ZAGREB
HDZ-ovi zastupnici usprotivili su se danas izmjenama Zakona o poticanju zapošljavanja, ocijenivši da je riječ o kozmetičkim izmjenama koje ne mogu značajno utjecati na pad broja nezaposlenih, koji se, tvrde, rapidno povećava zbog Vladine "promašene gospodarske politike". "Što to vi, zaboga, u Vladi radite i čemu služite", upitao je Đuro Popijač (HDZ), upozorivši da je u posljednjih tjedan dana bez posla ostalo novih osam tisuća osoba. "Danas moramo slušati vašu samohvalu, no ako ovako nastavite, premašit ćete rekordnih 400 tisuća nezaposlenih iz 2002.", dodao je. Ustvrdio je da bi mjera stjecanja radnog iskustva bez zasnivanja radnog odnosa doživjela fijasko da tri tisuće osoba nisu uključili u javni sektor.
"Ti ljudi bit će uskraćeni za iskustvo u realnom sektoru, jer ničim nisu potaknuli poslodavce", rekao je Popijač. Ustvrdio je i da poslodavci nisu pokazali interes za mjere za očuvanje radnih mjesta zbog pristupa Vlade, koja je, tvrdi, kod donošenja zakona izražavala sumnju u zlouporabe. "Uz takvo omalovažavanje poduzetnika, rezultat nije ni mogao biti bolji", rekao je Popijač. Smatra da su podbacili i vaučeri za sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi, ustvrdivši da iz broja prodanih knjižica proizlazi da je sve voćnjake i vinograde u Hrvatskoj pobralo svega 2.700 osoba, koliko ih je mjesečno radilo u poljoprivredi. Uvjeren je da se ni predloženim zakonskim izmjenama neće doskočiti radu na crno u poljoprivredi.
ZAGREB
SDP-ov zastupnik Nenad Stazić danas je u saborskoj raspravi prigovorio HDZ-ovcima da Vladu i njezine mjere kritiziraju jer nemaju nikakvih drugih argumenata, poručivši im da se to kako se radilo za njihove vlasti vidi na primjeru gradnje spomenika braniteljima u Kninu bez potpisivanja ugovora. Na HDZ-ove kritike u raspravi o izmjenama Zakona o poticanju zapošljavanja da Vlada ništa ne čini na smanjenju broja nezaposlenih Stazić je uzvratio porukom da velika nezaposlenost nije posljedica rada ove vlade, već da je rasla i ranije, te da novu zaposlenost mogu omogućiti samo nova ulaganja i novi poslovi. "A kako su se sklapali poslovi imamo primjer u Kninu gdje za izgradnju spomenika braniteljima nije potpisan ugovor, nego je bio samo usmeni dogovor - de ti to napravi, a mi ćemo ti platiti", naglasio je. "Tako se radilo, pa sada onaj tko je tako radio prigovara onome koji hoće uvesti reda. To je kao da netko prolije mlijeko i onda napadne i veli - mlijeko ti je proliveno, uzmem čašu pa nekoga zalijem vodom i velim - sav si mokar, kako ti nije neugodno", dodao je Stazić. Staziću je, odnosno njegovom stavu da HDZ kritizira Vladu jer nema nikakvih drugih argumenata, ispred HDZ-a replicirala i Jadranka Kosor, ističući kako je Stazić cijelu zastupničku karijeru izgradio upravo na takvom načinu komunikacije za kakav sada proziva HDZ.
ZAGREB
Preko tristo žena u posljednjih deset godina ubijeno je u obiteljskom nasilju, upozorio je danas predsjednik Republike Ivo Josipović u zagrebačkoj Gradskoj skupštini na otvaranju regionalne konferencije "Žene u izgradnji mira: pristupanje žena pravosuđu u postkonfliktnim zemljama". Josipović je ustvrdio da svijest o potrebi pune ravnopravnosti žena i zaštite njihovih prava treba jačati ne samo kad je riječ o obiteljskom nasilju, nego i u onim institucijama u kojima žene možda dominiraju, kao što je pravosuđe. Smatra da gotovo i nema teme u kojoj postoji takav raskorak normativnog i stvarnog kao što je to položaj žena u suvremenom društvu. Kada je riječ o pristupu pravosuđu žena žrtava ratnog i seksualnog nasilja, što je tema jednog od panela konferencije, pokrovitelj konferencije Josipović upozorava kako udruge s pravom ističu da najveći broj silovanja nije procesuiran. Govoreći o priznavanju statusa civilnih žrtava rata, kažnjavanju počinitelja zločina silovanja i drugih zločina, Josipović je zaključio da još ne možemo biti zadovoljni, unatoč vidljivom napretku u cijeloj regiji. "Naša je zadaća da gradimo mir i ono što se dogodilo za vrijeme rata oprostimo, ali ne zaboravimo", poručio je Predsjednik upozorivši kako se na jugoistoku Europe, nažalost, prednjačilo u inovativnosti zločina, jer je uz silovanje prepoznat i novi oblik zločina, a riječ je o prisilnoj trudnoći. Kada je riječ o mirnodopskom pristupu pravosuđa, onda u prvom redu mislimo na nasilje u obitelji, rekao je Josipović, upozorivši da sustav, unatoč boljim zakonima, vrlo često lošije tretira žrtvu nego počinitelja. Upozorio je da zastupljenost žena nije zadovoljavajuća u politici, gospodarstvu, na tržištu rada, ni u vojsci.
