BRUXELLES
Hrvatska je na putu da postane 28. članica EU-a a pojedini kritični tonovi u sveobuhvatnom izvješću ne smiju se krivo tumačiti jer će Hrvatska sigurno ispuniti deset zadaća koje je identificirala Europska komisija, izjavio je u srijedu u Europskom parlamentu povjerenik za proširenje Štefan Fuele. "Ovo je vrlo važno - Hrvatska je na putu da postane 28. članica i izvješće o monitoringu ne bi se trebalo tumačiti nikako drukčije. Želim uvjeriti Europski parlament i ovaj odbor (za vanjsku politiku) da će pretpristupni monitoring biti učinikoviti mehanizam koji neće samo nadzirati napredak, nego će biti učinkovit novi alat koji će osigurati da se Hrvatska pridruži kao 28. članica, kao zemlja koja u potpunosti ispunjava svoje obveze. Hrvatska vlada može ispuniti ovih deset zadaća i siguran sam da ona neće propustiti tu priliku. Pohvalio samo njihovu odlučnost kada su nakon prethodnog izvješća napravili akcijski plan s određenim brojem konkretnih koraka koje treba provesti. Nadam se da će isto biti napravljeno i na temelju ovoga sveobuhvatnog izvješća o monitoringu, da će naše proljetno izvješće tek ustvrditi napredak u ovih deset pitanje. U ovome želim biti najjasniji što mogu biti", izjavio je Fuele u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta odgovarajući na pitanja pojedinih zastupnika. Fuele je, odgovarajući na pitanje vezano uz problem Ljubljanske banke i ratifikacije pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu, izrazio uvjerenost da će posao biti dovršen na vrijeme. "Komisija nastavlja poticati Hrvatsku i Sloveniju da postignu uzajamno prihvatljivo rješenje za pitanje Ljubljanske banke. Stoga pozdravljamo obnovljeni angažman obiju strana da pronađu rješenje za to pitanje. Istodobno uvjereni smo da će sve zemlje članice pravodobno ratificirati ugovor o pristupanju koji su potpisale 9. prosinca prošle godine kako bi Hrvatska postala članicom 1. srpnja 2013. godine".
PARIZ
Službeni posjet Francuskoj bio je izvanredan i potaknut ce strateško partnerstvo između Zagreba i Pariza, rekao je u srijedu u Parizu na kraju svog posjeta hrvatski predsjednik Ivo Josipović. "Posjet bih ocijenio izvanrednim, ne samo iz razloga što smo dobili potvrdu ratifikacije u jednom vrlo skorom vremenu, nego su i potvrđeni temelji strateškog partnerstva između Hrvatske i Francuske", rekao je Josipović. "Hrvatsko izaslanstvo dobilo je iznimnu pozornost u Francuskoj a to se vidjelo i po vremenu koje je francuski predsjednik posvetio sastanku samnom i što smo zajedno otvorili izložbu" hrvatske srednjovjekovne umjetnosti, dodao je hrvatski predsjednik. Predsjednik Hollande i predsjednik Senata Jean-Pierre Bell u utorak su kazali da će Francuska vjerojatno u prosincu ratificirati pristupni ugovor Hrvatske s EU. Josipović je također kazao kako je Hollande prihvatio poziv da dođe u Hrvatsku. Hrvatski predsjednik je iz Pariza komentirao i izvješće Europske komisije o Hrvatskoj. "Ja sam vidio to izvješće i ono je za Hrvatsku zapravo vrlo dobro, fokusira se na ona područja koja jesu predmet analize i promatranja", rekao je dodajući kako izvješće pokazuje da Hrvatska dobro napreduje na svom europskom putu.
PARIZ
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović obišao je u srijedu, na kraju svog službenog posjeta Francuskoj, izložbu hrvatskog kipara Ivana Meštrovića u pariškom muzeju Rodin. "Činjenica da je Hrvatska predstavila svoju nacionalnu baštinu u jednoj od velikih europskih zemalja vrlo je važna ne samo u kontekstu našeg ulaska u EU nego i u kontekstu jačanja suradnje i prijateljstva izmedju Hrvatske i Francuske", rekao je Josipović nakon obilaska izložbe. "Pokazali smo da je Hrvatska zemlja koja ima bogatu kulturnu baštinu i dokazali da osim prirodnih ljepota možemo ponuditi i kulturu", dodao je hrvatski predsjednik. S dvanaest djela izložba "Ivan Meštrović, Hrvatska ekspresija", donosi presjek njegova stvaralaštva te, u muzeju koji nosi ime Augustea Rodina, daje novi pogled na njegov odnos s tim velikanom svjetskog kiparstva, kojega je Meštrović smatrao svojim prijateljem, učiteljem i uzorom. Unatoč velikoj razlici u godinama povezivalo ih je prijateljstvo i uzajamno poštovanje, što je na izložbi prikazano kroz dijalog njihovih najznačajnijih radova, korespondenciju, te Meštrovićeve pisane uspomene na Rodina.
