ZAGREB - Četrnaest tisuća osoba još se uvijek vode kao nestale dva desetljeća nakon ratova na području bivše Jugoslavije, podsjeća u srijedu organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International i poziva vlasti zemalja nastalih raspadom Jugoslavije da tretiraju nestanak osoba u ratu kao zločin po međunarodnom pravu i osiguraju pravdu za žrtve i njihove obitelji. "To je dnevni izvor boli za članove obitelji koji još uvijek čekaju da saznaju za sudbinu svojih voljenih i koji još uvijek traže istinu, pravdu i odštetu", kaže Jezerca Tigani, zamjenica programskog ravnatelja Amnestija za Europu i Središnju Aziju, u povodu međunarodnog dana nestalih osoba. Amnesty podsjeća da je između 1991. i 2001. ukupno 34.700 osoba prijavljeno kao nestalo na području bivše Jugoslavije i članovi njihovih obitelji u većini slučajeba još čekaju na pravdu. "Žrtve su iz svih etničkih skupina i svih segmenata društva. Civili i vojnici, muškarci, žene i djeca – njihove obitelji imaju pravo doznati istinu o okolnostima nestanka, napretku i rezultatima istraga te sudbini nestalih. Za obitelji nestalih, pronalaženje tijela, kako bi se moglo pokopati, prvi je korak prema ostvarenju pravde", kaže Tigani. Amnesty ocjenjuje da su sve zemlje nastale na području bivše Jugoslavije podbacile u ispunjenju svojih međunarodnih obveza prema učinkovitoj istrazi i progonu tih zločina, a kao glavni problem izdvaja se nedostatak političke volje. Prema podacima Amnestija od 6.406 nestalih na području Hrvatske utvrđena je sudbina njih 4.084, a više od 2.300 osoba i dalje se vodi kao nestalo, od kojih su 1.735 hrvatski državljani. U Bosni i Hercegovini još je nepoznata sudbina oko 10.500 osoba, većinom muslimana, među kojima je najviše stradalih u Srebrenici njih oko sedam tisuća. Na području Kosova 1.797 osoba vode se kao nestale.
SARAJEVO - U povodu 30. kolovoza, koji se obilježava kao međunarodni dan nestalih osoba, Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe (ICMP) čije je sjedište u Sarajevu u posebnoj je izjavi podsjetilo kako je obveza svih država sudjelovati u pronalaženju nestalih jer to nedvojbeno proistječe iz odredbi međunarodnog prava, uključujući međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka. Prema procjenama ICMP-a, trenutačno postoji više od milijun prijavljenih slučajeva osoba nestalih usljed rata i kršenja ljudskih prava širom svijeta. Uz to, najmanje tisuću osoba nestaje svake godine što je posljedica procesa migracija, raseljavanja, trgovine ljudima, organiziranog kriminala. Oko 150 tisuća osoba svake godine nestane usljed prirodnih nesreća ili nesreća prouzročenih ljudskim čimbenikom. Ravnateljica ICMP-ja Kathryne Bomberger ocijenila je kako je sudbinu nestalih moguće razrješiti jedino ozbiljnim angažiranjem uz obvezno sudjelovanje država, što dokazuje suočavanje s tim problemom na području bivše Jugoslavije. Prema dostupnim podacima, na području bivše Jugoslavije prijavljen je nestanak 40 tisuća osoba tijekom ratnih sukoba. Do sada je pronađeno i identificirano njih 70 posto što je, po ocjenama ICMP-ja, "uspjeh bez presedana". ICMP je uspostavljen 1996. godine na summmitu G-7 grupe u francuskom gradu Lyonu.
ZAGREB - Haaško tužiteljstvo smatra da se generalu Slobodanu Praljku mora ukinuti boravak na privremenoj slobodi nakon što je tajništvo Međunarodnoga suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) objavilo kako od njega potražuje više od tri milijuna eura koje je isplatilo za troškove njegove obrane, jer je svojom istragom utvrdilo da Praljak raspolaže dostatnom osobnom imovinom za pokrivanje troškova obrane, navodi se u podnesku kojeg je u utorak objavio ICTY. Tajništvo Haškoga suda 22. kolovoza naložilo je generalu Slobodanu Praljku da u roku od 90 dana vrati iznos od gotovo 3,3 milijuna eura koje je ICTY isplatio za troškove njegove obrane a braniteljica generala Praljka Nika Pinter nakon toga kazala je kako će se Praljak žaliti na tu odluku jer tajništvo ICTY-ija nije točno utvrdilo činjenice o njegovoj imovini. Nakon odluke tajništva, nadležno sudsko vijeće izmijenilo je uvjete boravka generala na privremenoj slobodi tako što ih je pooštrilo i odredilo da mora boraviti u svom domu u Hrvatskoj uz pojačani nadzor, no tužiteljstvo je u ponedjeljak uložilo prigovor smatrajući da se boravak na privremenoj slobodi mora ukinuti jer je povećan rizik od njegova bijega. General Praljak, koji se u travnju 2004. zajedno s još petoricom bivših političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne optuženima u istom predmetu dobrovoljno predao, čeka na privremenoj slobodi od 21. prosinca prošle godine prvostupanjsku presudu koja bi trebala biti izrečena krajem godine.
