U intervjuu kojega je u četvrtak objavilo sarajevsko "Oslobođenje" Sjedić je posebice kritizirao prijedloge izmjena ustava koje su u parlament poslali Socijaldemokratska partija BiH (SDP) i HDZ BiH.
"Prijedlog SDP-a i HDZ-a BiH je neprihvatljiv jer produbljuje etničku podjelu u BiH, proizvodi dodatnu diskriminaciju i u biti se ne bavi provedbom presude suda u Strasbourgu", ocijenio je Sejdić ustvrdivši kako SDP i HDZ BiH svojim prijedlozima samo učvršćuju postojeće podjele u zemlji.
Europski sud za ljudska prava zaključio je kako BiH krši temeljna prava pripadnika nacionalnih manjina jer im ne dopušta kandidiranje za članove Predsjedništva BiH ili za zastupnika u Domu naroda državnog parlamenta. Provedba presude Europskog suda za ljudska prava za BiH je postala i obveza na kojoj inzistira Europska komisija uvjetujući time stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Europske unije.
Čelnici ključnih političkih stranaka u BiH u lipnju su se obvezali kako će se kraja kolovoza usuglasiti prijedlog izmjena ustava i izbornog zakona i uputiti ga u parlamentarnu proceduru koja bi morala biti dovršena tijekom jeseni. Taj je rok međutim prošao, a suglasnost o određenom prijedlogu nije postignuta pa je nekoliko različitih verzija upućeno parlamentu iz stranačkih središnjica.
Prijedlog SDP-a i HDZ BiH, kojemu se nakon nekih preinaka pridružio i HDZ 1990., i kojega kritizira Sejdić sugerira kako bi se problem riješio uklanjanjem postojeće odrednice koja govori o nacionalnoj pripadnosti tri člana Predsjedništva BiH. Takve odrednice ubuduće ne bi bilo, a stajalo bi tek kako se dva člana državnog vrha biraju iz Federacije BiH, odnosno Republike Srpske.
Na takvome rješenju inzistiraju i stranke iz RS-a, no Sjedić tvrdi kako se time zapravo ništa ne rješava jer ostaje tek teorijska mogućnost da u Predsjedništvo BiH bude izabran netko tko nije pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda.
"Vrlo provodljiva stvar bi bila da se uvede četvrta pozicija (u Predsjedništvu BiH), za nacionalne manjine i neopredijeljene", kazao je Sejdić dodajući kako bi i problem s Domom naroda trebalo riješiti tako da se u tom tijelu uspostavi klub zastupnika iz reda nacionalnih manjina s istim brojem članova kao i u klubovima zastupnika konstitutivnih naroda.
Prijedlozi SDP-a, HDZ-a te stranaka iz RS-a idu za tim da se pripadnici nacionalnih manjina u Domu naroda biraju tek simbolično odnosno da ih bude dva iz Federacije BiH i jedan iz RS-a.
Prijedlozi SDP-a i HDZ BiH bave se i redefiniranjem uloge Doma naroda parlamenta FBiH iako to nije bio dio presude Europskog suda za ljudska prava.
Na nov je način razrađeno pitanje zastupljenosti hrvatskog odnosno bošnjačkog naroda u tom tijelu, a prijedlog je naišao na kritike kako se time zapravo učvršćuju etničke podjele u zemlji, jer se županijama u kojima je veća koncentracija pripadnike jedne nacionalne skupine daje i veća moć odlučivanja. Po tom prijedlogu minimalni bi bili izgledi da u Dom naroda federalnog parlamenta bude izabran Hrvat iz, primjerice, Bosansko-podrinjske županije.
"Ovdje se više radi o tome kako poboljšati status Hrvata u državi nego kako provesti presudu (Europskog suda)", kazao je Sejdić ocijenivši kako se ovdje prije radi o političkoj trgovini nego o pokušaju rješavanja konkretnog problema. "Dovoljno je reći kako je ovaj prijedlog rezultirao time da je (član Predsjedništva BiH Željko) Komšić shvatio kako se SDP odriče njega i njemu sličnih i otišao iz stranke koja podupire uspostavu trećeg entiteta", kazao je Sejdić dodavši kako zbog političkih sukoba i krize vlasti U BiH nije optimist da će bilo kakvo rješenje biti usvojeno do kraja godine.