MOSTAR
Povjerenik za proširenje Europske unije Štefan Fuele ocijenio je da izostanak dogovora političara iz Bosne i Hercegovine o reformama drži tu zemlju udaljenom od Europske unije i pri tome ih je pozvao da slijede primjer Hrvatske. U autorskom osvrtu objavljenog u tiskanim medijima u BiH, Fuele je naveo da se zastoj u BiH događa u godini velikog napretka zemalja regije pri čemu je istaknuo primjer Hrvatske koja "odlučno napreduje k pristupanju Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine".
"Da bi se politički približila Europskoj uniji i držala korak sa susjedima, upravo Bosna i Hercegovina mora preuzeti glavne korake, počevši tako da program Europske unije proglasi državnim prioritetom i to čvrsto potvrdi djelima. Njihov neuspjeh da postignu dogovor o modalitetima imenovanja članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine je za žaljenje, jer su zapravo građani Bosne i Hercegovine ti koji ispaštaju zbog odgađanja integracije s EU i propuštenih mogućnosti interakcije s ostalim Europljanima", naveo je Fuele u osvrtu. Ponovio je opredjeljenost institucija Europske unije da pomognu u pristupanju u članstvo opetujući da je ključna odgovornost na političkim čelnicima iz BiH.
SARAJEVO
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u srijedu je utvrdilo odvojene prijedloge ugovora o uzajamnom izručenju državljana koji bi se sklopili s Hrvatskom, Srbijom te s Crnom Gorom, no tim dokumentima nije predviđena mogućnost izručenja počinitelja ratnih zločina. Prijedlogom ugovora, koji je proslijeđen na daljnji postupak Predsjedništvu BiH, utvrđena je mogućnost izručivanja vlastitih državljana u svrhu kaznenog progona ili provedbe kazne zatvora za kaznena djela korupcije, organiziranog kriminala i pranja novca za koja je sukladno pravnom sustavu obje države-ugovornice propisana kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode u trajanju od četiri godine ili teža kazna. Mogućnost uzajamnog izručenja predviđena je i u slučaju drugih teških kaznenih djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina i više. Kako se navodi u priopćenju objavljenom nakon sjednice Vijeća ministara BiH, odredbe predloženih ugovora ne bi se odnosile na kaznena djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao ni na djela počinjena prije potpisivanja ugovora. Prema ustavnim i zakonskim odredbama obiju država izručenje državljana do sada nije bilo moguće, a između BiH i Hrvatske postojao je samo sporazum o uzajamnom priznavanju i izvršenju pravomoćnih presuda.
LJUBLJANA
Slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Jelko Kacin tvrdi, za ljubljanski "Dnevnik" od srijede, da vlada Janeza Janše svojom retorikom "zastrašuje" građane, izazivajući tako nepotrebno smanjivanje potrošnje i posljedični pad BDP-a. "Umjesto da se ljude ohrabruje i potiče da investiraju i troše, njima se prikazuje pakao, prijeti im se da će im biti sve lošije. Taj strah onda izaziva dodatan pad potražnje", rekao je Kacin u razgovoru za ljubljanski dnevni list."Kako uz smanjivanje javne potrošnje i BDP-a stvarati nova radna mjesta, to je nemoguće!", kazao je Kacin. Vrlo kritičan prema vladi premijera Janeza Janše, on tvrde da bi bilo najbolje da ona "otiđe" jer namjerno izaziva političke napetosti i stvara psihologiju "izvanrednog stanja", a svojim selektivnim mjerama štednje i novim porezima uništava "srednju klasu" koja je svugdje u svijetu "nositelj razvoja".
TEHERAN
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Yukia Amano trebao bi uskoro posjetiti Iran radi moguće vojne dimenzije iranskog nuklearnog programa, rekao je u srijedu šef iranske diplomacije Ali Akbar Salehi. "Amanov put je povezan s PMD-om (mogućom dimenzijom iranskog nuklearnog programa, spomenutog u izvješćima IAEA-e ) i naš veleposlanik u Beču mora razgovarati o tom pitanju", rekao je Salehi, prenosi službena agencija Irna.
On nije precizirao točan datum tog posjeta, ali sredinom rujna diplomati bliski IAEA-e su spomenuli nastavak pregovora Irana i UN-ove agencije sredinom listopada.
Šef IAEA-e potvrdio je sredinom rujna da želi nastaviti dijalog s Iranom kako bi se uklonile sumnje u vezi prirode spornog nuklearnog programa, unatoč neuspjeha niza sastanaka od početka godine. "Nastavit ćemo pregovore s Iranom o dostupnosti postrojenja inspektorima agencije", rekao je Amano.
