BRUXELLES - Sezonski neprilagođen izvoz eurozone porastao je u srpnju na godišnjoj razini pet puta snažnije nego uvoz, povećavši trgovinski višak eurozone s ostatkom svijeta. Statistički ured Europske unije objavio je da je sezonski neprilagođen trgovinski višak 17 zemalja koje koriste euro u srpnju je iznosio 15,6 milijardi eura, u odnosu na lipanju 2,1 milijardu, zahvaljujući skoku izvoza za 11 posto, dok je uvoz porastao samo dva posto. Slabost uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, u uvjetima sve izraženijeg pada aktivnosti u eurozoni pod utjecajem dužničke krize. Trgovinski višak iznosio je samo oko 7,9 milijardi eura, u odnosu na 9,3 milijarde zabilježene u lipnju, nakon što je izvoz na mjesečnoj razini pao dva posto, a uvoz 1,2 posto.Analiza za razdoblje od siječnja do lipnja pokazuje da je rastu izvoza najviše pridonijela prodaja strojeva, vozila i ostalih industrijskih roba. To je neutraliziralo skuplji uvoz energije, a pomogao je i manji uvoz sirovina. Glavna izvozna sila je Njemačka, a drugi najveći doprinos trgovinskom višku dala je Nizozemska, treći Irska.
PEKING - Kina strahuje da će dužnička kriza u Europi, njenom najvećem trgovinskom partneru, naštetiti izgledima bilateralne trgovine u preostalom dijelu godine, pa traži dodatne strukturne reforme u eurozoni. Peking smatra da se eurozona može nositi s dužničkim problemima i cijeni napore koji su dosad poduzela kako bi ublažila krizu, kazao je zamjenik ministra financija Zhu Guangyao novinarima uoči odlaska kineskog primijera Wen Jiabaoa u posjet Europi. Ipak, šteta se već osjeti u trgovini. Kineski izvoz u Europu pao je u kolovozu za 12,7 posto u odnosu na godinu ranije, smanjivši se treći mjesec zaredom. Ukupni kineski izvoz porastao je u kolovozu manje nego što se očekivalo u odnosu na godinu prije, za 2,7 posto, dok je uvoz pao 2,6 posto. Peking ne može poticati vanjsku potražnju ,pa njegov izvoz pogađaju dužnička kriza u eurozoni i slabi rast u SAD-u, najvećim izvoznim destinacijama Kine. Očekuje se da će rast usporiti u ovoj godini ispod osam posto, razinu koja nije zabilježena od 1999., pokazala je anketa Reutersa.
RIM - Italija je u robnoj razmjeni s ostatkom svijeta u srpnju ostvarila trgovinski višak od 4,5 milijardi eura, od čega je više od polovine ostvareno u razmjeni sa zemljama Europske unije, preliminarni su podaci tamošnjeg statističkog ureda. Ukupan izvoz trećeg po veličini gospodarstva eurozone u srpnju je uvećan za sezonski prilagođenih 0,3 posto u odnosu na mjesec ranije. Na godišnjoj razini porastao je za 4,3 posto, objavio je Istat u preliminarnom izvješću. Uvoz u Italiju istodobno je porastao za 2,9 posto na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj pao za 4,3 posto. U razmjeni sa zemljama EU-a Italija je u srpnju ostvarila višak u iznosu 2,65 milijardi eura, objavio je Istat. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci njezina trgovinska bilanca iskazala je višak od 4,4 milijarde eura. Izvoz je u tome razdoblju uvećan 4,2 posto u usporedbi s istim razdobljem lani godine, dok je uvoz smanjen za 5,6 posto.
BEČ - Španjolska prvo mora predati zahtjev za program financijske pomoći da bi se mogla uključiti u program kupnje obveznica koji je nedavno najavila Europska središnja banka (ECB), kazao je dužnosnik ECB-a Ewald Nowotny. Ujedno je upozorio da uspjeh toga ECB-ova programa, namijenjenog pomoći u prevladavanju dužničke krize u eurozoni, ovisi o pojedinačnim zemljama članicama. "To može biti učinkovit instrument za suzbijanje krize i stabilizaciju očekivanja. No političari moraju odraditi svoj dio posla kako bi taj instrument mogao biti dobro iskorišten", kazao je Nowotny u razgovoru za austrijski tjednik Profil. "To je jedini način da se ohrabre tržišta. Ako, primjerice, Španjolska ne uđe prethodno u zaštitni mehanizam, mi ne možemo pomoći", pojasnio je. Korak bliže službenom zahtjevu za inozemnom pomoći s ciljem lakše otplate dugova Španjolska je učinila u petak, najavivši da će do kraja rujna iznijeti plan novih gospodarskih reformi temeljen na preporukama Europske unije.
