ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uputio je danas poruku u povodu Nacionalnoga dana borbe protiv nasilja nad ženama. Podsjetivši kako mu se svakodnevno obraćaju ženske udruge, ali i žrtve nasilja, napomenuo je kako je i sam duboko svjestan činjenice da u provedbi donesenih zakona ima mnogo problema. "Osobito su traumatična suočavanja žrtve i nasilnika tijekom sudskih postupaka", istaknuo je dodavši kako o toj činjenici uvijek treba voditi računa i primijeniti postupovna pravila koja takve slučajeve izbjegavaju ili olakšavaju. Navodi i kako isto tako, uvijek kada je to potrebno, valja primijeniti mjere zaštite žrtava, posebno udaljenjem nasilnika iz zajedničkog doma i korištenjem drugih preventivnih mjera. Josipović smatra kako je posebno važno da državna tijela, uz suradnju nevladinih organizacija, koordinirano rade na prevenciji nasilja. Predsjednik Republike Hrvatske je, i kao suprug i otac, posebno poručio mladim ženama koje tek stupaju u veze ili brakove da nikada ne trpe niti jedan oblik nasilja i nikada ne šute o tome.
ZAGREB - Saborska oporba usprotivila se danas prijedlogu Nacionalne strategije razvoja zdravstva do 2020., ocijenivši da ne rješava gorući problem, a to je održivo financiranje zdravstva. "Problem zdravstva nisu bolnice i e-upućivanje, nego kako riješiti financiranje sustava, odnosno kako premostiti zjap između visokog standarda zdravstvenih usluga i stalnog drastičnog smanjivanja davanja za zdravstvo", rekao je Željko Reiner (HDZ). Predloženi dokument Reiner ne smatra strategijom, nego analizom stanja u zdravstvu, odnosno nizom tablica s podatcima koje su prikupile različite institucije, bez prijedloga kako riješiti održivo financiranje sustava. Laburist Dragutin Lesar upozorio je na, kako je rekao, "čudnu hibridnu kombinaciju lažne decentralizacije, u kojoj je županija vlasnik bolnice, limite potrošnje određuje joj HZZO, a kolektivni ugovor potpisuje ministar zdravstva". I Dražen Đurović (HDSSB) predloženoj strategiji zamjera da u najvećem dijelu sadrži analizu stanja u zdravstvu, a tek 26 stranica čini vizije i moguće prijedloge što učiniti u idućih osam godina. Biljana Borzan (SDP) odbacila je oporbene prigovore da mjere razvoja zdravstva čine tek 20-tak stranica strategije, naglasivši da je riječ o dokumentu koji zdravstvenim djelatnicima mogućuje kvalitetan uvid u stanje te podatke kako ga poboljšati. Raspravu je obilježio velik broj replika, u kojima su prednjačili zastupnici HDZ-a, koji su ministra zdravstva Rajka Ostojića ponovno pitali koliko će otkaza biti u sustavu zdravstva, s obzirom da je ministar financija najavio otpuštanje 20 tisuća ljudi iz javnih službi. Ostojić je još jednom ponovio da će u zdravstvu za četiri godine raditi još više liječnika i medicinskih sestara, a da će se dio nezdravstvenih djelatnika izdvojiti u nove tvrtke kroz spin-off, na što ga je Darko Milinović pozvao da "govori razumljivim rječnikom". Ostojić mu je odgovorio da se radi o osnivanju tvrtki kćeri. Sabor je završio ovotjedno zasjedanje, a sjednicu nastavlja u utorak, raspravom o izmjenama Zakona o koncesiji.
