MADRID - Španjolski premijer Mariano Rajoy i njemačka kancelarka Angela Merkel u četvrtak su nakon razgovora u Madridu izjavili da će učiniti sve što je potrebno da bi razriješili krizu eura. "Želimo ukoloniti svaku sumnju glede nastavka projekta eura", kazao je španjolski premijer, dok je Merkel ocijenila da bi trebalo "vratiti povjerenje u euro". Dvoje čelnika se, međutim, suzdržalo od preciznijih izjava o mogućnosti da se Španjolskoj, kao Grčkoj, ponudi paket pomoći. Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi danas je najavio željno iščekivan novi program kupnje državnih obveznica, predstavivši ga kao mehanizam koji bi trebao ograničiti posljedice dužničke krize u eurozoni. Na redovnoj tiskovnoj konferenciji za novinare Draghi je predstavio program "izravnih monetarnih transakcija" koje će se fokusirati na sekundarno tržište državnih obveznica. Cilj je programa sniziti troškove zaduživanja Italije i Španjolske koji su proteklih mjeseci rasli, izazivajući strah od širenja dužničke krize. Rajoy i Merkel su, odgovarajući na pitanje novinara da komentiraju izjavu Draghija, bili suzdržani po tom pitanju. Merkel je ustvrdila: "ECB je neovisan i djeluje u okviru svog statusa".
BRUXELLES - Progam Europske središnje banke (ECB) za otkup državnih obveznica zemalja eurozone u poteškoćama trebao bi pomoći u obnovi povjerenja investitora, a zemlje u poteškoćama moraju nastaviti s mjerama za ozdravljenje javnih financija i poticanja rasta i zapošljavanja, izjavio je u četvrtak povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn. "Program Izravnih monetarnih transakcija (OMT) trebao bi pomoći u uspostavi povjerenja investitora na ciljanim tržištima državnih obveznica i istodobno pojačati funkcioniranje mehanizma monetarne transmisije, unutar primarnog mandata i pune neovisnosti ECB-a", istaknuo je Rehn nakon odluke koju je u četvrtak u Frankfurtu donio upravni odbor ECB-a. "Vlade ranjivih zemalja članica eurozone morat će nastaviti odlučno djelovati na ozdravljenju javnih financija i na održivom rastu i zapošljavanju. Nastavak takve politike odgovornost je vlada tih zemalja", dodao je Rehn. Novi program ECB, nazvan Izravne monetarne transakcije (OMT) predviđa kupovinu obveznica zemalja eurozone, koje se uz velike poteškoće financiraju na financijskim tržištima, a zauzvrat će te zemlje morati provoditi stroge uvjete, koje će dogovorati s fondovima za spas eura.
SARAJEVO - Koalicija koju čine Socijaldemokratska partije Bosne i Hercegovine (SDP), Savez za bolju budućnost (SBB) te HDZ BiH i HDZ 1990. ponovo je u četvrtak smijenila predsjednika i zamjenika predsjednika zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH Denisa Zvizdića i Stanka Primorca i na te dužnosti postavila svoje kandidate. Zvizdić i Primorac smijenjeni su jer su članovi Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske stranke prava (HSP), s kojima je SDP ranije raskinuo koaliciju sklopivši novu sa SBB-om i dva HDZ-a. Za novog predsjednika i zamjenika postavljeni su Fehim Škaljić iz SBB-a i Tomo Vidović iz SDP-a. Ovo je već druga "rotacija" na čelnim dužnostima u zastupničkom domu parlamenta FBiH s istim ishodom, jer je entitetski ustavni sud krajem kolovoza poništio smjenu Zvizdića i Primorca koju je koalicija predvođena SDP-om provela u lipnju zbog proceduralnih propusta. SDP, SBB i dva HDZ-a imaju za cilj nakon zakonodavne preuzeti i izvršnu vlast u Federaciji BiH, no zapreka na tom putu im je entitetski predsjednik Živko Budimir (HSP) koji odbija dati suglasnost za smjenu ministara iz svoje i Stranke demokratske akcije (SDA). Zastupnici SDP, SBB i dvaju HDZ-a najavili su pokretanje postupka Budimirova opoziva, no konačnu odluku o tome može donijeti samo entitetski ustavni sud.
