BRUXELLES - Europska komisija pozvala je države članice EU-a da im provedba europskih zakona koji se odnose na uspostavu jedinstvenog energetskog tržišta bude prioritet, prenose europski mediji. Komisija želi da jedinstveno energetsko tržište bude dovršeno do 2014. kako bi se potaknula pravednija konkurencija i uštedjele milijarde eura. No, u nacrtu dokumenta o tom pitanju upozorava se da EU neće ispuniti taj rok. "Odgode provedbe nisu prihvatljive", kaže se u dokumentu, napominjući da u sedam država članica više od 80 posto proizvodnje električne energije i dalje nadziru stari monopoli i ona nije otvorena novim konkurentima. "Komisija provodi, kao prioritetne, kaznene postupke protiv onih država članica koje još nisu prenijele direktive iz trećeg energetskog paketa ili to nisu učinile pravilno. Ne samo da države članice moraju u potpunosti provesti sve zakone, nego se moraju i oduprijeti pozivima za nacionalno inspiriranim politikama koje sprečavaju učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta", kaže se. Komisija ističe da bi otvorenija tržišta donijela velike koristi potrošačima, omogućujući uštede od gotovo 13 milijardi eura na godinu prelaskom na najjeftinije tarife za električnu energiju. To je već raširena praksa u Velikoj Britaniji, Češkoj i Švedskoj. Predložene mjere uključuju postupno ukidanje reguliranih cijena, analizu korištenja subvencija i zaštitu ranjivih potrošača. Komisija bi dokument trebala objaviti u tjednima koji dolaze.
BEIJING - Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) trebali bi Grčkoj omogućiti niže kamatne stope na zajmove u sklopu 130 milijardi eura vrijednog paketa pomoći i produljiti rok za njihovu otplatu za još barem dvije godine, kazao je čelnik Instituta za međunarodne financije (IIF) Charles Dallara. Ujedno je naglasio da bi Atena mogla ishoditi poboljšane uvjete otplate duga tek nakon što ispuni preuzete obveze po pitanju fiskalnih reformi. "Čim to ostvari, a uvjeren sam da će tako biti, Europa i MMF odmah bi trebali produljiti rok za otplatu i omogućiti dodatnu skromnu financijsku potporu kako bi se tim produljenjem postigao ciljani efekt", kazao je Dallara u utorak na tiskovnoj konferenciji tijekom posjeta Beijingu. "Potrebno je svega oko 15 do 20 milijardi eura, što je može lako namaknuti djelomice i spuštanjem na povoljniju razinu kamata na zajmove Europe i MMF-a Grčkoj", dodao je. Ustvrdio je pritom da su mjere za rješavanje grčke dužničke krize previše fokusirane na kratkoročnu štednju a premalo na poboljšanje konkurentnosti zemlje u dugoročnoj perspektivi. Glavni pregovarač skupine grčkih kreditora ujedno je izrazio zadovoljstvo novim programom kupnje obveznica posrnulih članica eurozone, koji je nedavno objavila Europska središnja banka. Upozorio je i na rizik njegova neuspjeha.
ATENA - Grčki ministar financija Yannis Sturnaras u utorak je izjavio kako zbog recesije predviđa nešto veći javni deficit nego što se očekivalo ranije tijekom 2012., no ocijenio je kako je Grčka na dobrome putu da uspije u svojem proračunskom oporavku pod uvjetom da joj se omogući malo više vremena. U govoru održanom na grčko-kineskoj konferenciji o ekonomiji, Sturnaras je spomenuo primarni proračunski deficit od 1,5 posto krajem 2012., u odnosu na jedan posto, što je bio cilj na početku realizacije plana o ekonomskom oporavku koji su nametnuli EU i MMF. Nova grčka vlada "reagirala je brzo i sigurni smo da je proračun za 2012. na dobrome putu", rekao je dodavši kako je Grčka "dosad uspjela ispuniti dvije trećine predviđenih proračunskih obveza". Istaknuvši kako će se recesija nastaviti te u razdoblju između 2008. i 2014. dosegnuti kumulativni pad koji se procjenjuje na 25 posto, zatražio je da se Grčkoj omogući više vremena da bi uspjela u oporavku.
MADRID - Rizični krediti krizom pogođenih španjolskih banaka dosegnuli su u srpnju najvišu razinu u 50 godina, uz udio u ukupnom kreditnom plasmanu od gotovo 10 posto. Ukupni iznos rizičnih kredita porastao je u srpnju na 169,3 milijarde eura, odnosno na 9,86 posto ukupne vrijednosti kreditnih plasmana, pokazali su podaci španjolske središnje banke. Srpanjski je udio rizičnih zajmova najviši od 1962. kada je središnja banka počela bilježiti te podatke. Španjolske banke pritišću loši zajmovi i zaplijenjene nekretnine nakon pucanja balona na tržištu nekretnina 2008., zbog čega se stopa nezaposlenosti u međuvremenu približila razini od 25 posto. Prošlog mjeseca vlada je odobrila formiranje 'loše banke' koja će od zajmodavaca otkupljivati problematične nekretnine i rizične zajmove kako bi očistila financijski sektor od problematične imovine i obnovila povjerenje ulagača u gospodarstvo. Španjolska je pristala provesti reforme kako bi od partnera u eurozoni ishodila spasonosni zajam za bankovni sektor u visini do 100 milijardi eura.
