekao je Milanović po dolasku na summit čelnika Europske unije na kojem sudjeluje kao promatrač. Odbio je komentirati neke izjave koje dovode u pitanje hrvatsku pripremljenost za članstvo, kazavši da on svojih sugovornika s razine izvršne vlasti ne čuje takve komentare. Milanović je rekao da Europska unija razgovara o vrlo bitnim promjenama postojećih pravila, o kojima će se možda hrvatski građani trebati izjasniti na nekom obliku referenduma. "Ovi su sastanci od posebnog značaja, zato što se danas možda pripremaju neke sutrašnje odluke, a koje nemaju velike veze s onim što je Hrvatska potpisala prije godinu dana i što, kada smo izlazili na referendu, uopće nismo imali pred očima. Hrvatski građani će se o svim tim stvarima morati očitovati, možda i na nekom obliku referenduma, jer vidimo da članice EU-a, ako za nešto koriste referendum, a koriste ga vrlo rijetko, onda ga koriste za ovakve teme, za promjene europskih ugovora", rekao je. Europska unija od izbijanja financijske i ekonomske krize radi na svom preustroju, što bi u dogledno vrijeme moglo rezultirati bitno drukčijom Unijom od današnje. Na upit da komentira svoje izjave o djelovanju oporbe u inozemstvu, Milanović je kazao da nije rekao da oporba nanosi štetu. "Držim se nekih elementarnih principa, ali pokušavam zagovarati hrvatsku stvar, dakle nema zavisti. To je bila moja poruka, a oni kojima je upućena će se prepoznati, s obzirom da nisam uvjeren da se svi tako ponašamo. Molio bih da se ne izvrću moje riječi koje sam rekao u inozemstvu, u Njemačkoj", rekao je premijer Milanović.
BRUXELLES - Čelnici Europske unije započeli su u četvrtak dvodnevni summit u Bruxellesu u znaku različitih stajališta između dviju najvećih članica o jedinstvenom nadzoru europskih banaka i o budućem izgledu i ustroju monetarne unije. S ovoga summita, na kojem hrvatski premijer Zoran Milanović sudjeluje kao promatrač, ne očekuju se nikakve odluke, nego rasprava u sklopu priprema za summit u prosincu, kada bi se mogle donijeti dalekosežnije odluke o budućnosti Unije. "Neće biti odluka, nego se pripremamo za summit u prosincu. Moramo postaviti smjernice", izjavila je po dolasku na summitu njemačka kancelarka Angela Merkel. Kancelarka Merkel je neposredno prije summita imala bilataralni sastanak s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandom kako bi pokušali smanjiti razlike u stajalištima. Kancelarka Merkel je u četvrtak ujutro u Bundestagu tražila jačanje proračunske unije te branila ideju da se europskom povjereniku za ekonomske i monetarne poslove da pravo veta na nacionalne proračune država članica. Na to je prije pripremnog sastanka socijalističkih i socijaldemokratskih čelnika reagirao Hollande. "Tema Europskog vijeća nije proračunska unija, nego bankovna unija. Dakle, jedina odluka koju trebamo donijeti do kraja godine jest odluka o uspostavi bankovne unije, posebice prvi korak u tom pravcu - jedinstveni nadzor banaka", rekao je Hollande.
ZAGREB - Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sastao se u četvrtak u Berlinu s predsjednikom vanjskoplitičkog odbora Bundestaga Ruprechtom Polenzom koji je kazao kako će Bundestag ratificirati hrvatski pristupni ugovor s EU-om ukoliko Hrvatska ispuni sve uvjete iz nedavnog izvješća Europske komisije, a ako ne da će joj biti ostavljeno vrijeme da to učini, rekao je za Hinu Mesićev savjetnik. Polenz je najavio da će proces ratificiranja hrvatskog pristupnog ugovora početi u Bundestagu prije kraja godine, ali će sadržajna rasprava pričekati do proljeća 2013. kad će Europska komisija objaviti novo izvješće o napretku Hrvatske, rekao je Tomislav Jakić. Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga naglasio je da, ispuni li do tog vremena Hrvatska sve točke na koje je upozorena u nedavno objavljenom izvješću Europske komisije, neće biti nikakvih problema da Bundestag izglasa ratifikaciju pristupnog ugovora. No ne bude li to slučaj, dodao je njemački političar, Hrvatskoj će biti ostavljeno još određeno vrijeme da ispuni sve zahtjeve što se pred nju postavljaju.
