Ifo indeks poslovne klime, dobiven temeljem mjesečne ankete provedene među 7.000 tvrtki, u rujnu se spustio na 101,4 boda, sa 102,3 boda koliko je iznosio u kolovozu, stoji u priopćenju Ifo instituta, objavljenog u ponedjeljak.
Najveći razlog njegova pada pripisuje se značajnom pogoršanju klime među kompanijama u proizvodnom sektoru. Veći pad indeksa spriječilo je pak nešto bolje raspoloženje u sektorima maloprodaje i veletrgovine.
Ekonomisti iz Reutersove ankete, njih 45, predviđali su u prosjeku blagi rast indeksa, na 102,5 bodova.
Lošiji od očekivanog rezultat pokazuje da najava planova Europske središnje banke (ECB) o kupnji obveznica slabih članica eurozone nije uvjerila kompanije da je najgore u krizi prošlo.
"Rujanski pad Ifo indeksa poslovne klime u Njemačkoj služi kao podsjetnik da čak i najsnažnija gospodarstva eurozone trpe negativne učinke ozbiljne gospodarske krize", kazala je ekonomistica Jennifer McKeown iz tvrtke Capital Economics.
"Dok je Njemačka zasad možda izbjegla recesiju u trećem tromjesečjeu, čini se da je samo pitanje vremena kada će početi bilježiti pad gospodarske aktivnosti. To će samo dodatno otežati pružanje pomoći zemljama u rubnom dijelu eurozone", upozorila je u bilješci klijentima.
Stroge mjere štednje koje se provode u mnogim zemljama Europe oslabile su potražnju za njemačkim robama, a slabiji uvjeti u globalnom gospodarstvu prijete slabljenjem potražnje i iz gospodarstava u nastajanju.
Nizozemska, jedno od vodećih europskih gospodastava, također je pogođena osjetnim pogoršanjem poslovne klime, pokazali su najnoviji podaci. Odgovarajući indeks sunovratio se u rujnu na minus 6,7 bodova, s u kolovozu zabilježenih minus 4,6 bodova.