ZAGREB - Izjave premijera Zorana Milanovića tijekom zadnjeg aktualnog prijepodneva u Hrvatskom saboru degradacija su javnog govora u Hrvatskoj, ocijenio je danas Hrvatski helsinški odbor (HHO), posebno osudivši premijerovo obraćanje HDZ-ovu zastupniku Davoru Stieru kao "šovinistički ispad na račun hrvatskih iseljenika", nezapamćen u modernoj povijesti Hrvatskog sabora. Agresivna i bahata retorika sadašnje vlade samo prikriva nesposobnost u rješavanju gorućih pitanja hrvatskoga društva, a pogotovo onih vezanih uz socijalna ljudska prava velikog dijela građana RH, ocjenjuje HHO. Smatra da premijerova retorika samo pridonosi razbuktavanju dubinskih podjela u hrvatskom društvu. Da stanje ljudskih prava u Hrvatskoj nije dobro pokazuje i činjenica da je njemačka premijerka Angela Merkel prije nekoliko dana u Berlinu premijeru Milanoviću stavila do znanja da Njemačka neće ratificirati Pristupni sporazum dok ne bude gotov zadnji izvještaj o monitoringu nad Hrvatskom, a koji bi trebao biti gotov u ožujku 2013., poručuju iz HHO-a. Navodi se da je premijer, umjesto da odgovori na Stierovo pitanje tijekom saborskog aktualnog prijepodneva, nasrnuo na nekadašnjeg kolegu iz Ministarstva vanjskih poslova, poručivši mu da ne razumije i ne voli Hrvatsku jer nije u njoj živio, što je, ističu, "objeda na račun oko tri milijuna hrvatskih iseljenika". Stier je, podsjećaju u HHO-u, postavio pitanje vezano uz vladinu vanjsku politiku, te između ostalog rekao: „Vidimo da ste u Rijeci na sastanku s europskim socijalistima govorili o krizi u Europi i pritom se prisjetili nekog primjera iz bivše Jugoslavije, ali na koji način? I citiram, kažete: Znamo kako su autonomije u bivšoj državi dovele do kaosa. Svatko je vukao na svoju stranu i zato je došlo do rata“. Stier je, podsjeća HHO, želio znati predstavlja li to „neki novi smjer vanjske (hrvatske) i europske politike“, uz prigovor da u Milanovićevu istupu nije bilo ni riječi o velikosrpskoj agresiji kao uzroku rata, nego se uzroci traže u autonomijama unutar bivše države. IO HHO-a drži da ove Milanovićeve riječi predstavljaju reviziju dosad općeprihvaćenih pogleda na uzroke raspada Jugoslavije. Tvrditi da su stvarni uzroci rata autonomije republika što su postignute Ustavom iz 1974., Ustavom koji je bio podlogom za međunarodno priznanje Hrvatske od strane Badinterove komisije i međunarodne zajednice, zapravo je pristajanje uz velikosrpske teze artikulirane u memorandumu SANU, što su provedene Miloševićevom krvavom politikom. Ako je ovo doista politička platforma Milanovićeve vlade, onda je to negacija svih postignuća na području ljudskih prava i sloboda u RH u zadnjih dvadeset godina, smatra HHO.
ZAGREB - Ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) Dubravko Bilić na današnjoj je konferenciji za novinare pozvao građane da se pridruže obilježavanju "Tjedna prava na pristup informacijama" tijekom kojeg ih žele što bolje informirali o pravu koje im pripada temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama te potaknuti i na korištenje tog prava. Tjedan prava na pristup informacijama održati će se od 24. do 28. rujna, a AZOP ga organizira u povodu obilježavanja Međunarodnog dana prava na pristup informacijama, 28. rujna. "Želimo AZOP približiti građanima i osvijestiti ulogu i važnost Agencije u društvu te upoznati građane s njihovim temeljnim ljudskim pravom - pravom na pristup informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti", kazao je Bilić. Dodao je kako će tijekom cijelog tjedna održati razne aktivnosti, a na sam Međunarodni dan prava na pristup informacijama će na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića biti postavljen info-štand na kojem će se građani moći informirati o svojim pravima.
ZAGREB - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić danas se požalio kako nema odgovarajućeg uvida u trošenje novca u Zagrebačkom holdingu, iako je za to odgovoran po Zakonu o fiskalnoj politici, kao i da u zagrebačkoj Gradskoj skupštini još uvijek nije operacionalizirana nacionalna strategija za borbu protiv korupcije. U Gradskoj skupštini smo još prije devet mjeseci inicirali neke stvari, pa "ni slova ni glasa", a isto je tako i s Holdingom, kazao je Bandić na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi gdje je istodobno, naveo je, u samo nekoliko mjeseci, inspekcija Ministarstva financija bila dva puta. Rekao je kako se ne želi žaliti, ali da su ovaj put i Holding i Skupština "prekardašili" te ocijenio apsurdnim da su kroz trgovačka društva Holdinga preuzete obveze od dvije milijarde kuna, a da nema uvida kako se taj novac troši. Bandić je napomenuo da je pozvao reviziju u Holding ponukan i tvrdnjama gradskih zastupnika i sadašnje uprave na čelu s Ivom Čovićem da je bivša uprava, koju je vodio Slobodan Ljubičić, ostavila u Holdingu situaciju "iz koje ne mogu izaći". "Želim da se jednom raščisti da vidimo tko je što ostavio, a tko je što dosad napravio", kazao je Bandić. Ustvrdio je i da ga je strah jer je odgovoran za stanje svake lipe i kune, a nema informacija za što se i kako troše, dok se gubici gomilaju. "Nisam kuakvica, ali me strah jer to nije dobro", naveo je, a na upit novinara postoji li mogućnost da zbog toga završi u 'Remetincu', odgovorio je kako se nada da neće. "Mislim da bi špalir ispred mene trebao biti malo dulji", dodao je.