BRUXELLES
Američki ministar obrane Leon Panetta u srijedu je u Bruxellesu pokušao uvjeriti NATO saveznike da se poduzimaju učinkovite akcije kako bi se spriječili "prijateljski" napadi na njihove vojnike, što je uvelike uzdrmalo povjerenje između koalicijskih i afganistanskih snaga sigurnosti. Panetta je na sastanku ministara obrane zemalja Saveza kazao da je 11-godišnji rat u Afganistanu "dostigao svoj kritični trenutak" nakon povlačenja 33.000 američkih vojnika koji si stigli prije dvije godine kako bi pomogli u gušenju talibanske pobune. Prema njegovim riječima, uspjeh rata protiv talibana ovisi o poboljšanju partnerstva s afganistanskim snagama sigurnosti i načinom na koji će koalicijske snage odgovoriti na napade talibana prerušenih u afganistanske regularne vojnike i policiju. Panetta i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen su istaknuli da zbog tih napada nema potrebe ubrzati proces povlačenja koalicijskih snaga. Ove godine su Afganistanci u uniformama regularne vojske i policije ubili najmanje 52 pripadnika ISAF-a, stvarajući nepovjerenje između dviju strana.
ZAGREB/BERLIN
Mađarski premijer Viktor Orban u četvrtak će se u Berlinu sastati s kancelarkom Angelom Merkel i nastojati poboljšati političke odnose narušene otkako je 2010. taj konzervativni političar došao na vlast, no unatoč tomu Mađarska i Njemačka svo su to vrijeme održavale jaku gospodarsku suradnju. U središtu razgovora u Berlinu u četvrtak bit će bilateralni odnosi i kriza u eurozoni, a Viktor Orban treba u sklopu posjeta treba održati i govor u Zakladi Konrad Adenauer. Dijalog između Mađarske i Njemačke, tradicionalnih saveznica, usporio je Orbanovim dolaskom na vlast jer su njegovi prioriteti odstupali od njemačkih težnji, kažu analitičari koje prenosi mađarska agencija MTI. "Međusobni manjak razumijevanja razvio se iz nedostatnog dijaloga te iz razlika u stajalištima i političkoj kulturi", rekao je Gereon Schuck iz Njemačkog vijeća za vanjsku politiku. Unatoč političkim nesuglasicama dvije su strane održavale suradnju. Tako Mađarska 25 posto svog izvoza i uvoza realizira s Njemačkom koja je njezin glavni gospodarski partner, piše agencija AFP.
BRUXELLES
Belgijske pravosudne vlasti objavile su u srijedu da je uhićeno sedam osoba osumnjičenih za novačenje mladih muslimana u Bruxellesu za potrebe islamističkih organizacija u Africi. Istraga je počela nakon kolovoza 2011., kada je belgijski državljanin uhićen na somalijskoj granici kamo je bio poslan kako bi se pristupio somalijskoj islamističkoj miliciji al Šabab. U Belgiji je uhićeno šest osoba podrijetlom iz Maroka i drugih afričkih zemalja te jedan belgijski državljanin, obavilo je državno odvjetništvo ne navodeći drugih pojedinosti.
MOSKVA
Rusko pravosuđe u srijedu je iz zatvora pustilo članicu glazbene skupine Pussy Riot, no potvrdilo je dvogodišnju zatvorsku kaznu za druge dvije mlade žene koje su u siječnju u moskovskoj katedrali izvele "punk molitvu" kojom su zazivale odlazak s vlasti predsjednika Vladimira Putina. Ekaterina Samucevič odmah se pušta na slobodu, a njezina se kazna preinačuje u uvjetnu, izjavila je predsjednica suda. Nepromijenjene ostaju kazne izrečene drugim dvjema mladim ženama, Nadeždi Tolokonjikovoj i Mariji Aljohini, rečeno je u žalbenom postupku. Članice su se žalile na presudu izrečenu u kolovozu kojom su osuđene na kazne dvogodišnjeg zatvora zbog huliganizma i poticanja vjerske mržnje jer su molitvom u crkvi pozivale Gospu da "Putina otjera s vlasti".
STOCKHOLM
Dva američka znanstvenika dobila su Nobelovu nagradu za kemiju 2012. za rad u kojem su pokazali kako stanice u tijelu odgovaraju na stimulanse poput navale adrenalina, što pomaže u razvoju učinkovitijih lijekova, rekao je u srijedu odbor za dodjelu nagrade. Švedska kraljevska akademija znanosti je priopćila da 1,2 milijuna dolara vrijedna nagrada ide Robertu Lefkowitzu i Brianu Kobilki za otkriće funkcioniranja receptora vezanih na G-protein (GPCR), vrata za reakciju stanica na kemijske poruke. "Oko polovice naših lijekova djeluje preko tih receptora, a među njima beta blokatori, antihistaminici i različite vrste psihijatrijskih lijekova", rekao je odbor. Nalaženje boljih načina za vezanje na te receptore u središtu je pozornosti farmaceutskih i biotehnoloških kompanija.