LONDON - Velika Britanija podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a proces ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske i EU-a u britanskom parlamentu trebao bi početi već u četvrtak, rekla je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u srijedu u Londonu nakon sastanka sa zastupnicima britanskog parlamenta i ministrom gospodarstva, inovacija i vještina Vinceom Cableom. "Moj dojam je do sada bio, a i danas je potvrđen, da nema nikakvih prepreka pristupanju Hrvatske EU-u u Velikoj Britaniji bez obzira na stranačku pripadnost", rekla je Pusić, koja boravi u radnom posjetu Londonu. "Britanci imaju vrlo specifične stavove u vezi s Unijom kao takvom i potrebnim reformama, ali su oduvijek zagovarali proširenje", kazala je Pusić, dodajući da "ovi sastanci pokazuju koliko je važno imati neposredne kontakte s parlamentom, čak i kad nema nikakvih poteškoća". "Na kraju su parlamenti ti koji donose odluke", rekla je Pusić. "Ako sve bude u redu ugovor o ratifikaciji bit će poslan u parlament u četvrtak, a cijela procedura bi mogla biti dovršena do veljače ili ožujka", rekla je ministrica.
BRUXELLES - Gotovo tjedan dana nakon što je dobila Nobelovu nagradu za mir Europska unija je konačno odlučila tko će je preuzeti. Umjesto jedne osobe na put u Norvešku 10. prosinca, EU će poslati tri, po jednog predstavnika svake od njegovih glavnih institucija, Europske komisije, Europskog vijeća i Europskog parlamenta. Tako će na svečanost dodjele u Oslu putovati predsjednik EK-a Jose-Manuel Barroso, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik parlamenta Martin Schulz, rekli su dužnosnici EU-a u srijedu. Ostaje, međutim, još nepoznato tko će održati govor po uručenju nagrade. Po običaju, govornik je samo jedan. Također nije jasno što će se dogoditi s novčanom nagradom od 1,2 milijuna dolara, no očekuje se da će novac ići u humanitarne svrhe. Odbor za dodjelu Nobelove nagarde prošlog je petka objavio da je nagradu dodijelio Europskoj unji i rekao da je ta 55 godina stara organizacija pomogla pretvoriti Europu iz "kontinenta ratova u kontinent mira" u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata.
ZAGREB - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i član međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska-Izrael u Hrvatskome saboru Nenad Stazić razgovarao je u srijedu s izraelskim veleposlanikom u Hrvatskoj Yosefom Amranijem o pitanju povrata židovske imovine oduzete za vrijeme ustaškog i komunističkog režima, te o suradnji dviju zemalja, osobito u poljoprivredi i turizmu, priopćeno je iz Sabora. Veleposlanik Amrani izrazio je nadu da će se uložiti svi napori kako bi se to pitanje riješilo jer je bez te imovine u pitanju opstanak židovske zajednice u Zagrebu, stoji u priopćenju. Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Stazić obećao je svu pomoć unutar zakonodavnog okvira. Veleposlanik Amrani istaknuo je važnost skupina prijateljstva koje mogu svojim odnosima poslužiti vladama kao poticaj za daljnju konkretnu suradnju. Svjestan činjenice da je ulazak u Europsku uniju prioritet hrvatskih vanjskopolitičkih planova, nada se da će Hrvatska u Izraelu prepoznati partnera s kojim može ostvariti bliske odnose, posebno je istaknuta poljoprivreda i turizam kao vidovi suradnje.
ZAGREB - Europska pučka stranka (EPP) najavila je da će se sjednica Kluba zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu održati u travnju Dubrovniku, priopćila je u srijedu Hrvatska demokratska zajednica, dodavši da je to znak priznanja naporima koje je HDZ učinio u postupku hrvatskog pridruživanja EU-u. Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko sastao se na summitu Europske pučke stranke u Bukureštu s Josephom Daulom, predsjednikom Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu. Daul je potvrdio nakon toga razgovora da će u travnju 2013. kao znak potpore završetku ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om i naporima koje je HDZ učinio u postupku pridruživanja, EPP održati sjednicu Kluba zastupnika EPP-a u Dubrovniku, kaže se u HDZ-ovu priopćenju.