SARAJEVO - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovio je u četvrtak kako će do kraja ustrajati na ostavci ili smjeni Zlatka Lagumdžije s mjesta ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, te je zaprijetio kako će u protivnom poduzeti "bolne" korake. "Ako Lagumdžija ne ode ima i korak dalje, koji će biti veoma vidljiv i veoma bolan", izjavio je Dodik novinarima u Banjoj Luci no pri tom nije naznačio što konkretno kani poduzeti. Dodik traži smjenu Lagumdžije otkako je ministar vanjskih poslova krajem srpnja bez suglasnosti državnog predsjedništva dao nalog predstavniku BiH pri Ujedinjenim narodima da glasuje za rezoluciju o Siriji. Dodik drži kako je Lagumdžija svojim postupkom drastično prekšio ustav i zakone te stoga mora snositi posljedice. "Mi nemamo namjeru to tolerirati i nećemo tolerirati", kazao je Dodik u četvrtak, dodajući kako u RS postoji "apsolutna odlučnost" da se Lagumdžiju smijeni. "On (Lagumdžija) mora otići, a svi ostali moraju se ponašati u skladu s ustavom i sporazumima, a ako neće od ove zemlje nema ništa", konstatirao je Dodik. Zahtjev za smjenu Lagumdžije zakomplicirao je političko stanje u BiH, u kojoj sada na državnoj razini nema jasne vladajuće koalicije.
LJUBLJANA - Slovenski ministar rada i socijalne politike Andrej Vizjak predstavio je u četvrtak na konferenciji za novinare "kompromisne" prijedloge zakona o mirovinskom osiguranju i radnim odnosima, za koje vlada vjeruje da mogu do kraja ove godine biti potvrđeni u parlamentu, bez protivljenja sindikata i oporbe. Vizjak je rekao da se predložena mirovinska reforma temelji na načelu prema kojemu će za odlazak u redovnu mirovinu biti potrebno 40 godina rada i 60 godina života, kako za muškarce tako i za žene, a iz mirovinskog sustava izdvojit će se mirovine koje nisu u cijelosti posljedica uplaćenih doprinosa nego ih na osnovi drugih posebnih prava pridonosi državni proračun. Zbog negativnih demografskih trendova i sve većeg nesrazmjera između broja osiguranika iz čijih se plaća uplaćuje mirovinski doprinos i broja umirovljenika, 2005. je u Sloveniji na jednog umirovljenika dolazilo 1,67 osiguranika, a lani samo 1,53, pojasnio je Vizjak, tumačeći neophodnost mirovinske reforme.
BUDIMPEŠTA - Mađarska neće prihvatiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske unije pod uvjetima koje su te institucije postavile, izjavio je u četvrtak mađarski premijer Viktor Orban, ostavivši ipak otvorena vrata daljnjim pregovorima. "Po toj cijeni... i na taj način - ne! Nama ne treba financijsko jamstvo", odrješito je ustvrdio predsjednik vlade u video poruci postavljenoj na svojem profilu na Facebooku, govoreći o kreditu od 15 milijardi dolara o kojem Mađarska pregovara s MMF-om i EU-om. Orban je mislio na popis uvjeta koji je u četvrtak objavio vladi blizak dnevnik Magyar Nemzet, koji uključuje i smanjenje poreza i obiteljskih subvencija, uvođenje općeg poreza na zemljište, smanjenje subvencija za prijevoz i ukidanje posebnog poreza na banke. No, to s mađarske strane ne znači i prekid pregovora o kreditu. Parlamentarna skupina stranke na vlasti Fidesza "ovlastila je vladu da izradi novi prijedlog za pregovore s MMF-om i EU sljedećih dana", rekao je Orban.
BEČ - Guverner Češke narodne banke Miroslav Singer smatra da projekt zajedničke europske valute do sada nije ispunio svoj cilj, ubrzanje gospodarskog rasta i omogućavanje konkurentnosti, objavili su češki mediji. "Još nije nestala prijetnja raspada euro zone s potencijalno katastrofalnim posljedicama za sve oko nje, uključujući i Češku", izjavio je Singer u četvrtak na gospodarskom forumu u Pragu. Funkcioniranje euro zone u njezinom sadašnjem obliku sve više ovisi o "nestandardnim političarima" u Europskoj središnjoj banci, o kreditima i o fiskalnim transferima, upozorio je Singer. On smatra da bi se euro zona trebala vratiti poštivanju početnih načela. "Pouzdanje da članstvo u euro zoni vodi k većoj disciplini gospodarske politike, pokazalo se kao iluzija", tvrdi on.