MOSKVA - Ruska središnja banka najavila je u ponedjeljak dugo odgađanu prodaju 7,58-postotnog udjela u Sberbanku s obzirom na poboljšano raspoloženje na međunarodnim tržištima. Iz središnje banke poručili su da će nakon prodaje udio države iznositi 50 posto plus jedna dionica s pravom glasa. Prodaja udjela sastavni je dio opsežnog trogodišnjeg programa privatizacije vrijednog 40 milijardi dolara koji bi trebao udahnuti život u posustalo gospodarstvo. U priopćenju banke navodi se da će udio biti prodan na Londonskoj burzi putem globalnih potvrda o deponiranim dionicama, te putem redovnih dionica koje su uvrštene u kotaciju Moskovske burze. Očekuje se da će proces prikupljanja ponuda biti zaključen u srijedu. "Prodaja udjela za nas predstavlja priliku da dodatno proširimo bazu investitora u Sberbanku i da osiguramo uvrštenje u kotaciju na međunarodnim burzama dionica", kazao je Sberbankov izvršni direktor German Gref. Sberbank je ove godine preuzeo austrijski Volksbank International, preko kojeg je osigurao pristup i na hrvatsko tržište.
BERLIN - Za razliku od Francuza, velika većina Nijemaca smatra da bi im bilo bolje bez eura, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja. Po anketi, 65 posto Nijemaca smatra da bi im osobno išlo bolje da je njihova zemlja zadržala marku. S druge strane, za frankom žali samo 36 posto Francuza, pokazalo je ispitivanje njemačke Zaklade Bertelsmann. Također, 49 posto Nijemaca smatra da bi im bilo bolje kada Europska unija ne bi postojala. To smatra i 34 posto Francuza. Ispitivanje je pokazalo da to mišljenje dijeli i 28 posto Poljaka. Kada je riječ o izgledima za zapošljavanje, 37 posto Nijemaca smatra da bi im i oni bili bolji bez EU-a, prema 35 posto Francuza i 24 posto Poljaka. Unatoč tomu, 69 posto Nijemaca smatra da je Europska unija model za ostatak svijeta, kao i 56 posto Francuza i 59 posto Poljaka.
BERLIN - Njemačka vlada pridružila se Velikoj Britaniji u protivljenju prijedlogu Europske komisije da se uvedu kvote za žene u upravnim odborima tvrtki, po pisanju Sueddeutsche Zeitunga. "Pravna obveza EU-a koja bi uvela kvotu nije po našem mišljenju (...) dobar put", poručile su ministrica pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger i ministrica obitelji Kristina Schroeder u pismu upućenom britanskom ministru gospodarstva Vinceu Cableu, predvodniku otpora Bruxellesu u tom pitanju, prenosi list u izdanju od subote. "Pozdravljamo i u cijelosti podržavamo britansku inicijativu", dodaje se. Po SZ-u, uz Njemačku i Veliku Britaniju, zamisli se protive i Bugarska, Češka, Danska, Mađarska, Litva, Malta, Nizozemska, Švedska i Slovenija.
LONDON - Banke i investicijske tvrtke imaju rok do drugog tromjesečja iduće godine da ukinu novčane nagrade kojima bi mogle potaknuti zaposlenike na neetičnu prodaju financijskih proizvoda, odredio je europski regulator. U proteklih 10 godina mali su ulagači učestalo bili žrtve neetičnog ponašanja pri prodaji financijskih proizvoda, u rasponu od mirovina do hipotekarnih kredita, naglasio je predsjedatelj Europske agencije za vrijednosne papire i tržišta (ESMA) Steven Maijoor. "Utvrđeno je da su ključni faktor za promociju, preporučivanje i prodaju neprimjerenih proizvoda bili financijski poticaji prodavačima koji stoga nisu vodili računa o interesu klijenata", pojasnio je Maijoor. Dosljedno poštivanje ESMA-inih smjernica o novčanim nagradama ojačat će zaštitu ulagača i ostvariti jednaku razinu zaštite malih ulagača u Europi bez obzira na to koje financijske proizvode kupuju, dodao je.
