FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 21 sat

ZAGREB, 9. listopada 2012. (Hina) - Pregled vijesti iz svijeta do 21 sat.

PARIZ

Hrvatska i Francuska imaju odlične odnose na svim poljima, a pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju cilj je ojačati buduće odnose, kazali su u utorak u Parizu francuski predsjednik Francois Hollande i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je u ponedjeljak doputovao u službeni posjet Francuskoj. Nakon svečanog dočeka u Elizejskoj palači dvojica predsjednika održala su službene razgovore, koji su trajali oko 45 minuta, nakon kojih su se obratili novinarima. "Hrvatska bi trebala postati članica u srpnju iduće godine, Francuska će učiniti sve što je u njenoj moći da do toga dođe, a pristupni ugovor u Francuskoj trebao bi se ratificirati najvjerojatnije do kraja ove godine, ako ne najkasnije početkom sljedeće", rekao je Hollande ističući da će odnosi Hrvatske i Francuske ojačati nakon ulaska Hrvatske u Uniju. Josipović je kazao kako je sa svojim domaćinom konstatirao da su hrvatsko-francuski kulturni, gospodarski i politički odnosi uzorni.

PARIZ

Francuska će početkom prosinca ratificirati pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom, kazao je u utorak u Parizu predsjednik francuskog Senata Jean-Pierre Bell nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem. "Senat planira ratificirati pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom do kraja godine, odnosno početkom prosinca", rekao je Bell, ističući kako je hrvatski predsjednik odmah shvatio da su Francuzi veliki pobornici ulaska Hrvatske u EU. "Naš je sastanak bio iznimno plodonosan i dobili smo dobre vijesti", rekao je hrvatski predsjednik. "Hrvatska će 1. srpnja 2013. biti članica EU-a i bit ćemo partneri europskih zemalja, naravno i Francuske s kojom nas povezuje toliko projekata"; dodao je Josipović, koji je iskoristio priliku da zahvali Francuskoj na svesrdnoj pomoći koju je godinama pružala Hrvatskoj.

MADRID

Članovi Odbora za vanjsku politiku španjolskog parlamenta u utorak su u Madridu, nakon sastanka s ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, potvrdili da proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora kreće za dva dana te su izrazili očekivanje da će "zastupnici u većini, pa i jednoglasno, podržati zakon o ratifikaciji", priopćeno je iz ureda glasnogovornika MVEP-a. "EU se nalazi u teškoj situaciji, a Hrvatska dolazi s vrlo konstruktivnom pozicijom", kazali su zastupnici. Ministrica Pusić zahvalila je na podršci i spremnosti za ratifikaciju te je iznijela očekivanja kako će izvješće o napretku, koje se očekuje u srijedu, biti pozitivno i da će potvrditi da je Hrvatska na pravom putu.

MADRID

Članovi Mješovitog odbora španjolskog parlamenta, kojeg čine zastupnici Kongresa i Senata, na čelu s predsjednikom Odbora Gerardom Campsom Devesom, kazali su u utorak ministrici vanjskih i europskih poslova Vesni Pusić da će u Donjem domu podržati zakon o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP). "Dobrodošli ne samo u Španjolsku nego i u EU", poručili su članovi Odbora hrvatskoj ministrici. Pusić je članove odbora iscrpno izvijestila o hrvatskom pregovaračkom procesu koji je, prema njezinim riječima, "bio dug i težak, ali u isto vrijeme bio je proces izgradnje institucija drzave".

ZAGREB

Španjolska u četvrtak u Donjem domu parlamenta kreće s procesom ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, izjavila je u utorak ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nakon razgovora u Madridu sa španjolskim kolegom Joseom Manuelom Garciom-Margallom y Marfilom, priopćio je Ured glasnogovornika. "Ministar je rekao da ne vidi nikakvih poteškoća u ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora, ali ga je zanimalo kako Hrvatska vidi svoju ulogu u regiji nakon pristupanja Europskoj uniji", rekla je Pusić novinarima.