ZAGREB - Nakon ratnog raspada bivše države i gotovo dva desetljeća razgovora o prošlosti, došlo je vrijeme za razgovore o novim stvarima koje spajaju zemlje nastale raspadom Jugoslavije, rekao je u četvrtak zamjenik hrvatske ministrice vanjskih poslova Joško Klisović na zagrebačkom inicijalnom sastanku predsjednika odbora za vanjsku politiku regije jugoistočne Europe. "Novo je vrijeme za razgovor o novim stvarima, koje nas spajaju jer nam je svima želja da osiguramo bolji život", rekao je Klisović na otvaranju dvodnevnoga sastanka na kojem su predstavnici vanjskopolitičkih odbora parlamenata Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. "Mi nismo prvi koji ulazimo u Europsku uniju. Drugi su nam trasirali put. Hrvatska će se zalagati da i vi što prije ostvarite taj cilj", rekao je Klisović sudionicima iz jugoistočne Europe, naglasivši kako Hrvatska nikomu neće postavljati prepreke u približavanju EU-u. "Postavljanje prepreka ni za koga nije dobro", rekao je, jer otežava ulazak zemlje u EU, a "ne doprinosi ni reputaciji" onoga tko to čini. "Mi smo tu lekciju naučili i mi to sigurno nećemo raditi", rekao je zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova. Hrvatska kani predložiti tzv. Europsko partnerstvo, ugovor o tehničkoj pomoći zemljama JIE koje žele u EU, rekao je Klisović i naglasio kako se hrvatska komparativna prednost za to temelji na dvama nečelima: sve su te zemlje proistekle iz istog nacionalnog zakonodavstva i dijele jezik koji svi razumiju.
ZAGREB/DEN HAAG - Trećeg dana suđenja Goranu Hadžiću pred ICTY-em haško tužiteljstvo izvelo je u četvrtak svog drugog svjedoka Veljka Džakulu iz Pakraca, političkog predstavnika srpske manjine u RH i predsjednika Srpskog demokratskog foruma. Džakula je u lipnju 1990. bio jedan od osnivača Srpske demokratske stranke u Pakracu, a zatim je postao predsjednikom regionalnog odbora SDS-a za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem. Obnašao je dužnost regionalnog premijera zapadne Slavonije do 26. veljače 1992., kada je postao potpredsjednikom vlade tzv. Republike Srpske Krajine (RSK) ili SAO Krajine. U ožujku 1993. je suspendiran i prestao je obnašati tu dužnost. Na početku svog svjedočenja Džakula je opisao političke prilike 1990., održavanje prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj, probleme s kojima su se suočavali Srbi te njihovo političko organiziranje, osnivanje SDS-a i raslojavanje unutar njega, i kasnije osnivanje Srpskog demokratskog foruma (SDF). Navodeći da se kao čelnik SDS-a u zapadnoj Slavoniji zalagao za mirno rješenje i izbjegavanje rata, Džakula je rekao da je njegova zamisao bila politička i kulturna autonomija Srba u Hrvatskoj, a ne teritorijalna, kao što je pisalo u statutu SAO Krajine, koji mu je tužitelj predočio. Na pitanje tužitelja kada je upoznao Gorana Hadžića, Džakula je rekao je da je to bilo u svibnju 1990. godine kada je osnovan SDS u Slavoniji. "Otkako sam upoznao Hadžića kad smo surađivali u SDS-u bio je jako tolerantan...", rekao je Džakula ustvrdivši da se Hadžić promijenio nakon incidenta na Plitvicama krajem ožujka 1991. Hadžić je tada bio uhićen i pretučen. "Krajem lipnja 1991. našli smo se u Beogradu i on je rekao da je odlučio ići u rat jer ne vidi više normalan suživot", rekao je Džakula. ICTY Hadžića tereti za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu, progone, istrebljenje, ubojstvo, zatvaranje, mučenje hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva na Ovčari, u Veleprometu, Erdutu, Dalju i Borovu Selu, te u srbijanskim logorima Stajićevo i Begejci, u Zrenjaninu, Šidu i Sremskoj Mitrovici.
