BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je potporu predsjedniku Bundesbanke Jensu Weidmannu u raspravi o ulozi Europske središnje banke (ECB), rekli su u srijedu izvori sa sastanku Merkel i vodećih njemačkih konzervativaca. Weidmann se protivi ECB-ovim planovima da kupuje dugove zemalja euro zone s visokim troškovima zaduživanja navodeći kako taj plan ne može zamijeniti gospodarske reforme. Njemački list Bild izvijestio je prošloga tjedna kako je Weidmann zaprijetio ostavkom zbog toga plana, ali da ga je od toga odgovorila njemačka vlada. Norbert Barthle, zastupnik i stručnjak za proračun u stranci Kršćanskih demokarta (CDU) Angele Merkel je rekao kako je Merkel ipak naglasila da u isto vrijeme dok čuva svoju neovisnost i podupire svoj mandat ECB može igrati ulogu u stabiliziranju eura. "Tako dugo dok su mjere u okviru mandata to je u redu...ali to (mjere) ne može biti provođeno dugoročno. Inače bi to bilo vođenje fiskalne politike a to nije uloga ECB-a", rekao je Barthle.
MOSKVA/BRUXELLES - Uprava ruskog Gazproma u srijedu je objavila kako je spremna na pregovore s EU-om nakon što je što je Bruxelles počeo istragu o prodaji plina, no članovi uprave istaknuli su kako imaju pravne i političke razloge koji bi EU mogli prisiliti da se povuče. Europska komisija istragu je počela u utorak, a sumnja se da Gazprom, koji je u 50-postotnom vlasništvu ruske države, sprječava slobodan protok plina diljem zemalja EU-a te nameće nepoštene cijene svojim kupcima vezivanjem cijena plina za cijene nafte. Iz Gazproma, koji zarađuje oko 99 milijarda američkih dolara od prodaje plina europskim državama, tvrde da su se pridržavali svih zakona, poslujući u EU-u i drugdje te da su spremni na "borbu", s obzirom na stratešku važnost ovoga segmenta za Rusiju. Političke napetosti između EU-a i Rusije zbog opskrbe plinom nisu novost. Gazprom u opskrbi Europe plinom sudjeluje s četvrtinom, a nekoliko država EU-a s tom tvrtkom ima potpisan dugoročni ugovor, u nekim slučajevima i na 30 godina.
DIYARBAKIR - Turski borbeni zrakoplovi i jurišni helikopteri napali su kasno u srijedu kurdske borbene položaje u blizini jugoistočne granice sa Sirijom i Irakom, doznaje se od sigurnosnih izvora. U operaciji sudjeluje oko dvije tisuće vojnika. Ciljevi bombardiranja su na planini Kato, rekao je izvor Reutersu, ukazujući da je mjesto napada u turskoj jugoistčnoj provinciji Sirnak. Izvor je dodao da je u operaciju kao podrška poslano deset zrakoplova F-16. Napad je uslijedio nekoliko dana nakon što su borci iz zabranjene Laburističke stranke Kurdistana (PKK) u simultanim napadima ubili desetoricu pripadnika sigurnosnih službi. U sukobima turske vojske i PKK, koja traži nezavisnost na većinski kurdskom jugoistoku, od 1984. ubijeno je više od 40.000 ljudi. Borbe između tuskih snaga i PKK-a pojačane su posljednjih mjeseci, što neki turski dužnosnici i analitičari povezuju s kaosom u susjednoj Siriji. Turska, SAD i Europska unija proglasile su PKK terorističkom organizacijom. Pojedini turski službenici rekli su da ta organizacija dobiva izravnu potporu od od sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i kurdskih grupa u Siriji.
ŽENEVA - Manjinske vjerske zajednice u Pakistanu žive u "stahu i teroru" islamskih fundamentalista koji otimaju i prisilno preobraćuju što vlada ne uspjeva zaustaviti, objavilo je u srijedu Svjetsko vijeće crkava (WCC). U priopćenju glavnog odbora WCC-a navodi se da su pripadnici malobrojnih hinduskih i kršćanskih zajednica u Pakistanu sve češće izloženi "progonu i diskriminaciji", u uvjetima rastuće islamizacije nekad sekularnije države. "Danas je veliki broj mladih žena iz manjinskih vjerskih zajednica izloženo nasilju, uključujući seksualne napade, silovanja, prijetnje i progone", stoji u priopćenju WCC-a, utjecajne globalne organizacije kršćanskih crkava, osim Rimokatoličke crkve. Žene bivaju "otete, zatvarane, prisilno preobraćene na islam i prisiljene na udaju za muslimane", dok se vlasti "čine nemoćne u zaustavljanju islamskih fundamentalista koji neometano djeluju", dodaje se. Manjinske zajednice, navodi ta organizacija sa sjedištem u Ženevi, "žive u stanju straha i terora".
BERLIN - Berlinski senat izvijestio je kako liječnici u njihovoj regiji smiju legalno obrezivati dječake iz vjerskih razloga, uz određene uvjete, čime je okončana višemjesečna neizvjesnost u pogledu tog problema, a nakon što je početkom godine sud zabranio takvu praksu. Odluka, koju je u lipnju donio Okružni sud u Koelnu razbjesnila je muslimane i židove te potaknula žučne rasprave u zemlji. Unatoč tome što se zabrana odnosila samo na koelnsku regiju, liječnici su diljem zemlje odbijali obaviti obrezivanje, strahujući od tužbi. Berlin je prva njemačka država koja je odlučila zaštititi, odnosno dopustiti da se obrezivanje dječaka muslimanske i židovske vjere ponovno obavlja, a državne vlasti angžirane su na novome zakonu kojim će se ovakvi zahvati legalizirati diljem zemlje, čime će se odluka suda u Koelnu ukinuti. Berlinski senator za pravosuđe Thomas Heilmann izjavio je kako se zahvat obrezivanja kod dječaka u Berlinu neće smjeti obaviti ukoliko oba roditelja ne daju svoj pristanak te ne budu unaprijed informirani o rizicima koji mogu nastati pri i nakon zahvata. Roditelji usto moraju dokazati da pripadaju određenoj vjerskoj zajednici.