BRUXELLES

Hrvatska će biti pozvana da od početka 2013. godine, šest mjeseci prije ulaska u Uniju, sudjeluje u europskom semestru, jednom od instrumenta EU-a za koordinaciju ekonomskih politika između zemalja članica, doznaje se u utorak iz izvora Europske komisije.

"S obzirom na sadašnju ekonomsku situaciju u Europskoj uniji i Hrvatskoj, Europska komisija je odlučila pozvati Hrvatsku da već od početka sljedeće godine neformalno sudjeluje u europskom semestru, kako bi se što bolje pripremila za koordinaciju ekonomskih politika između zemalja članica", rekao je izvor, dodajući da će se taj poziv nalaziti u zaključcima sveobuhvatnog izvješća o monitoringu, koji će Komisija usvojiti i objaviti u srijedu. Europski semestar je šestomjesečno razdoblje u kojem države članice na europskoj razini usklađuju svoje proračunske, makroekonomske i strukturne politike kako bi Europska komisija mogla pravodobno upozoriti zemlje članice na moguće krize.

LJUBLJANA

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec ponovio je u utorak da Slovenija očekuje povlačenje punomoći, temeljem kojih se pred hrvatskim sudovima vode postupci protiv Ljubljanske banke. Erjavec se u Mariboru susreo s austrijskom ministrom vanjskih poslova Michaelom Spindeleggerom, gdje su se zajedno zauzeli za nastavak dobrih međusobnih odnosa, unatoč napetostima do kojih je ovih dana došlo zbog izjava jednog lokalnog političara u austrijskoj pokrajini Koruškoj koji je verbalno napao pripadnike tamošnje slovenske manjine. Erjavec je na konferenciji za novinare nakon razgovora sa Spindelegggerom rekao da je austrijskog visokog gosta zanimalo i to hoće li Slovenija trebati međunarodnu pomoć za izlazak iz krize ili će, kako ga je uvjerio Erjavec, vlastitim mjerama riješiti trenutne teškoće. No, bilo je razgovora i o stanju u susjedstvu, posebice o europskim integracijama, slovensko-hrvatskim odnosima i pitanju Ljubljanske banke i njezinih štediša.

BUDIMPEŠTA

Mađarski premijer Viktor Orban požalio se u utorak na nepošteni tretman mađarske naftne tvrtke MOL u Hrvatskoj, na Redovitom zasjedanju mađarskih manjinskih političara (MAERT) u Budimpešti, prenosi mađarska agencija MTI. Orban je pozvao da se poduzmu napori kako "taj ružan poslovni spor" ne bi zatrovao bilateralne odnose (s Hrvatskom), prenosi MTI na navodeći pojedinosti. Predsjednik mađarske vlade je to rekao na godišnjem sastanku MAERT-a na kojem sudjeluju čelnici mađarskih nacionalnih manjina u susjednim zemljama i u dijaspori.

BEOGRAD

Glavni tužitelj Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) u Den Haagu Serge Brammertz izjavio je u utorak u Beogradu kako očekuje da će i nova srbijanska vlada dobro surađivati s Haagom. Brammertz je pohvalio suradnju Srbije i Hrvatske u procesuiranju ratnih zločina, ali je Srbiji sugerirao da mora poboljšati suradnju s BiH. Na tiskovnoj konferenciji u Beogradu istaknuo je da je su mu i predsjednik vlade Ivica Dačić i ministar obrane Aleksandar Vučić djelovali uvjerljivo u tvrdnjama o budućoj suradnji u razmjeni informacija, posebno podataka od sigurnosnih službi. Ključna tema razgovora sa srbijanskim državnim odvjetnikom za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem bila je istraga o mreži pomagača koji su sudjelovali u višegodišnjem skrivanju haaških bjegunaca Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Gorana Hadžića."Dobio sam obećavajuće informacije povodom istrage o mreži pomagača. Nadam se napretku idićih dana", rekao je

Bramertz.

