Komentirajući izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske prema članstvu u EU, Vajgl je za Slovensku tiskovnu agenciju STA rekao da je upozorenja o potrebi daljnjeg napretka na nekim područjima prije nego Hrvatska postane punopravna članica pogrešno interpretirati kao znak da je članstvo Hrvatske još daleko ili da se proces proširenja odgađa, ali da je Hrvatsku potrebno upozoriti da "mora poštovati dogovore i sporazume koje je zaključila".
"To se odnosi i na dogovor o Ljubljanskoj banci i na dogovor o Neumu s BiH", rekao je Vajgl.
Sličnu izjavu o Ljubljanskoj banci dao je za Slovensku televiziju televiziju i zastupnik u EP Alojz Peterle, nekadašnji predsjednik vlade i bivši ministar vanjskih poslova.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec ovih je dana više puta ustvrdio da očekuje da Hrvatska povuče punomoći Privrednoj banci Zagreb i Zagrebačkoj banci temeljem kojih one vode postupke protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima, vezane za staru deviznu štednju hrvatskih štediša iz vremena bivše Jugoslavije.
Slovenski dužnosnici tvrde da problem Ljubljanske banke nije pravni spor između banke i štediša, nego multilateralno sukcesijsko pitanje o kojemu treba razgovarati u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Tvrde da to proizlazi iz sporazuma o sukcesiji pravnih slijednica bivše SFRJ iz 2001, te iz onoga s čime se Hrvatska složila prilikom pregovora o zatvaranju poglavlja 4 u pregovorima s Europskom unijom, a odnose se na slobodan protok kapitala, zbog čega drže da bi Ljubljanskoj banci trebalo biti omogućeno poslovanje u Hrvatskoj.