STOCKHOLM - Švedski lanac trgovina namještajem Ikea može se pohvaliti snažnim financijama unatoč gospodarskoj krizi i više će nego udvostručiti tempo otvaranja novih trgovina. "Zahvaljujući vrlo jakim financijama možemo po potrebi ulagati značajne iznose, čak i u općenito teškim vremenima", kazao je u intervjuu za financijski dnevnik Dagens Industri predsjednik uprave krovne tvrtke Ingka Holding koja obuhvaća sve dijelove poslovanja Ikee. "Do 2020. želimo gotovo udvostručiti broj Ikeinih trgovina", precizirao je Goeran Grosskopf. Prema Dagens Industriju, Ikea planira do 2020. graditi 20 do 25 novih trgovina godišnje, u odnosu na dosadašnjih šest do 10. Očekuje se da će se time širom svijeta otvoriti deseci tisiuća novih radnih mjesta. "Rasli smo brže nego što se očekivalo i kontinuirano povećavamo tržišni udio. Naši podaci (za fiskalnu godinu 2011-2012.) još nisu gotovi, ali preliminarno možemo reći da su prihodi porasli oko sedam posto", rekao je izvršni direktor Ikee Mikael Ohlsson. Po procjenama Dagens Industrija, prihodi u fiskalnoj godini od rujna 2011. do kolovoza 2012. trebali bi iznositi oko 26,4 milijarde eura. Ikea ima 297 trgovina u 26 zemalja širom svijeta i oko 655 milijuna kupaca godišnje. Njezini se katalozi tiskaju u 211 milijuna primjeraka na 29 svjetskih jezika.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u utorak, spustivši se s najviše razine u 14 mjeseci nakon što su u prvi plan ponovo izbile bojazni za gospodarstvo, nadjačavši optimizam povezan s novim mjerama Europske središnje banke (ECB) za suzbijanje krize u eurozoni. Londonski FTSE pao je za 0,5 posto na 5.862 boda a na istom postotnom gubitkom bio je i frankfurtski DAX, spustivši se na 7.363 boda. Najveći je minus bilježio pariški CAC, kliznuvši 0,8 posto na 3.526 bodova. Među gubitnicima izdvajale su se u utorak dionice rudarskih kompanija, koje su inače u posljednjih mjesec dana u prosjeku porasle gotovo četiri posto. U prvoj polovini ovog tjedna pritisnula ih je zabrinutost za poslovne rezultate bakon što je Australija, najveći svjetski izvoznik željezne rude, snizila prognoze prihoda od prodaje te ključne sirovine za čak 20 posto. Pod pritiskom su bile i financijske dionice, pri čemu su se osiguravateljima pridružile i banke, koje su inače u protelih mjesec dana u prosjeku dobile na vrijednosti oko 9,5 posto. Cijena dionice Renaulta pala je 2,9 posto, u tandemu s drugim proizvođačima automobila, nakon što je najnovije izvješće udruge europskih proizvođača automobila ACEA pokazalo da je europska prodaja automobila u kolovozu pala 8,5 posto. Među dobitnicima izdvajale su se pak dionice proizvođača duhana. British American Tobacco (BAT), Imperial Tobacco i Swedish Match ojačali su između 1,2 i 2,2 posto.
LONDON - Euro se u utorak na međunarodnim deviznim tržištima našao pod pritiskom dobitonosnih prodaja na koje su se ulagači odlučili nakon uzleta jedinstvene europske valute na najviše razine u četiri mjeseca prema dolaru i jenu, budući da Španjolske oklijeva sa zahtjevom za pomoći. Euro je tako prema dolaru oslabio 0,5 posto, na 1,3054 dolara. Time se spustio ispod najviše razine od početka svibnja od 1,3173 dolara, na koju se popeo jučer. Na približno istom postotnom gubitku euro je bio i prema jenu, te se njime trgovalo po 102,69 jena, nakon što je u ponedjeljak zabilježio najvišu razinu također u četiri mjeseca, od 103,858 jena. Dolar je prema jenu oslabio 0,15 posto, na 78,61 jena, ali se zadržao iznad najniže razine u sedam mjeseci od 77,13 jena, na koju se spustio prošli četvrtak. Tržišni sudionici kažu da su rastući prinosi na španjolske obveznice, trenutno oko šest posto na 10-godišnje obveznice, dodatno pogoršali ozračje spram eura i pridonijeli pritiscima na njegovo slabljenje.