ATENA

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozdravila je u utorak napore i postignuti napredak Grčke u provedbi reformi, zaželjevši da zemlja koja ima velike financijske, gospodarske i socijalne poteškoće ostane u eurozoni. "Želim da Grčka ostane u eurozoni", rekla je Merkel na konferenciji za novinare zajedno s grčkim premijerom Antonisom Samarasom, izrazivši pritom uvjerenje da su "ti teški napori vrijedni truda". "Puno je postignuto. Ima još puno toga za napraviti, a Njemačka i Grčka će usko surađivati ", dodala je kancelarka. Upozorila je također da "ukoliko se sada problemi ne riješe, kasnije će se manifestirati na još puno teži način". Prema procjenama vlasti najmanje je 40.000 ljudi prosvjedovalo je u Atene protiv mjera štednje i dolaska njemačke kancelarke.

PARIZ

Donji dom francuskog parlamenta odobrio je u utorak velikom većinom zakon kojime se ratificira europski sporazum o proračunskoj disciplini što je otvorilo put njegovom usvajanju u drugom gospodarstvu euro zone. Zakon je prihvaćen s 477 glasova za i 70 protiv unatoč pobuni nekolicine ljevičara u Socijalističkoj stranci predsjednika Francoisa Hollandea i mnogih u Zelenoj stranci. Zakon u srijedu ide na glasovanje u senat i trebao bi biti usvojen prije kraja tjedna. Fiskalni sporazum stupa na snagu 1. siječnja iduće godine ili kada ge ratificira 12 od 17 država članica euro zone, a do sada je to već učinilo šest država među kojima i Njemačka.

PARIZ

Posebni izaslanik UN-a Lakhdar Brahimi uskoro će posjetiti Siriju kako bi pokušao uvjeriti vladu sirijskog predsjednika Bašara al-Asada da odmah objavi primirje u 18 mjeseci dugom sukobu s pobunjenicima, rekao je u utorak glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

"Brahimi sada putuje ponovno u regiju gdje će posjetiti nekoliko zemalja a potom i Siriju", rekao je Ban na konferenciji za tisak s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom nakon njihova sastanka u Parizu. Ban je rekao da Brahimi želi zaustaviti krvoproliće i dogovoriti sporazum kojime bi se dopustio ulaz više humanitrane pomoći u Siriju gdje su se građanski prosvjedi pretvorili u oružani ustanak a milijun ljudi morao napustiti svoje domove. "Prije svega nasilje se mora zaustaviti što je prije moguće", rekao je Ban. Diplomati su rekli da će Brahimi prvo posjetiti Saudijsku Arabiju, Tursku i Egipat gdje će održati konzultacije prije no što krene u Damask.

KABUL

NATO, UN i Kabul su u utorak demantirali tvrdnje iz izvješća Međunarodne krizne skupine (ICG) objavljenog u ponedjeljak prema kojima će afganistanski režim pasti nakon odlaska postrojbi koalicije krajem 2014. ICG je neovisna, neprofitna, nevladina organizacija koja radi na temelju analiza na terenu i na visokoj razini sprječava i rješava sukobe. ICG je pozvala predsjednika Hamida Karzaija da se povuče 2014., kao što je bilo predviđeno.

"Afganistanska policija i vojska će biti nedovoljno pripremljene za sigurnosnu tranziciju", ocjenjuje se u izvješću. Glasnogovornik afganistanskog predsjedništva Hamid Elmi izvješće ICG-a je nazvao apsurdnim. "Naša nacija nije nastala 2001. kada je koalicija potjerala talibane s vlasti", primijetio je i dodao da Afganistanci "imaju dugu povijest, da su se borili s velikim silama i da znaju kako obraniti svoju zemlju".

Kabul računa na "iskrenu i poštenu" podršku međunarodne zajednice nakon 2014. rekao je glasnogovornik, prenosi AFP.

RAMALAH

Palestinski predsjednik Mahmud Abas rekao je u utorak predstavnicima Europske unije da prihvaća europske deklaracije o mirovnom procesu kao temelj nastavka pregovora s Izraelom. Predsjednik Abas je veleposlanicima i predstavnicima EU tijekom susreta u Ramalahu potvrdio da se slaže da izjave Europske unije budu temelj za nastavak mirovnih pregovora s Izraelom prema priopćenju koje je objavila službena agencija WAFA.