SARAJEVO - Dosadašnji predsjednik zastupničkog doma parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Fehim Škaljić potvrdio je u srijedu kako je odstupio s te dužnosti sukladno odluci entitetskog ustavnog suda i predao je ranijem predsjedniku Denisu Zvizdiću. Škaljić, kojega na čelo zastupničkog doma predložio Savez za bolju budućnost (SBB), stranka koja je zajedno sa Socijaldenmokratskom partijom BiH (SDP BiH) te sa HDZ BiH i HDZ 1990. u lipnju uspostavila novu parlamentarnu većinu, izjavio je novinarima kako je pismom izvjestio Zvizdića da mu prepušta dužnost te kako će vratiti dio plaće što ju je primio na ime obnašanja dužnosti predsjednika u protekla dva mjeseca. "Naše konačno opredjeljenje je izgradnja pravne države, a presuda ustavnog suda Federacije BiH za nas je neupitna", kazao je Škaljić. Ustavni je sud FBiH odlučujući po prizivu Denisa Zvizdića i njegova zamjenika Stanka Primorca iz Hrvatske stranke prava (HSP) u utorak ocijenio kako je njihova smjena s dužnosti predsjednika i zamjenika predsjednika zastupničkog doma, koja je provedena 26. lipnja, bila protivna pravilniku o radu tog tijela a samim time i protuustavna jer je sjednica na kojoj je to obavljeno bila sazvana na protuzakonit način. Škaljić je naznačio kako će u predstojećem razdoblju ipak nastaviti djelovati nova parlamentarna većina nastala nakon odluke SDP BiH da razvrgne savezništvo sa Strankom demokratske akcije (SDA) i HSP-om. Politički analitičari u BiH procjenjuju kako će sadašnja kriza vlasti u Federaciji BiH ali i na državnoj razini moći biti rješena tek nakon provedbe općinskih izbora zakazanih za 7.listopada.
MOSTAR - Drugostupanjsko vijeće suda BiH osudilo je na tri godine zatvora bivšeg ministra unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije Dragana Mandića, naložilo obnovu sudskog postupka protiv bivšeg ministra Tomislava Martinovića i ravnatelja policije Srećka Glibića te je potvrdilo oslobađajuće presude protiv ostale petorice bivših uglavnom visokih hrvatskih dužnosnika u ovoj županiji, doznaje se u srijedu od braniteljskih izvora. Prema navodima odvjetnika Zdravka Rajića i Davora Šilića oslobađajuće presude su u predmetu u kojemu ih je državno Odvjetništvo BiH teretilo za zloporabe u MUP-u Hercegovačko-neretvanske županije potvrđene dvojici bivših premijera Josipu Merdži i Miroslavu Ćoriću, bivšem ministru Goranu Biliću, ravnatelju Draganu Brkiću te šefu krim odjela policija Seadu Šehiću. Žalbeno vijeće suda BiH je s jedne povećalo zatvorsku kaznu na tri godine zatvora za Mandića zbog toga što je dodijelio više vozila u vlasništvu policije drugim institucijama i pojedincima. Sudski proces, prema istim navodima, obnovit će se protiv bivšeg ministra Martinovića i ravnatelja policije Glibića kako bi se rasvijetlile okolnosti isplate plaća prekrobrjnim hrvatskim policajcima u MUP-u. Optužnicom je državno odvjetništvo teretilo više dužnosnika da su pričinili štetu proračunu HNŽ-a u iznosu većem od 7 milijuna maraka (oko 3,5 milijuna eura).