ZAGREB - Unatoč velikom napretku posljednjih desetljeća na području ljudskih prava, moderno društvo nastavljaju pogađati izazovi koje je jedino moguće razriješiti sustavnom provedbom obrazovanja o temeljima demokratskog društva još u školskoj dobi kako bismo stvarali nove generacije građana svijesnih svojih prava, ali i svoje uloge u društvu, rečeno je na okruglom stolu posvećenom učenju o djelovanju Europskog suda za ljudska prava. "Posljednjih su se godina u području učenja o ljudskim pravima i demokratskom građanstvu dogodile važne promjene u kojima je sudjelovala i Hrvatska, a usvajanje Povelje Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava jedan je od najvažnijih događaja i za Hrvatsku", kazala je pomoćnica ministra obrazovanja, znanosti i sporta Ankica Nježić. Na važnost obrazovanja o praksi sudova ukazao je dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras.
ZAGREB - Protiv bivših čelnika propale tekstilne tvrtke "Kamensko" Antuna Crlenjaka, Davor Vlajčević i Damira Rihtarića, bivšeg čelnika Fonda za razvoj i zapošljavanje Petra Tonkovića i bivšeg zaposlenika Hrvatske poštanske banke (HPB) Ivana Sablje podignuta je optužnica zbog nenamjenskog trošenja 14 milijuna kuna zajma koji je Fond dodijelio vukovarskoj tvrtki "Eko Grad" za izgradnju farme za uzgoj konja i proizvodnju kobiljeg mlijeka. Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo optužene tereti za zlouporabu položaja i ovlasti te poticanje i pomaganja u tim zlouporabama. Po optužnici, prvooptuženi Tonković je na nagovor Crlenjaka i Vlajčevića 2008. odobrio isplatu 14 milijuna kuna njihovoj tvrtki "Eko Gradu", iako je znao da nije ispunila sve dogovorene uvjete pa odluka Upravnog odbora Fonda o odobrenju zajma nije ni stupila na snagu. Vukovarsku tvrtku osnovao je Vlajčević, direktor joj je bio Crljenjak, a obojica su tada bili u Nadzornom odboru "Kamenskog". Bivšeg direktora Direkcije za velika poduzeća i javni sektor u HPB-u Sablju tereti se da je znao da odluka o odobrenju kredita nije na snazi, ali je u dogovoru s Tonkovićem i uz njegove pisane suglasnosti ipak isplatio zajam "Eko Gradu". No, vukovarska tvrtka novac nije iskoristila kao obrtna sredstva za izgradnju zgrade za konje i kupnju kobila, već ih je nenamjenski potrošila.
ZAGREB - Državno sudbeno vijeće (DSV) ukorilo je 14 sudaca koji nisu na vrijeme podnijeli imovinsku karticu, a četvorici sudaca protiv kojih se vode kazneni postupci - Bariši Gašparu, Peri Miloglavu, Marinu Črnji i Robertu Pešutiću produljilo je suspenziju za još tri mjeseca. Ukor su dobili suci koji nisu do 1. veljače ove godine DSV-u podnijeli izvješće o stanju imovine, odnosno popunili imovinsku karticu.
ZAGREB - Ratni zapovjednik vojne policije Mate Laušić posvjedočio je na suđenju bivšem zapovjedniku Konačišta ratnih zarobljenika u Kerestincu Stjepanu Klariću da je za "katastrofalno stanje" u tom logoru čuo od tadašnjeg pomoćnika ministra obrane i utemeljitelja tajnih službi Josipa Perkovića. Po Perkovićevoj je zapovjedi nadzor nad Kerestincem potom preuzela 66 bojna vojne policije, a međunarodni Crveni križ dobio je dozvolu za stalni ulaz u tu kaznionicu, ustvrdio je svjedočeći na zagrebačkom Županijskom sudu. Laušić je kazao da ga je Perković pozvao u travnju 1992. i naredio da vojna policija preuzme sve zarobljenike koji su bili po pritvorima, zatvorima ili u vojarnama. Perković mu je ispričao da su tadašnji predsjednik Franjo Tuđman i ministar obrane Gojko Šušak bili uznemireni zbog izvješća Crvenog križa koji je u Kerestincu zatekao "katastrofalno stanje". Nakon Laušića na klupi za svjedoke pojavio se ratni zapovjednik obrane Zagreba Darko Grdić koji je kazao da o navodnim zločinima ne zna ništa, da nikada nije bio u Kerestincu niti u bilo kojem drugom vojnom zatvoru jer zapovjedništvo kojem je bio na čelu nikada nije imalo ustanovu koja se bavila zarobljenicima. Ipak, na upit Klarićeve obrane potvrdio je da je potpisao zapovijed kojom se Klarića postavlja zapovjednikom Kerestinca, uz pojašnjenje da je riječ o "logističkoj zapovijedi" kojom se regulira tek stražarsko osiguranje objekta.