STOCKHOLM - Švedski lanac trgovina odjećom H&M neočekivano je izvijestio o padu prodaje u kolovozu, navodeći kao razlog val vrućine na ključnim europskim tržištima zbog kojeg kupci nisu bili raspoloženi za posjete trgovinama. Iz H&M-a su izvijestili da je u kolovozu prodaja u trgovinama otvorenima godinu dana ili dulje pala četiri posto iskazano u lokalnim valutama. Analitičari su očekivali njezin rast za jedan posto. "Na prodaju u kolovozu negativno je utjecala u prvom redu ekstremna vrućina na čitavom nizu europskih tržišta", stoji u priopćenju švedskog poduzeća. Ukupna je prodaja u kolovozu, inače posljednjem mjesecu trećeg poslovnog tromjesečja H&M-a, porasla šest posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Analitičari su očekivali 11-postotni rast. U švedskom poduzeću izdvajaju značajan negativan utjecaj valutnih tečajeva u trećem poslovnom tromjesečju zbog osjetnog jačanja švedske krune ponajprije prema euru. U razdoblju od lipnja do kolovoza promet je porastao sedam posto u odnosu na isto razdoblje lani.
LONDON - Cijene sirove nafte stabilizirale su se u ponedjeljak iznad razine od 116 dolara za barel nakon višednevnog rasta temeljem očekivanja novih poticajnih mjera američke središnje banke. Cijena barela sirove nafte u Londonu pala je 30 centi na 116,36 dolara, a isti je minus zabilježila i na američkom tržištu, kliznuvši na 98,70 dolara. U petak je cijena sirove nafte u Londonu porasla na 117,95 dolara, dosegnuvši najvišu razinu u četiri mjeseca nakon što je Fed objavio da će svakog mjeseca u američko gospodarstvo ubrizgavati 40 milijardi dolara u sklopu treće runde jačanja tržišta rada. Cijene nafte poduprle su protuzapadne demonstracije zbog filma koji je protumačen kao uvreda za muslimanske vjernike, te nastavak spora Zapada i Irana oko nuklearnog programa. Napetosti su pojačale rizik od poremećaja u opskrbi iz sjeverne Afrike i s Bliskog istoka.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer je euforija izazvana prošloga tjedna novim Fedovim mjerama za poticanje gospodarstva splasnula, dok je američka valuta pod pritiskom. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Singapuru i Australiji bili su u plusu između 0,1 i 0,3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji pale 0,2, a u Šangaju više od 1 posto. Na Tokijskoj se burzi danas zbog blagdana ne radi, a MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 0,2 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu u četiri mjeseca. U fokusu ulagača su sektori koji su najosjetljiviji na rast gospodarstva, kao što su financijski, rudarski i energetski, s obzirom da bi poticajne mjere središnjih banaka trebale oživjeti gospodarske aktivnosti.
NEW YORK - Nakon prošlotjedne euforične reakcije na nove Fedove poticajne mjere, na Wall Streetu će ovoga tjedna vjerojatno biti mirnije dok će ulagači analizirati što te mjere znače dugoročno i što ih sve čeka do kraja ove godine. Dow Jones indeks prošloga je tjedna skočio 2,2 posto, na 13.593 boda, dok je S&P 500 porastao 1,9 posto, na 1.465 bodova, a Nasdaq indeks 1,5 posto, na 3.183 boda. Za Dow Jones i S&P 500 indeks to su najviše razine od prosinca 2007., a za Nasdaq od studenoga 2000. Snažan rast cijena dionica prošloga tjedna zahvaljuje se najavi američke središnje banke da će nastaviti kupovati obveznice i zadržati kamate na rekordno niskim razinama sve dok se američko gospodarstvo ne počne oporavljati dovoljno brzo kako bi se smanjila nezaposlenost.