BRUXELLES - Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton sastat će se u petak u Bruxellesu s premijerima Srbije i Kosova i razgovarati o nastavku dijaloga između Beograda i Prištine. "Visoka predstavnicia Catherine Ashton sastat će se sutra s u Bruxellesu s premijerom Ivicom Dačićem. Također će imati sastanak s premijerom Hashimom Thacijem. Svrha tih sastanaka je razgovorati o nastavku dijaloga uz pomoć EU-a", objavila je glasnogovornica Maja Kocijančič. Beograd i Priština započeli su pod okriljem EU-a započeli dijalog u ožujku prošle godine i od tada su postigli niz dogovora koji bi trebali postupno normalizirati odnose i olakšati život ljudima na Kosovu. Dijalog je prekinut u svibnju uoči parlamentarnih izbora u Srbiji. Skupština Kosova u četvrtak je izglasala rezoluciju u kojoj "podržava proces normalizacije odnosa između dviju suverenih i neovisnih država i obnovu dijaloga uz pomoć EU-a". Srbijanski premijer Ivica Dačić je u četvrtak izjavio da je spreman za nastavak političkgo dijaloga s Prištinom.
PRIŠTINA - Skupština Kosova usvojila je u četvrtak nakon višesatne rasprave rezoluciju koja predviđa normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Nacrt rezolucije podnijela je ovog tjedna vladajuća Demokratska stranka Kosova, premijera Hashima Thacija. Donošenju rezolucije, koja je usvojena sa 68 glasova za, tri protiv i četiri suzdržana, prethodila je oštra rasprava između vladajućih i oporbenog pokreta Samoopredjeljenje. Predstavnici kosovske vlade u raspravi su istaknuli da je normalizacija odnosa sa Srbijom uvjet za integraciju Kosova u euroatlantske strukture i obećali da sa Srbijom neće voditi razgovore o unutarnjim pitanjima ili bilo kakvom posebnom statusu za sjever Kosova. Istaknuto je da je integracija u EU zajednički cilj te da je potrebno intenzivirati suradnju sa zemljama regije i da je normalizacija odnosa Kosova i Srbije od ključnog značenja za regiju. U usvojenoj rezoluciji ističe se da mogući dijalog sa Srbijom kao i njegovi rezultati trebaju biti u skladu sa suverenitetom Kosova, međunarodnim subjektivitetom, teritorijalnim integritetom i unutrašnjim ustavnim uređenjem. U skladu s rezolucijom, Skupština Kosova ovlastit će vladu za vođenje razgovora s Beogradom, uz angažman parlamentarnih komisija.
ATENA - U Ateni su izbili sukobi između policije i manje skupine prosvjednika, od procijenjenih 40.000 ljudi koji su u četvrtak na dan početak općeg štrajka, prosvjedovali protiv oštre štednje kojom Bruxelles uvjetuje nastavak kreditiranja prezadužene Grčke, a u metežu je od srčanog udara umro jedan 65-godišnji muškarac. Na ulicama Atene je 40.000 ljudi iskazalo nezadovoljstvo politikom prema Grčkoj uoči summita Europske unije. Napetosti su izbile kada je manja skupina prosvjednika kamenjem, bocama i zapaljivim bombama napala policajce na trgu pred zgradom parlamenta, a specijalna policija odgovorila je suzavcem i gumenim mecima. Bolnički izvor potvrdio je za agenciju Reuters da je 65-godišnji prosvjednik umro od srčanog udara. Nadalje, tri su osobe ozlijeđene u sukobima, a 50 prosvjednika privedeno je zbog napada na policajce. Grčki radnici u četvrtak su počeli 24-satni štrajk, drugi u tri tjedna kojim Europskoj uniji poručuju da će nova rezanja plaća i mirovina samo pogoršati stanje u zemlji koja je pet godina u recesiji.