RAMALLAH - Talijanski ministar vanjskih poslova Giulio Terzi je palestinskom ministru Riadu Malkiju u četvrtak na sastanku u Ramallahu izrazio zabrinutost zbog odluke palestinskih vlasti da zatraže status zemlje nečlanice u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Iznošenje zahtjeva palestinskih vlasti za priznanje statusa zemlje "nečlanice" UN-a "riskira polarizaciju rasprave na dolazećoj Općoj skupštini UN-a i pogoršanje ozračja u drugim važnim pitanjima za regiju", ocijenio je talijanski ministar. "Moja zabrinutost možda nije dovoljna da navedem palestinske vlasti da ponovno razmotre je li odgovarajuće vrijeme za tu odluku", dodao je Terzi istodobno rekavši Malkiju da će tu incijativu europski partneri, u svakom slučaju, "ozbiljno i prijateljski" razmotriti. Malki je rekao da se palestinske vlasti "osjećaju obaveznima pokrenuti tu inicijativu u UN-u s obzirom na izostanak razvoja mirovnog procesa" s Izraelom.
TRIPOLI - Osam osoba kandidirano je za premijera Libije, a među njima su čelnik liberalnog saveza Mahmud Džibril i kandidat islamista, sadašnji ministar energetike Avad Al-Barasi, objavili su u četvrtak službeni izvori. Premijera će 12. rujna birati 200 članova Općeg nacionalnog kongresa, najviše političke ustanove u zemlji oformljene nakon izbora 7. srpnja. Visoko povjerenstvo za čestitost i domoljublje treba provjeriti sve kandidate i utvrditi da nisu umiješani u korupciju ili gušenje pobune 2011., kojom je svrgnut režim bivšeg vođe, pukovnika Moamera Gadafija. Savez nacionalnih snaga, koalicija od šezdesetak malih liberalnih stranaka koju vodi arhitekt pobune 2011., Mahmud Džibril, osvojio je na izborima 39 mjesta u Kongresu od 80 rezerviranih za političke stranke. Druga po snazi, Stranka pravde i gradnje, koja je nastala iz pokreta Muslimanske braće, ima 17 mjesta, a preostalih 120 pripalo je neovisnim kandidatima.
ZAGREB/BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen pohvalio je Gruziju zbog snažne predanosti NATO-u i demokratskim reformama tijekom posjeta toj zemlji u četvrtak, objavio je NATO na svojim internetskim stranicama. Glavni tajnik je rekao da reforme približavaju Gruziju Sjevernoatlanskom savezu. "Gruzija je poseban partner NATO-a i primjer predanosti", izjavio je Rasmussen nakon razgovora s gruzijskim predsjednikom Mihailom Sakašvilijem u Tbilisiju. Rasmussen se potom obratio godišnjoj konferenciji gruzijskih veleposlanika ističući "vrlo značajan" doprinos Gruzije misiji ISAF u Afganistanu, gdje će ove jeseni postati nečlanica NATO-a koja po broju vojnika najviše pridonosi toj međunarodnoj operaciji. Također je pohvalio predanost Gruzije pronalaženju mirnog rješenja za regije Južnu Osetiju i Abhaziju te je ponovio "čvrstu potporu NATO-a teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu u međunarodno priznatim granicama". Glavni tajnik NATO-a posjetio je i Armeniju istaknuvši spremnost Saveza za jačanjem partnerstva s tom zemljom. Nakon razgovora s armenskim predsjednikom Serzhom Sargsjanom u Erevanu, Rasmussen je zahvalio Armeniji na snažnom doprinosu mirovnim operacijama u Afganistanu i na Kosovu.
BEČ - Austrija je zemlja partner ovogodišnjih 42. Varaždinskih baroknih večeri, na kojima će nastupiti brojni domaći i inozemni ansambli i glazbenici, među kojima će biti i poznati zbor Bečki dječaci, najavili su organizatori u četvrtak poslije podne prigodom predstavljanja toga međunarodnog festivala u hrvatskom veleposlanstvu u Beču. Zbor Bečkih dječaka zajedno s ansamblom Bach Consortom svečano će otvoriti tradicionalne 42. Varaždinske barokne večeri u varaždinskoj katedrali 21. rujna, najavila je predsjednica žirija festivala Zdenka Weber. Program ovogodišnjeg festivala obuhvaća 30-ak koncerata poznatih ansambala i glazbenika iz Hrvatske, Austrije, Velike Britanije, Izraela, Poljske, Srbije i Španjolske, a u okviru festivalskog programa bit će prikazana dokumentarna izložba o Gustavu Klimtu. Zemlja partner Austrija zastupljena je nizom vrhunskih glazbenika i ansambala, uz ostalo Bečkim dječacima, Bach Consort Beč, Ars Antiqua, Chorus Angelicus, Tirolski barokni orkestar i drugi. Partnerstvo Varaždina i Republike Austrije pridonosi daljnjem produbljavanju kulturnih veza između Hrvatske i Austrije, rekao je hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota.