"Nadamo se da ćete vašim vladama prenijeti da cijenimo te deklaracije i da ćemo ih upotrijebiti u sastavljanju plana palestinske rezolucije koja će biti podnesena Ujedinjenim narodima radi dobivanja statusa države nečlanice Opće skupštine UN-a", dodao je Abas. "Otvoreni smo za dijalog sa svim međunarodnim stranama o oblikovanja palestinskog zahtjeva. Osnovan je arapski odbor koji će sastaviti nacrt rezolucije koji će UN-u biti podastrijet u studenom", dodao je. "Kada dobijemo status države nečlanice Opće skupštine, bit ćemo spremni za nastavak pregovora s Izraelom o svim pitanjima o konačnom statusu", rekao je. Abas je 27. rujna Ujedinjenim narodima predstavio svoj plan palestinskog dobivanja statusa države nečlanice do kraja godine.

WASHINGTON

Republikanski kandidat za američkog predsjednika Mitt Romney kritizirao je u utorak vanjsku politiku aktualnog predsjednika Baracka Obame i pozvao na "promjenu kursa", posebice na Bliskom istoku, javlja BBC. Romney smatra da zbog Obamine vanjska politika Amerika više nije tako moćna te da se manje uvažava i poštuje. U svom govoru na Vojnom institutu u Virginiji, Romney je ponudio svoju viziju "slobodnijeg, prosperitetnijeg i miroljubivijeg svijeta". Govoreći o Bliskom istoku, pozvao je na dostavu oružja sirijskim pobunjenicima, ocijenivši da je Obama propustio da "s našim partnerima identificira i organizira one pripadnike sirijske oporbe koji dijele naše vrijednosti". Također se obrušio na politiku prema Libiji, u svijetlu napada na američko veleposlanstvo u Bengaziju, i izrazio nezadovoljstvo odgovorom Amerike na taj napad u kojem su poginule četiri osobe, uključujući i američkog veleposlanika Chrisa Stevensa.

Opetovano optužujući Obamu da je "premekan" u vanjskoj politici, Romney je kazao da "ne bi oklijevao Iranu nametnuti nove sankcije", tvrdeći da Teheran "nikada nije bio bliže" nuklearnom naoružanju.

NEW YORK

Radikalni islamistički propovjednik Abu Hamza u utorak se pred sudom u New Yorku izjasnio da nije kriv po 11 točaka optužnice podignute protiv njega u SAD-u, posebice zbog potpore terorističkim aktivnostima. Izručen iz Velike Britanije prošle subote nakon višegodišnje pravne bitke, Abu Hamza se pojavio na sudu u New Yorku bez proteza na rukama koje su mu oduzete. Početak suđenja određen mu je za 26. kolovoza 2013.

Abu Hamza (54) rođen u Egiptu, naturalizirani Britanac, optužen je kao pomagač u otmici 16 turista, među kojima dva Amerikanaca u Jemenu 1998. Četiri turista su poginula tijekom vojne operacije oslobađanja. Također je optužen za upletenost u plan otvaranja kampa za obuku militantnih islamista na sjeverozapadu SAD-a 1999. i za pomoć u financiranju kandidata za džihad koji su željeli otići u Afganistan.

MEXICO CITY

Heriberto Lazcano, vođa meksičkog narko kartela Zeta, ubijen je u nedjelju ujutro u okršaju s meksičkim marincima u sjevernoj državi Coahuila, na granici s Teksasom, a u ponedjeljak ujutro je naoružana skupina ukrala njegovo tijelo iz mrtvačnice, priopćili su u utorak meksički dužnosnici. Lazcano je dezertirao iz posebnih vojnih postrojbi i otpočeo brutalni šestogodišnji rat s vlastima i drugim narko kartelima i bandama. Pripadnici njegova narko kartela, jednog od dva najmoćnija u Meksiku, kontroliraju područje uzduž američke granice, ali i na jugu zemlje, sve do Gvatemale. Prema riječima glavnog tužitelja države Coahila, Homera Ramosa, marinci su u gradu Progreso ubili dvojicu muškaraca, a otisci jednog od njih su odgovarali Lazcanu. Iz mrtvačnice je ukradeno tijelo i drugog muškarca, prenose američki mediji.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