BEOGRAD/LJUBLJANA - Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin, koji se nalazi u trodnevnom posjetu Beogradu, izjavio je u srijedu kako je postignut dogovor sa Srbijom o predstavljanju Kosova na međunarodnim skupovima, što bi moglo značiti da se Srbija ubuduće neće protiviti nazočnosti Kosova na međunarodnim konferencijama. "Dogovor o tome kako će se predstavljati Kosovo postignut je ", rekao je Kacin novinarima u Beogradu nakon razgovora s predsjednikom srbijanskog parlamenta Nebojšom Stefanovićem. "Svi s kojima sam se sastao tijekom posjeta predani su tome da naprave pomak i sudjeluju na međunarodnim skupovima na kojima su nazočni i predstavnici Prištine", izjavio je Kacin. "Prepustio bih vremenu da vidite Srbiju na tim skupovima, izolacija nikome ne koristi, Srbija mora preuzeti odgovornost", kazao je izvjestitelj EP-a. Podsjetio je kako je jedan od političkih kriterija za dobivanje datuma za početak pregovora s EU za Srbiju puna provedba dogovorenoga u dijalogu Srbije i Kosova, ali da je najava najviših predstavnika Srbije da su spremni za nastavak dijaloga s Kosovom na najvišoj političkoj razini također izuzetno važna. Kacinu je u Beogradu rečeno da će biti promijenjen naputak prema kojemu su predstavnici Srbije bojkotirali međunarodne regionalne konferencije ako su na njima nazočni i predstavnici Kosova. Srbija bi prema tom obećanju ubuduće sudjelovala na takvim sastancima.
SARAJEVO - Članovi udruga koje okupljaju poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini održali su u srijedu prosvjede u sedam gradova, izražavajući nezadovoljstvo odnosom federalne vlade prema proizvođačima hrane uz tvrdnje kako im ona do sada duguje gotovo dvadeset milijuna eura na ime neisplaćenih poticaja. Poljoprivrednici su prosvjedovali na Kupresu te u Čapljini, Bihaću, Žepču, Busovači, Zenici i Tuzli, a njihovi predstavnici su novinarima u Sarajevu kazali kako optužuju sadašnju vlast da ne poštuje zakone niti preuzete obveze te da ne pokazuje razumijevanje za teško stanje u kojega su dovedeni zbog višemjesečne suše. Avdo Muslimović, predsjednik krovne udruge poljoprivrednika FBiH, pojasnio je kako je poljoprivrednciimka nužna hitna novčana pomoć od oko pet milijuna eura da bi se suočili s katastrofalnim posljedicama suše koja je gotovo uništila većinu usjeva. Moguće ukupne ovogodišnje štete od suše, cijene u krovnoj udruzi poljoprivrednika FBiH, mogle bi dosegnuti iznos od 500 milijuna eura.
LJUBLJANA - Izvješće o stanju u slovenskom bankarstvu, koje sadrži i sumnje o kriminalnim radnjama u nekim bankama, predano je u srijedu posebnoj skupini državnih odvjetnika, specijaliziranoj za progon organiziranog kriminala i korupcije, objavili su u srijedu slovenski mediji. Kako je objavila Slovenska tiskovna agencija (STA), glavno državno odvjetništvo naglasilo je nakon predaje predmeta specijaliziranom državnom odvjetništvu da je progon gospodarskog kriminala i jedan od prioriteta državnog odvjetništva. Zato će ono specijaliziranoj skupini državnih odvjetnika dati svu potrebnu pomoć u okviru raspoloživih mogućnosti kako bi se proveo predkazneni postupak, uz ocjenu da je riječ o vrlo zahtjevnom predmetu. Tajno izvješće o stanju u slovenskom bankarskom sustavu, koji je načinila središnja banka na zahtjev vlade, predsjednik vlade Janez Janša predao je početkom tjedna ministru unutarnjih poslova Vinku Gorenaku i glavnom državnom odvjetniku Zvonku Fišeru. Kako je objavio ured predsjednika slovenske vlade, Janša se na taj potez odlučio jer ocjenjuje da se u izvješću pojavljuju i sumnje u štetno djelovanje i zlorabe prilikom poslovanja banaka.
BEJRUT -Srijski predsjednik Bashar al-Assad je u srijedu u razgovoru za sirijsku televiziju Addounia kazao da je spominjanje uspostave "tampon zone" koju bi na sirijskom teritoriju uspostavile zapadne zemlje nerealistično te da je stituacija u zemlji sada bolja, ali je potrebno više vremena za pobjedu protiv ustanika koji ga pokušavaju svrgnuti. "Mislim da je govorkanje o tampon zoni nerealistično...to nije praktično čak i za one zemlje koje su neprijateljski nastrojene prema Siriji", rekao je Assad. Susjedna Turska je, naime, izašla s idejom o uspostavi "sigurnosne zone" za civile pod stranom zaštitom. Sukob koji u Siriji traje već 17 mjeseci se u posljednje vrijeme još zaoštrio te sve veći broj ljudi bježi u Tursku, Jordan i druge zemlje. Na to se oglasio i francuski predsjednik Francois Hollande koji je kazao da njegova zemlja podupire prijedlog Turske. Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu je u srijedu od UN-a zatražio da preuzme brigu za Sirijce raseljene unutar svoje zemlje, umjesto da ih pušta da preplave Tursku koja već brine o 80.000 izbjeglica. Assad je također ocijenio da je stanje u zemlji bolje, iako nije riješeno. "Vodimo regionalnu i globalnu bitku i treba vremena da se to riješi. Ali jedno mogu reći...bilježimo napredak i stanje je praktički bolje. Ali nije riješeno do kraja", kazao je sirijski vođa.