SARAJEVO - Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa Cerić optužio je u u četvrtak vrhovnog muftiju Saudijske Arabije Abdulaziza Al Al-Šejha i vrhovnog muftiju Turske Mehmeda Gormeza da su unijeli pomutnju među muslimanima zbog različitog tumačenja početka proslave ovogodišnjeg kurban-bajrama. U otvorenom pismo upućenom saudijskom i turskom muftiji reis Cerić je istaknuo kako su njihove odluke da se kurban-bajram ove godine obilježava 26. listopada neprihvatljive za muslimane u ostalim dijelovima svijeta pa tako i u BiH. Vrhovno šerijatsko vijeće Saudijske Arabije u srijedu je na temelju vlastitog promatranja kretanja i položaja Mjeseca u različitim dijelovima te zemlje odlučilo kako će se kurban-bajram obilježiti 26. umjesto 25. listopada kako je ranije najavljivano. Komplicirani izračun točnih datuma vjerskih praznika kod muslimana temeljen je na posebnom kalendaru ali i na položaju mladog Mjeseca. "Argumentacija vrhovnog ulemanskog vijeća Kraljevine Saudijske Arabije da nije bilo moguće vidjeti mladi Mjesec prije isteka 30 dana od mjeseca zu-l-qa'deta može biti razumljiva i prihvatljiva za stanovnike Arabije, ali nije ni razumljiva ni prihvatljiva za ostali svijet", stoji u Cerićevu otvorenom pismu neuobičajenom za komunikaciju među muslimanskim vjerskim poglavarima. Gotovo identična poruka upućena je u Vrhovnoj upravi za vjerska pitanja Turske. Cerić je predložio da se u Saudijskoj Arabiji po ugledu na znanstvenu tradiciju uspostavi astronomski opservatorij u Mekki i tako utvrđuje točan kalendar po kojemu će se i obilježavati blagdani kod svih muslimana.
OSLO - Kolumbijska vlada i marksistički pobunjenici obećali su u četvrtak pregovorima tražiti cjelovito mirovno rješenje za polustoljetni sukob, objavili su u četvrtak u zajedničkom pripoćenju u Norveškoj gdje su počeli pregovore koje će 15. studenoga nastaviti u Havani, izvijestile su svjetske agencije. Revolucionarne kolumbijske oružane snage (FARC) i kolumbijska vlada počeli su pregovore u Oslu iza zatvorenih vrata. Nakon pripremne faze i pregovora koji su počeli, treći će korak biti potpisivanje "sporazuma kojim se završava oružani sukob", rekao je glavni kolumbijski pregovarač Humberto de la Calle, prenosi BBC. Došli smo s "maslinovom grančicom" i želimo "stabilan i trajan" mir, rekao je FARC-ov predstavnik Ivan Marques. Tri prethodna pokušaja pregovora nisu uspjela, a zadnji je propao 2002. Pregovara se o pet glavnih pitanja: okončanju oružanog sukoba, agrarnoj reformi, jamstvima za politički pluralizam i civilno sudjelovanje, trgovini drogom te pravima žrtava sukoba.
MAARET AL-NOOMANE - U napadu sirijskog zrakoplovstva na ustaničko selo Maret al-Nomane na sjeverozapadu zemlje, smrtno su stradale 44 osobe, među kojima je i puno djece, objavili su službeni izvori. Članovi spasilačkih ekipa za France presse su rekli kako su bombe sirijskih zrakoplova potpuno ili djelomično uništile dvije zgrade i džamiju u kojoj su se u tom trenutku nalazili brojni civili, uglavnom žene i djeca. Maret al-Nomane nalazi se u pokrajini Idleb, na strateški važnom mjestu. Smješten je na cesti koja povezuje Damask i Alep. Ustanici su ga zauzeli prije dva tjedna. Od tada je cilj čestih zračnih napada snaga odanih režimu Bašara al-Asada.