ZAGREB
Grad Zagreb organizator je manifestacije "Prva kestenijada i portugizac na Bundeku" koja će se održati u subotu, 20. listopada, a na današnjoj konferenciji za novinare manifestaciju je najavio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. "Bundek je ogledalo Grada Zagreba i jedan od najljepših parkova ovog dijela Europe, ali sam park bez ljudi i sadržaja je ništa", kazao je Bandić te podsjetio da je prije osam godina na Bundeku zasađeno 500 stabala kestena s ciljem da na Bundeku "jednog dana imamo kestenijadu". Istaknuo je kako je za potrebe manifestacije, koja će se u subotu održati od 11 do 18 sati, naručeno tri tone kestena iz Hrvatske Kostajnice, koje će posjetitelji imati prilike probati zajedno s kestenima s Bundeka. Kestene će peći dvadesetak zagrebačkih kestenjara i besplatno ih dijeliti posjetiteljima. Svoja će vina predstaviti vinari iz udruga "Zagrebačko vinogorje" i "Portugizac Plešivica". Na Bundeku će nastupiti više kulturno-umjetničkih društava i Zagrebačke mažoretkinje, a najmlađi posjetitelji imat će priliku voziti se kočijama i vlakićima. Predsjednik udruge "Zagrebačko vinogorje", Neven Brglez kazao je kako malo ljudi zna da Zagreb ima vinare koji proizvode portugizac te se može ponositi tradicijom vinarstva i vinogradarstva. Na današnjoj konferenciji za novinare najavljeni su i 11. Dani meda koji će se na Trgu bana Josipa Jelačića održati od 25. do 28. listopada, a svoj će med predstaviti i gradonačelnik Bandić.
ZABOK
Književna nagrada "Ksaver Šandor Gjalski" dodijeljena je Nikoli Đuretiću za knjigu "Almanah smrti i nestajanja", objavljeno je danas na konferenciji za novinare održanoj u Dvorcu Gjalski u Zaboku. Knjigu i laureata predstavio je član prosudbenog povjerenstva za dodjelu nagrade Ivica Matičević. "Đuretićevim pripovijedanjem upravljaju dvije misli: misao o otporu i misao o priči. Aristotelovska pozicija koja brani autonomiju priče kao uporišne kreativne strukture za dohvaćanje temeljnih istina o životu i svijetu čini se posve očekivanom, naravnom za nekoga tko pripovijeda, piše i razmišlja u pričama", istaknuo je Matičević obrazlažući nagradu. Knjiga "Almanah smrti i nestajanja" zbirka je pripovijedaka, novela i crtica. Priče su, kako je rekao Đuretić, napisane za neka "druga, mirnija i bolja vremena". One su, dodao je, "svojevrsna opomena protiv zaborava, jer zaborav svega onoga što se zbivalo u našim životima i životima svih onih prije nas samo je još jedan oblik smrti i nestajanja". Nagradu Gjalski dodjeljuju Društvo hrvatskih književnika i Grad Zabok, uz potporu Ministarstva kulture, Krapinsko–zagorske županije te Poreča i Crikvenice, prijateljskih gradova grada Zaboka. Nagrada se sastoji od povelje, plakete s likom Ksavera Šandora Gjalskog i novčane nagrade. Proglašenje pobjednika književne nagrade Gjalski uvod je u cjelotjednu kulturnu manifestaciju Dani K.Š. Gjalskog u sklopu koje će od 22. do 27. listopada biti održan niz kulturnih priredaba.
VUKOVAR
Dvodnevni stručni skup "Zaštita od poplava u Hrvatskoj", čiji su organizatori Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje (HDON) i Hrvatsko hidrološko društvo (HHD), počeo je danas u vukovarskom hotelu "Lav". Na skupu sudjeluje niz stručnjaka iz područja vodnog gospodarstva, koji će razgovarati o stanju i razvojnim mogućnostima vodnogospodarske djelatnosti zaštite od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda. Hrvatska ima dugu tradiciju i velika iskustva u zaštiti od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda, a stručnjacima iz različitih područja koji se bave takvim poslovima, predstoje veliki izazovi zbog intenziviranja hidroloških ekstrema uslijed klimatskih promjena, kazao je predsjednik Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje Danko Holjević. Dodao je da iako Hrvatska "dobro stoji" u obrani do poplava, mora se razmišljati o daljnjim ulaganjima u sustave obrane te posebice završetku kapitalnih projekata koji od poplava štite urbana naselja. "Više nije pitanje hoće li klimatskih promjena biti, već kada će se one dogoditi. Na neki način ovo je i utrka s vremenom kako bi što više sustava nadogradili dok neka od takvih neprilika ne dođe. Novac tu ne igra presudnu ulogu jer da je drugačije, problema s poplavama ne bi imale bogate zapadne zemlje, a imaju ih", kazao je voditelj Glavnog centra obrane od poplava Hrvatskih voda Zoran Đuroković.