AMSTERDAM - Putnički zrakoplov na letu iz Malage u Amsterdam, koji je možda otet, sletio je u amsterdamsku luku Schiphol u srijedu poslijepodne, kazao je glasnogovornik nizozemske vojne policije za Reuters. Svi putnici još su u zrakoplovu i zrakoplov je okružen snagama sigurnosti. Glasnogovornik španjolskog zračnog prijevoznika Vueling Airline kazao je kako su izviješća o otmici aviona rezultat nesporazuma u komunikaciji pilota i kontrolnog tornja.
BRUXELLES - Europska unija je u srijedu izrazila žaljenje zbog odluke ukrajinskog Prizivnog suda koji je odbacio žalbu bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko, potvrđujući presudu na sedam godina zatvora zbog zloporabe vlasti, i priopćila da je "duboko razočarana" što ta odluka onemogućuje Timošenko sudjelovanje na predstojećim izborima. "Sa žaljenjem smo primili ishod žalbe i duboko smo razočarani zbog posljedica aktualne situacije koja važnim pripadnicima oporbe onemogućuje sudjelovanje na parlamentarnim izborima nakon procesa na kojima nisu poštivani međunarodni standardi po pitanju transparentne, nezavisne i pravedne procedure", priopćio je glasnogovornik vanjskih poslova EU-a Michael Mann. Timošenko (51) služi sedmogodišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđena prošle godine jer je 2009., bez odobrenja vlade kojoj je bila na čelu, potpisala ugovore o kupnji ruskog plina koji su prema optužnici nepovoljni za Ukrajinu. Julija Timošenko osporavala je presudu smatrajući je političkom osvetom predsjednika Viktora Janukoviča. Taj je slučaj izazvao ozbiljnu krizu u odnosima između Kijeva i Zapada koji osuđuje političku pozadinu tog procesa i traži oslobađanje Timošenko. Parlamentarni izbori, na kojima Timošenko sada ne može sudjelovati, najavljeni su za 28. listopada. Timošenko je trebala predvoditi izbornu listu svoje stranke, a na njoj se na petom mjestu nalazio i Jurij Lutsenko koji je također osuđen zbog zloupotrebe vlasti i služi četverogodišnju kaznu zatvora.
TOKIO - Potres poput onoga koji je prošle godine pogodio sjeverni dio Japana mogao bi usmrtiti više od 320.000 ljudi ako bi pogodio središnji i zapadni dio zemlje, iako su vjerojatnosti za to vrlo male, objavila je u srijedu japanska vlada. Izvještaj, koji su sačinili stručnjaci po nalogu japanske vladu, napravljen je nakon potresa jačine 9 stupnjeva koji je u ožujku prošle godine pogodio Japan. Prema službenim brojkama u tom je potresu živote izgubilo 15.869 osoba dok ih se gotovo tri tisuće još uvijek nalazi na popisu nestalih. U najgorem scenariju, po kojem bi potres jačine 9 stupnjeva pogodio Japan usred zimske noći, poginulo bi 323.000 osoba, a od toga bi tsunami odnio 71 posto života, prema izvještaju.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel putuje ovaj tjedan u drugi ovogodišnji posjet Kini kojim će dominirati dužnička kriza u eurozoni i bilateralna gospodarska suradnja. Merkel će u posjetu Pekingu i Tianjinu u četvrtak i petak pratiti devetero ministara i veliko poslovno izaslanstvo, a predviđeni su sastanci s premijerom Wen Jiabaom i zajednički sastanak kabineta. Posjet će biti posvećen dužničkoj krizi u eurozoni i jačanju bilateralne gospodarske suradnje. Europljani se nadaju da će Kina uložiti dio svojih golemih deviznih rezervi u europske krizne fondove iako za to još nema naznaka. Ipak, na sastanku EU-a i Kine u Pekingu u srpnju, kineski predstavnik Dai Bingguo istaknuo je da je "Kina iskrena i odlučna u potpori europskim naporima u rješavanju problema državnog duga." "Moramo uvjeriti Kinu, kao i druge ulagače, da su ti fondovi sigurni", rekao je jedan izvor iz njemačke vlade, napominjući da je Kina morala otpisati dio ulaganja u Grčku.