BERLIN - Njemačka je vlada u srijedu donijela prijedlog zakona o pristupnom ugovoru između Hrvatske i Europske unije, čime je stvorila uvjete za pravodobnu ratifikaciju toga ugovora u Bundestagu. Uz zakon što ga je vlada predložila u srijedu, Njemačka će morati donijeti još jedan zakon, koji se odnosi na usklađivanje odgovarajućih pravnih propisa. Pripremom zakona, odnosno donošenjem prvog zakonskog prijedloga, stvoreni su uvjeti da Njemačka na vrijeme ratificira hrvatski pristupni sporazum, objavila je njemačka vlada neposredno nakon donošenja odluke o zakonskom prijedlogu. Njemačka vlada u priopćenju također podsjeća na referendum kojim su hrvatski građani prihvatili članstvo u EU, kao i na proces ratifikacije koji je, uz Hrvatsku, dovršilo već deset članica Unije. U priopćenju se objašnjava kako je Hrvatska nakon ostvarenja državne samostalnosti "uz najveće napore izgradila državu". Hrvatska je nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u EU usmjerila svoj razvoj prema standardima Unije, podsjeća njemačka vlada, dodajući kako je Europska komisija prije stvarnog pristupa zatražila dodatne reforme u područjima tržišnog natjecanja, pravosuđa i unutarnjih poslova.
NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon odlučio je sudjelovati na summitu Pokreta nesvrstanih krajem mjeseca u Teheranu, unatoč izrealskim i američkim pozivima da bojkotira skup, objavio je UN u srijedu. "S poštovanjem prema Iranu, glavni tajnik UN-a će iskoristiti prigodu da pošalje jasnu poruku o zabrinutostima i očekivanjima međunarodne zajednice, a to uključuje iranski nuklearni program, terorizam, ljudska prava i krizu u Siriji", rekao je glasnogovornik UN-a Martin Nesirky. Ban će biti u Teheranu od 29. do 31. kolovoza. "Odlaskom u Teheran glavni tajnik će stavove međunarodne zajednice izraziti mnogo jasnije", naglasio je Nesirky. Službena iranska novinska agencija IRNA objavila je 5. kolovoza da je Ban prihvatio poziv za sudjelovanjem na summitu nesvrstanih, ali UN to sve do danas nije potvrdio. Tada ga je izraelski premijer Benjamin Netanyahu eksplicitno pozvao da ne odlazi u Teheran, nazvavši mogući posjet "velikom pogreškom". Glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland nije bila tako izravna, ali je kazala "da činjenica da se takav skup održava u zemlji koja krši međunarodne zakone i predstavlja prijetnju svojim susjedima šalje vrlo čudnu poruku o poštivanju međunarodnog prava" i dodala da glavni tajnik UN-a "sam mora donijeti odluku o tome hoće li sudjelovati" na skupu.
ATENA - Grčka ide ka stabilnosti, izjavio je u srijedu premijer Antonis Samaras nakon sastanka sa Jean-Claudeom Junckerom, predsjednikom Eurogrupe koju čine ministri financija EU-a, prenosi BBC. Samaras je također kazao da će Grčka u narednih nekoliko tjedana finalizirati paket ušteda u vrijednosti 11,5 milijarda eura, izrazivši zahtjev za produžetkom roka do dvije godine kako bi proveo te bolne rezove u cilju postizanja proračunske ravnoteže. Juncker je kazao da ta odluka ovisi o izvješću grčkih kreditora koje se očekuje sljedeći mjesec. Izaslanstvo "trojke" međunarodnih kreditora, Europske središnje banke (ECB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europske komisije, stiže u rujnu u Grčku kako bi procijenila ispunjava li Grčka obveze iz paketa pomoći. Uvjet je to za novu tranšu iz toga paketa vrijednu 31,5 milijardu eura. "Objasnio sam mu kakve ozbiljne i aktivne mjere Grčka poduzima", kazao je Samaras nakon sastanka s Junckerom. "Ova zemlja okreće stranicu, ekonomski, politički i društveno", kazao je grčki premijer i obećao "spektakularan grčki povratak". Tijekom posjete Ateni Juncker je izrazio protivljenje izlasku Grčke iz eurozone. "To joj ne bi pomoglo već samo izazvalo ozbiljne rizike za ostale zemlje", kazao je Juncker. Po njegovim riječima, Grčka mora pojačati napore po pitanju proračuna, dodatnih strukturnih reformi i privatizacije.
KIŠINJEV - Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u srijedu da ne treba očekivati odluku o budućnosti Grčke na njezinu sastanku s grčkim premijerom Antonisom Samarasom u petak u Berlinu. "U petak nećemo imati rješenje. Čekamo izvješće trojke i nakon toga ćemo odlučiti", kazala je Merkel tijekom posjeta Moldaviji. Samaras će u petak posjetiti Berlin, a u subotu Pariz. Atena želi ublažiti uvjete programa štednje koji joj je nametnut da bi dobila pomoć. Nastoji za dvije godine, do 2016., produljiti rok za uravnoteženje proračuna.