KAIRO - Palestinci će uskoro zatražiti da se ojača njihov status u Ujedinjenim narodima, pošto su nedavno dobili potporu arapskih zemalja, islamskih zemalja i predstavnika 120 zemalja članica Pokreta nesvrstanih, izjavio je u srijedu palestinski predsjednik Mahmoud Abbas. Raniji palestinski pokušaji da se poboljša njihov formalni status u UN-u na razinu promatračkog entiteta bez prava na glasovanje, nije uspio. Palestinski ministar vanjskih poslova ranije je izjavio kako će zatražiti da će tijekom rujna od Opće skupštine UN-a zatraži status zemlje nečlanice promatrača. "Tijekom mjeseca ću posjetiti UN-ovu Opću skupštinu, potaknut nedavnim odlukama iz Dohe, summita islamskih zemalja i summita Pokreta nesvrstanih", rekao je novinarima nakon sastanka Arapske lige palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, aludirajući na sastanke arapskih ministara u Qataru, predstavnika islamskih država u Saudijskoj Arabiji i Pokreta nesvrstanih u Iranu. Neimenovani palestinski diplomat za Reuters je rekao kako Abbas želi da se Palestina prizna kao država nečlanica UN-a u svojstvu promatrača, što je prvi korak prema priznanju Palestine kao države.
JERUZALEM - Izrael je dao naslutiti da je spreman uporabiti diplomatski jezik kojim su zatopljeni američko-pakistanski odnosi, kako bi prekinuo dvogodišnji spor s Turskom. Savezništvo Izraela i muslimanske članice NATO-a, glavnog američkog saveznika u nemirnoj regiji, raspalo se nakon što su izraelski marinci ubili devetoro propalestinskih turskih aktivista koji su u svibnju 2010. pokušali probiti pomorsku blokadu Pojasa Gaze. Izraelski list Yedioth Ahronoth piše u srijedu da Washington pokušava posredovati u rješenju spora, što turska strana uvjetuje s nekoliko zahtjeva, uključujući izraelsku ispriku za taj incident. Tvrdeći da nije ništa loše uradio, Izrael je umjesto kajanja ponudio izraze žaljenja. Izraelski i turski dužnosnici nisu željeli komentirati pisanje lista, ali je izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman u utorak rekao kako je spreman ugledati se na iskustva američke diplomacije kako bi se okončao spor s Ankarom. Lieberman je podsjetio da je, nakon američkog zračnog napada u studenome prošle godine u kojem su uz granicu s Afganistanom greškom ubijena 24 pakistanska vojnika, američka državna tajnica Hillary Clinton izjavila da je njezinoj zemlji "žao zbog gubitaka pakistanske vojske" i da je Washington "predan bliskoj suradnji s Pakistanom i Afganistanom kako se takvi događaji više nikada ne bi ponovili".
BRUXELLES - Plan europske povjerenice za pravosuđe Viviane Reding o zapošljavanju više ženskih direktorica u europskim tvrtkama mogao bi naići na otpor članica EU-a predvođenih Velikom Britanijom, koje preferiraju dobrovoljne mjere za poticanje većeg broja žena na vodećim poslovnim pozicijama. Prema nacrtu zakona, tvrtke na području Unije suočit će se s kaznama ako za žene ne rezerviraju najmanje 40 posto mjesta u nadzornim odborima, rekao je u srijedu glasnogovornik Europske komisije (EK). Velika Britanija predvodi otpor tome prijedlogu, zalažući se za manje prisilne mjere poticanja ženske zastupljenosti u poslovnim krugovima. "Velika Britanije se ne slaže s ciljevima, a još neke zemlje članice suglasne su da treba raspravljati o drugim, pozitivnijim mjerama", izjavio je glasnogovornik britanske vlade. Broj žena u vrhu europskih kompanija i dalje je nizak. Prema podacima iz siječnja ove godine, samo tri posto predsjednika uprava u velikim tvrtkama u EU-u su žene. Na žene otpada samo 14 posto mjesta u odborima moćnih europskih tvrtki, pokazuju podaci EK-a.
LYON - Francuska policija u srijedu je pronašla četiri tijela u blizini jezera na jugoistoku Francuske, od čega su tri ustrijeljena pronađena u automobilu marke BMW britanskih registracija. Glavni tužitelj Eric Maillaud rekao je kako je četvrto tijelo, a riječ je o osobi koja je u blizini vozila bicikl, pronađeno malo dalje od automobila. Teško ranjena osmogodišnja djevojčica prebačena je hitno helikopterom u najbližu bolnicu. Automobil je pronađen na parkiralištu uz cestu blizu jezera Annecy, nedaleko od francuske granice sa Švicarskom. Maillaud je kazao kako forenzičari rade na slučaju te da su ustrijeljeni vozač i dvije žene koje su sjedile na zadnjem sjedalu automobila. "Zasad nemamo puno konkretnih podataka, no ovo je vrlo ozbiljan slučaj", rekao je Maillaud novinarima.