Propisi Europske unije o primjeni međunarodnog sporazuma o bankovnom kapitalu "u značajnoj mjeri nisu usklađeni" s međunarodnim propisima" u dva ključna aspekta, konstatirao je neuobičajeno jasno BIS-ov Baselski odbor za nadzor banaka.
Prva ključna razlika tiče se definicije temeljnog kapitala odnosno popisa instrumenata koji se mogu uključiti u zaštitni mehanizam. Dok Basel III dopušta tek redovne dionice, Njemačka inzistira na uključivanju financijskih instrumenata koje regulatori smatraju manje provjerenima.
Međunarodni sporazum o bankovnom kapitalu, takozvani Basel III, prisiljava zajmodavce da utrostruče udio kvalitetnog kapitala na minimalno sedam posto kako bi se porezne obveznike zaštitilo od eventualnih novih troškova za njihovo spašavanje, kao što je bio slučaj nakon međunarodne financijske krize 2007-2009.
U Europskoj uniji postupno uvođenje tih propisa počinje iduće godine a trebalo bi biti zaključeno 2019.
Iako su mnoge banke po vlastitim navodima već uskladile stopu adekvatnosti kapitala s međunarodnim propisima, Baselski odbor utvrdio je da je 10 od 13 banaka koje posluju u više zemalja objavilo do pola postotnog boda višu stopu nego što ona stvarno jest. Tri su banke objavile jedan postotni bod višu stopu, dodaju.
Američke banke već dugo optužuju europske konkurente da prilagođavaju pokazatelje rizika kako bi snizile iznos dodatnog kapitala koji moraju prikupiti i time stječu prednost u odnosu na konkurenciju.
Regulatore u Baselu zabrinjava i kako banke koriste interne modele zbrajanja rizika u bilancama, poput izloženosti državnim obveznicama, čime posredno određuju i visinu rezervi za pokrivanje mogućih.
Previše je "trajnih djelomičnih izuzeća", upozoravaju iz Basela, što znači da banke mogu, primjerice, portfelje državnih obveznica ocijeniti niskorizičnom ili čak nerizičnom imovinom i time izbjeći obvezu prikupljanja dodatnog kapitala.
Pojedine članice Europske unije dopuštaju tek malobrojna izuzeća pa izloženost državnim obveznicama u prosjeku iznosi samo 5,49 posto ukupne izloženosti, utvrdili su baselski inspektori. No, u slučaju banke s najvećim omjerom dosegnula je čak 20 posto, upozorili su.
U konačnici banke zato možda neće imati u rezervi dovoljno kvalitetnog kapitala kako bi pokrile rizičnu imovinu poput nisko ocijenjenih državnih obveznica, odnosno njihovi zaštitni mehanizmi možda neće biti dovoljno kvalitetni da uspješno apsorbiraju gubitke u slučaju krize, upozorio je odbor.
"To bi moglo značajno utjecati i na financijsku stabilnost i na konkurenciju na međunarodnoj razini", stoji u izvješću iz Basela.
Baselski odbor objavio je slična izvješća i za SAD i za Japan, ali ona nisu bila tako kritički intonirana.
SAD se nije uskladio s međunarodnim propisima o kapitalu samo u aspektu sekuritizacije, budući da je predložio alternativni pristup čiji je utjecaj trenutno teško procijeniti. Japanski je regulatorni okvir ocijenjen "zadovoljavajućim" i "usklađenim".