Unatoč težini dugo godina neriješenog problema, Arhar i Rogić bili su optimistični, makar su priznali da nisu razgovarali o tužbama protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj, navodi mariborski list, podsjećajući da je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec odustajanje od tih tužbi povezivao s ratifikacijom hrvatskog pristupnog sporazuma s EU u slovenskom parlamentu.
Erjavec se boji da bi ulaskom Hrvatske u EU potencijalne presude protiv Ljubljanske banke postale izvršne i u Sloveniji, no stvar se može pogledati i u drugoj optici, jer će Hrvatska ulaskom u EU prihvatiti europske standarde pa će Ljubljanska banka devizne štediše možda moći isplatiti iz potraživanja prema hrvatskim poduzećima koja im odrede hrvatski sudovi, navodi "Večer".
"Zato je Arhar u utorak govorio o slobodnom protoku kapitala u EU. Drugim riječima, ako stara Ljubljanska banka ne bi više imala zabranu djelovanja u Hrvatskoj, naplatila bi dugovanja od hrvatskih poduzeća i tako isplatila hrvatske štediše", navodi "Večer".
"Slovenija gotovo otvoreno prijeti da neće ratificirati hrvatski pristupni ugovor ako problem Ljubljanske banke ne bude riješen. No, upitno je može li si Slovenija još jednom priuštiti blokiranje Hrvatske. Zato neka netko počne uvjeravati slovenske parlamentarce što je je glasovanje u korist Slovenije, a što glasovanje na njenu štetu", navodi "Večer" u komentaru kojim se dotiče i dilema oko ratifikacije hrvatskog pristupnog sporazuma koje ima sadašnja vlada.
Tvrdeći da je Hrvatska u pristupnim dokumentima tijekom pregovora s EU "prejudicirala" graničnu crtu, Slovenija je 2009. više mjeseci blokirala neka pregovaračka poglavlja i tako usporavala hrvatske pregovore s EU. To je prestalo nakon što potpisivanja arbitražnog sporazuma o granici, ali i diskretnih diplomatskih pritisaka drugih članica EU i SAD-a na Ljubljanu.
Financijski stručnjaci koje su imenovale vlade Hrvatske i Slovenije, Rogić i Arhar, na jučerašnjem su sastanku u Vili Prekrižje započeli inventuru događaja koji su od vremena osamostaljenja dviju država utjecali na slučaj Ljubljanske banke, kako bi ponudili rješenje za problem tzv. prenesene štednje, tj. štednje koju su štediše filijale Ljubljanske banke u Zagrebu prenijele na hrvatske banke, a koju je poslije financirala hrvatska država. "Inventuru smo započeli od 1989. kada se u bivšoj Jugoslaviji u sklopu tzv. "Markovićeve reforme" provodila transformacija socijalističkih banaka u dionička društva koja posluju po pravilima bankarstva u kapitalizmu. Tada je odlučeno da Ljubljanska banka u Zagrebu, koja je dotad imala pravnu osobnost i zapravo bila hrvatska banka, postane filijala Ljubljanske banke", rekao je nakon sastanka Rogić.