ZAGREB - Skupina od 68 imama u Bahreinu pismom se obratilo kralju Hamadu bin Issi bin Salmanu al-Khalifi prosvjedujući protiv gradnje katoličke katedrale u toj zemlji, koja bi trebala postati najveća kršćanska crkvena građevina u Perzijskom zaljevu. Kako u četvrtak piše njemački list Sueddeutsche Zeitung, katedrala u Bahreinu trebala bi biti središte Katoličke crkve na arapskom poluotoku. Radikalni muslimani pokrenuli su međutim val prosvjeda, jer u gradnji katedrale vide skrnavljenje arapskog tla i napuštanje vlastite kulturne tradicije. Vladar zemlje u kojoj se od 2011. povremeno javljaju nemiri, ostaje čvrst u odluci da dopusti gradnju, koja je za njega "dokaz religiozne i kulturne otvorenosti Bahraina". Vatikan namjerava, piše njemački list, kompleks u Bahrainu učiniti regionalnim crkvenim središtem u kojemu bi bila smještena apostolska nuncijatura za Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein i Kuvajt. Zemlje perzijskog zaljeva izrazito su muslimanske, ali u njima živi sve veći broj kršćana koji ondje privremeno rade.
HAVANA - Ljevičarski kolumbijski pobunjenici iz skupine FARC u četvrtak su rekli da će zatražiti primirje na početku mirovnih razgovora s vladom koji trebaju dokončati pola stoljeća dug rat. "Predložit ćemo primirje čim sjednemo za stol", rekao je Mauricio Jaramillo, viši pobunjenički zapovjednik, na konferenciji za novinare u Havani. Pobunjenici su rekli da razgovori, prvi nakon propalog pokušaja uspostave mira prije jednog desteljeća, trebaju početi 8. listopada u Norveškoj. Nakon Norveške razgovori će se nastaviti na Kubi, najavili su dužnosnici.
ZAGREB/BERLIN - Njemačka ministrica rada i socijalne skrbi Ursula von der Leyen izazvala je pravu lavinu reakcija inicijativom o dodatku na mirovine, čime bi ublažila mogući loš socijalni položaj budućih umirovljenika, a od svoje ideje nije odustala ni kad se suočila s mnoštvom kritika čak i u vlastitoj vladajućoj koaliciji. "Do kraja listopada očekujem načelne odluke", izjavila je von der Leyen u razgovoru što ga je u četvrtak objavio tjednik Der Spiegel, ujedno poručujući da ne odustaje od svoje inicijative. Ministrica je izazvala žestoke reakcije idejom o dodatku na niže mirovime, za koje se strahuje da u budućnosti ne bi bile dovoljne za financiranje životnih potreba. "Ovdje je riječ o temeljnom pitanju pravičnosti u mirovinskome sustavu i u društvu", izjavila je von der Leyen za Spiegel. Podlogu za njezinu inicijativu predstavlja činjenica da 40 posto zaposlenih s niskim primanjima, što je oko 1,8 milijuna ljudi, u Njemačkoj nema dopunsko privatno osiguranje. Oni bi, tvrdi ministrica, u mirovini po sadašnjim pravilima bili izjednačeni s onima koji nisu uopće radili, dakle nisu plaćali doprinos za mirovinsko osiguranje, a primaju minimalnu mirovinu.
TRIPOLI - Suđenje sinu Moamera Gadafija Saifu al-Islamu možda će se odgoditi do završetka ispitivanja bivšeg čelnika libijske obavještajne službe Abdulaha Senusija, uhićenog u srijedu, jer bi taj iskaz mogao sadržavati relevantne informacije, rekao je u četvrtak glasnogovornik libijskog državnog tužiteljstva Taha Baara. Vladini dužnosnici u kolovozu su najavili da bi suđenje Saifu al-Islamu za ratne zločine - dosad najveći sudski proces protiv nekog visokog dužnosnika režima njegova oca - trebalo početi u rujnu. No jučerašnje Senusijevo uhićenje je, kako se čini, odgodilo početak suđenja. Senusija, kojeg su zvali "Gadafijevom crnom kutijom", u srijedu su izručile mauritanijske vlasti nakon što je u ožujku uhićen u toj zemlji, što je izazvalo natezanje Libije, Francuske i Međunarodnog suda pravde za njegovo izručenje.