MOSTAR - Stručno povjerenstvo dvaju HDZ-ova u BiH usuglasilo je u srijedu amandmane na izmjene ustava BiH i Federacije BiH, kojima bi se popravila pozicija Hrvata u toj zemlji, te će ih nakon potvrde vodstava ovih stranaka proslijediti u parlamentarnu proceduru do kraja kolovoza što je rok na kojega su se političari iz BiH obvezali prigodom usvajanja Mape puta s Europskom unijom. "Utvrđen je set amandmana koji će se usporedno uputiti u proceduru prema Parlamentarnoj skupštini BiH, a drugi set prema Parlamentu Federacije BiH. Najvažniji dio ovoga paketa promjena odnosi se na definiranje ključne uloge Doma naroda što zahtijeva intervencije u ustav BiH i Federacije BiH", rekao je za medije u Mostaru glavni tajnik HDZ-a 1990. Josip Merdžo. Merdžo, koji je i član povjerenstva dva HDZ-a što radi na donošenju ustavnih amandmana, pojasnio je da izrađeni prijedlog poboljšava položaj Hrvata u odnosu na sadašnje stanje budući su do sada političke predstavnike toga naroda u vlasti mogli nadgasavanjem izabrati brojniji Bošnjaci i Srbi.
SARAJEVO - Zamjenik predsjednika zastupničkog doma parlamenta Bosne i Hercegovine Denis Bećirović zatražio je od predsjednika srbijanskog parlamenta Nebojše Stefanovića ispriku zbog njegovih istupa u kojima je o Republici Srpskoj govorio kao o državi. "Od Stefanovića tražim službenu ispriku državi BiH, a ako Stefanović nastavi i dalje govoriti da je bosanskohercegovački entitet Republika Srpska država, onda želim reći da on pravi veliki rizik. Riskira da dužnosnici u BiH, Mađarskoj, Vojvodini, Sandžaku, nekim drugim dijelovima Europe i svijeta počnu govoriti kako su i Vojvodina i Sandžak države", izjavio je Bećirović na konferenciji za novinstvo održanoj u srijedu u Sarajevu. Predsjednik srbijanskog parlamenta o RS kao o državi govorio je ranije ovog mjeseca u Beogradu nakon što se ondje sastao s predsjednikom parlamenta RS-a Igorom Radojičićem. Stefanović je tada, govoreći o odnosima RS i Srbije, kazao kao je potrebno jačati suradnju "dviju država". Na početne kritike iz BiH zbog toga istupa Stefanović je reagirao priopćenjem u kojemu je izrazio žaljenje zbog navodno pogrešne interpretacije njegovih izjava, istaknuvši pri tom kako mu nije bila nakana dovesti u pitanje BiH kao državu.
SARAJEVO - Policija u Bosni i Hercegovinu u srijedu je u velikoj akciji uhitila 39 osoba povezanih s krijumčarenjem droga, potvrđeno je iz službenih izvora. Policijska akcija izvedena je u osam mjesta na području središnje Bosne pri čemu je pretražena 41 lokacija. Iz Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko-dobojske županije koje je koordiniralo akciju pojašnjeno je kako su uhićenja provedena u Visokom, Kaknju, Brezi, Žepču, Zavidovićima, Kiseljaku, Ilijašu i Zenici. Svi uhićeni osumnjičeni su za stjecanje protupravne imovinske koristi kroz nabavu, pakiranje i preprodaju droga na ilegalnom tržištu. Policija je zaplijenila stanovitu količinu droge kao i oružja, streljiva te eksplozivnih sredstava. Svi uhićeni predani su županijskom državnom odvjetništvu u Zenici koje će nastaviti istragu.
ALEPO - Sirijska vojska granatirala je u srijedu južne dijelove Damaska, a grad napada i helikopterima. Poginulo je najmanje 47 ljudi i proturežimski aktivisti ističu da je to najgore bombardiranje ovaj mjesec. "Cijeli Damask trese se od eksplozija", kazala je jedna žena. "U četvrti Kfar Suseh nalazi se 22 tenka i iza svakog od njih najmanje 30 vojnika. Napadaju kuće i ubijaju muškarce", rekao je jedan oporbeni aktivist putem Skypea. Aktivisti u jugozapadnom predgrađu grada Muadamiji kazali su da je od ponedjeljka ondje ubijeno 86 ljudi, od kojih je polovica pogubljena. Ti podaci nisu provjereni. U Siriji je u utorak ubijeno više od 250 ljudi, uključivo 171 civila, većinom u okolici Damaska, Alepa i južnog grada Dere, po Sirijskom opservatoriju za ljudska prava.
KAIRO - Egipatski predsjednik Mohamed Mursi posjetit će 23. rujna Sjedinjene Države, nakon posjeta Kini, prvi put od preuzimanja vlasti u lipnju, rekao je u srijedu njegov glasnogovornik. SAD je bio blizak saveznik Egipta za vrijeme bivšeg predsjednika Hosnija Mubaraka i daje mu 1,3 milijarda dolara vojne pomoći na godinu plus drugu pomoć. Washington je formalne kontakte s Mursijevom Muslimanskom braćom započeo 2011. kada je ta skupina postala važan igrač na političkoj sceni te prve arapske države koja je potpisala mirovni sporazum s Izraelom. Mursi bi trebao posjetiti Kinu 27. kolovoza, a potom će 30. kolovoza nazočiti sastanku nesvrstanih u Iranu. Njegov prvi službeni posjet bio je posjet Saudijskoj Arabiji.