LJUBLJANA - Državni tajnik u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova Igor Senčar izjavio je u srijedu da i Slovenija dijeli suzdržanost predsjednika donjeg doma njemačkog parlamenta u pogledu spremnosti Hrvatske da uđe u Europsku uniju 1. srpnja iduće godine. Ocjena predsjednika donjeg doma njemačkog parlamenta Norberta Lammerta da Hrvatska još nije spremna na članstvo prijateljsko je upozorenje koju Hrvatska ne može ignorirati, rekao je Senčar na sjednici odbora za poslove EU-a slovenskog parlamenta. Dodao je kako je riječ o prilično ozbiljnom upozorenju koje je hrvatsku vladu dovelo u nepriliku, osobito jer dolazi iz Njemačke koja je velika zagovornica ulaska Hrvatske u EU te da se se s takvim upozorenjem može složiti i Slovenija. "Mi se na određeni način slažemo da je to upozorenje imalo smisla", rekao je je Senčar, dodavši da i Europska komisija u svom zadnjem izvješću o Hrvatskoj navodi na kojim područjima je do uključivanja u EU potreban napredak. Predsjednik Bundestaga Norbert Lammert u nedjelju je izjavio da se zalaže za stanku u proširenju EU, uključujući i Hrvatsku, za koju je ocijenio da nije spremna za članstvo u EU, no glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert odmah potom je izrazio uvjerenje da će Hrvatska ući u EU kako je i planirano.
ANKARA - Turska podržava prijedlog međunarodnog posrednika Lakdara Brahimijia o uspostavi prekida vatre u Siriji prigodom muslimanskog blagdana Kurban bajrama sljedeći tjedan, izjavio je u srijedu turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu. "Načelno držimo da bi bila korisna uspostava prekida vatre tijekom razdoblja Aid al-Adhe (Kurban bajrama)", rekao je Davutoglu u razgovoru za privatni tv-kanal Haber. Brahimi je predložio uspostavu primirja u sukobima postrojbi vjernih sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu i pobunjenika tijekom Kurban bajrama, jednog od najsvetijih muslimanskih blagdana koji se ove godine obilježava od 26. do 28. listopada. Ako sirijska vlada pristane na to traženje, a čini se da za to ima nade, i ako oporba prihvati taj prijedlog kao što je obećala, to će biti mali korak prema globalnom prekidu vatre, povlačenju teškog topništva, prekidu priljeva naoružanja iz inozemstva prema političkom rješenju u Siriji, rekao je Brahimi.
MOSKVA - Moskovska patrijaršija u srijedu je objavila da je papa Benedikt XVI iskazao potporu Ruskoj pravoslavnoj crkvi oko afere s mladim pripadnicama kontroverzne glazbene skupine Pussy Riot, osuđenim na dvije godine zatvora zbog toga što su u katedrali izvele "punk molitvu" protiv predsjednika Vladimira Putina. U priopćenju patrijaršije navodi se da je Papa tijekom susreta u Vatikanu s dužnosnikom patrijaršije zaduženom za vanjske poslove Hilarionom izrazio "solidarnost sa stajalištem Ruske pravoslavne crkve o tom pitanju i pokiranost reakcijom pojedinih medija". Patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril akciju Pussy Riot nazvao je "bogohulnom", a glasnogovornik partrijaršije Vsevolod Čaplin ocijenio je da su te djevojke počinile "zločin teži od ubojstva
BEOGRAD - Skupina srbijanskih znanstvenika poduprla je u srijedu u Beogradu kampanju pokreta "Dveri" za ukidanje autonomije Vojvodine, ocijenivši da je ona uspostavljena radi razdvajanja Srba. "Nema povijesnih razloga za autonomiju Vojvodine, jer je 1848. godine nastala u okviru tuđe države radi zaštite srpskog identiteta, nema ni etničkih razloga, jer Srbi u Vojvodini imaju nadmoćnu većinu, a to nije ni europska vrijednost, jer nema autonomija u Francuskoj, Švedskoj, Norveškoj i Mađarskoj, a ni u Hrvatskoj", istaknuo je akademik Kosta Čavoški na tiskovnoj konferenciji pokreta "Dveri". Kako su izvjestili beogradski mediji, Čavoški je ocijenio da autonomija nije nikakva europska vrijednost, te da Europska unija autonomiju Vojvodine koristi kao sredstvo za razbijanje srpskog nacionalnog korpusa. Na drugoj strani, tvrdi Čavoški, EU nastoji smanjiti nadležnosti Republike Srpske na račun stvaranja unitarne Bosne i Hercegovine.
BEOGRAD - Broj euroskeptika u Srbiji porastao je od lipnja do rujna ove godine za 10 posto, s 25 na 35 posto, za članstvo Srbije u Europskoj uniji (EU) izjašnjava se 47 posto građana, dok se ulasku u NATO protivi 65 posto, rezultati su istraživanja koje je u srijedu priopćio Beogradski centar za sigurnosnu politiku (BCBP). Istraživanje realizirano od 16. do 24. rujna na reprezentativnom uzorku od 1.203 građana pokazalo je da se 18 posto građana ne može odlučiti vidi li Srbiju u EU ili ne. Ravnateljica BCBP Sonja Stojanović-Gajić je, predstavljajući rezultate istraživanja nazvanog "Građani Srbije između EU, NATO i Rusije", ocijenila da su promjenu odnosa građana prema EU prouzročili dodatni uvjeti iz Bruxellesa, ali i stajališta pojedinih srbijanskih dužnosnika.