Europska središnja banka (ECB) treba se uključiti u raspravu kako bi se pokušao iznaći način da se pomogne i tržištima u eurozoni i onima izvan nje, kazao je u ponedjeljak na brifingu za novinare Suma Chakrabarti. Time se osvrnuo na prošlotjednu odluku ECB-a o pokretanju novog plana kupovina državnih obveznica radi pomoći posrnulim članicama u rubnom pojasu eurozone.
"Učinak krize u eurozoni na tu regiju u globalnoj je raspravi po mome dojmu prilično zanemaren. Ljudi doista ne govore dovoljno o utjecaju krize na istočnu Europu, a poglavito ne o onome na jugoistočnu Europu. Potreban je daleko bolje koordiniran plan za tu regiju, što je još jedno pitanje o kojem bi se moralo razgovarati s ECB-om", dodao je.
Istočna Europa ima snažne trgovinske i financijske veze s eurozonom.
EBRD je u srpnju snizio prognoze gospodarskog rasta za novu Europu i sjevernu Afriku u ovoj i idućoj godinu, na 2,7 odnosno 3,2 posto. Među glavnim razlozima pogoršanih prognozi naveo je pad cijena roba u Rusiji, najvećem gospodarstvu u regiji.
Daljnje produbljivanje krize u eurozoni EBRD je tada izdvojio kao najveći rizik slabljenja gospodarskih aktivnosti. U srpnju je tako objavio prognoze pada gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj, te u Sloveniji i Mađarskoj.
"Brojke su prilično zastrašujuće", kazao je tada Chakrabarti, koji je u srpnju preuzeo dužnost predsjednika EBRD-a.
Banka također predvodi inicijativu Vienna 2.0 koju su pokrenule multilateralne organizacije kako bi spriječile kaotično smanjenje kreditnih plasmana preopterećenih zapadnoeuropskih banaka u toj regiji.
Nova inicijativa nadovezuje se na uspješnu prvu fazu kojom je spriječeno povlačenje zapadnih banaka iz regije istočne Europe nakon financijske krize iz 2008/2009. U sklopu druge faze zasada je poduzeto tek nekoliko konkretnih koraka.
"Više se govori o Vienna 2.0, želimo da se počne s realizacijom bolje koordiniranog plana rada", ističe Chakrabarti.