OSIJEK - Predstavljanjem projekata prekogranične suradnje Hrvatske i Mađarske, među kojima su i projekti razminiranja, prijavljeni za europski fond IPA Prekogranični program Mađarska – Hrvatska u Osijeku je danas obilježen Europski dan suradnje. Vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) Miljenko Vahtarić istaknuo je da je jedan od najznačajnijih projekt "De-mine", razminiranje minski zagađenih površina na području Drave i Dunava, kojim će se granica između Hrvatske i Mađarske u cijelosti očistiti od mina, čime će se olakšati njezin nadzor. Projekt je vrijedan oko 3,5 milijuna eura, od čega iz europskih fondova oko 3 milijuna eura, i očekuje se da će, do kraja ljeta iduće godine, to granično područje biti potpuno razminirano.
VARAŽDIN - Kod Križa zahvalnosti, podignutog prošle godine na varaždinskom Trgu slobode, danas je svečano obilježena 21. obljetnica oslobođenja Grada Varaždina i Varaždinske županije. U spomen na 22. rujna 1991. godine, kada su jedinice Jugoslavenske narodne armije napustile Varaždin, održan je prigodan program u kojem su sudjelovali predstavnici Grada Varaždina i Varaždinske županije, Policijske uprave varaždinske i udruga proisteklih iz Domovinskog rata, koji su kod križa položili vijence i zapalili svijeće. „Varaždinska je pobjeda bila jedna od najznačajnijih i najčasnijih pobjeda u Domovinskom ratu jer je, zbog količine zaplijenjenog oružja, preokrenula tijek rata“, istaknuo je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš obraćajući se okupljenim sudionicima proslave, braniteljima i članovima njihovih obitelji.
ZAGREB - U povodu Međunarodnog dana mira koji se danas obilježava te u sklopu svjetskog događanja pod nazivom "Veteranska hodnja za mir", Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara (UZBV) nakon prve hrvatske veteranske hodnje članova od Trga bana Josipa Jelačića do Katoličkog bogoslovnog fakulteta, položila je vijenac i odala počast poginulim, umrlim i nestalim braniteljima kod Spomen ploče UZBV-a na tom fakultetu. Spomen ploča je podignuta 2007. u znak sjećanja na 24. rujan 1991., kada je u obranu Vukovara krenula prva skupina zagrebačkih dragovoljaca. Predsjednik UZBV-a Damir Jašarević istaknuo je da UZBV prvi put radi nešto u sklopu svjetskog projekta pod nazivom "Hodnja mira" koju niz godina organizira Svjetska veteranska organizacija. Naglasivši kako Udruga nije član Svjetske veteranske organizacije, kazao je da unatoč tome na Međunarodni dan mira Udruga spaja rujansku simboliku s tim svjetskim događanjem.
ZAGREB - U povodu Međunarodnog dana PARKinga, aktivisti udruge "Zelena akcija" i inicijative "Parkticipacija" danas su ispred zgrade zagrebačke Gradske uprave održali performans u kojem su parkirno mjesto prenamijenili u urbani vrt. Međunarodni dan PARKinga, 21. rujna obilježava se u više od 100 gradova širom svijeta. Udruge i građanske inicijative zauzimaju razna parkirna mjesta i pokazuju na koji način se prostor može kvalitetnije koristiti. U Zagrebu je taj dan obilježen prvi put. Aktivisti su istaknuli kako je zbog "pogrešne prometne politike koja je favorizirala korištenje automobila, gradila nekvalitetne biciklističke staze te dovela do apsolutno preskupog javnog prijevoza", broj automobila u Zagrebu do nedavno povećavao za oko 10.000 godišnje. Posljedica toga je da zagrebačka parkirališta svakodnevno koristi oko 400.000 automobila.
ROVINJ - Peti Weekend Media Festival, najveće regionalno okupljanje komunikacijske industrije, otvoren je danas u Rovinju i tijekom iduća tri dana u prostorima stare Tvornice duhana, sudionike očekuje bogat program predavanja, panela, prezentacija i partyja. Konferencijski dio Weekend Media festivala započeo je jutros programom "Hard talk" u kojem je gostovao vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi dok će vodeći regionalni stručnjaci za odnose s javnošću raspravljati o utjecaju krize na PR industriju a čelnici najvećih televizijskih kuća pokušat će, kako su najavili organizatori "raspršiti mitove o TV rejtingu".
ZAGREB - Hrvatska glumica Mirela Brekalo Popović nagrađena je na međunarodnom filmskom festivalu u Aleksandriji za najbolju žensku ulogu u filmu "Kotlovina", a "Ničiji sin" Arsena Antona Ostojića Grand prix Festivala balkanskog filma i hrane u albanskom Pogradecu,