MADRID - Španjolski troškovi zaduživanja na kraći rok pali su na aukciji kojom je vlada prikupila 4,51 milijardu eura. Ministarstvo financija prikupilo je novac prodajom 12-mjesečnih i 18-mjesečnih trezorskih zapisa uz niže kamatne stope u odnosu na one na prethodnoj aukciji. Tako su se prinosi na 12-mjesečne trezorske zapise spustili na 3,070 posto, s 3,918 posto koliko su iznosili na aukciji održanoj 17. srpnja. Na rok od 18 mjeseci Španjolska se zadužila uz kamatu od 3,335 posto, u odnosu na 4,242 posto koliko je iznosila na prethodnoj sličnoj aukciji, pokazali su podaci Bank of Spain. Potražnja je nadmašila ponudu više od dva puta.
PODGORICA - Crnogorska će vlada sredinom rujna raspisati natječaj za istraživanje nafte i plina, koji će biti otvoren devet mjeseci, te očekuje da će se na njega prijaviti dvadesetak uglednih tvrtki, izjavio je pomoćnik crnogorskog ministra gospodarstva Vladan Dubljević. Ministarstvo se oslanja na pretpostavke da je Jadranski bazen plodno naftno polje te da je realno očekivati da se nafta nađe prilikom istraživanja crnogorskog podmorja. Prema strategiji razvitka energetike Crne Gore, koja se temelji na geološkim procjenama, rezerve nafte u crnogorskom podmorju procijenjene su na sedam milijardi barela, dok se rezerve prirodnog plina procjenjuju na čak 425 milijardi prostornih metara.
LJUBLJANA - Slovenski premijer Janez Janša sazvao je za srijedu popodne novi krizni sastanak s predsjednicima parlamentarnih stranaka i zastupničkih klubova u parlamentu. Janšin ured priopćio je da će na sastanku biti riječi o tome kako je zadnjih tjedana napredovao rad radnih skupina koje nastoje postići politički konsenzus o pitanjima o kojima ovisi izlazak Slovenije iz krize, te prestanak daljnjeg pada kreditnog rejtinga države i vodećih banaka. Riječ je o prijedlogu rješenja koja se odnose na sanaciju banaka, unošenje fiskalnog pravila u ustav, te način upravljanja državnom imovinom preko posebnog državnog holdinga čije se osnivanje predlaže. Slovenski mediji navode da je i dalje najneizvjesnija realnost unošenja fiskalnog pravila o uravnoteženim državnim financijama bez zaduživanja u ustav, jer za to trenutačno nema potrebne dvotrećinske većine. Ništa manje spornim ostaje i pitanje kako sanirati najveće slovenske banke u državnom vlasništvu.
FRANKFURT - Njemački industrijski konglomerat Siemens vodi preliminarne razgovore o ukidanju tisuća radnih mjesta zbog sve slabijeg gospodarstva, posebice u Europi. Interni razgovori o otkazima u početnoj su fazi, a odluke bi mogle biti donesene u listopadu ili studenom, prenosi dnevnik Boersen-Zeitung, ne navodeći izvor informacije. Siemens zapošljava više od 400 tisuća radnika, a u srpnju je izvijestio o velikom padu novih narudžbi. Predsjednik uprave Petar Loescher tada je izjavio da će Siemens morati rezati troškove i smanjiti obujam poslovanja.
NEW YORK - Američka informatička tvrtka Apple postala je, nakon rasta njezinih dionica, najvrednija tvrtka na svijetu i svrgnula Microsoft koji je to bio od 1999. Dionica Applea je porasla na 664,75 dolara, što na temelju broja dionica u prometu, predstavlja burzovnu kapitalizaciju od 623,14 milijardi dolara. Prethodni rekord je držao Microsoft, koji je 30. prosinca 1999. u vrijeme procvata interneta dosegao vrijednost od 620,58 milijardi dolara, prema statistikama rejting agencije Standard and Poor's. Od tada joj je bitno pala vrijednost i sada iznosi 257 milijardi dolara. Apple privlači nove ulagače jer se očekuje ciklus novih proizvoda: iPad Mini, novi iPhone i jači proboj na kinesko tržište, naglasio je analitičar u Wedbush Morgan Securities, Michael James.
LONDON - Cijena sirove nafte porasla je temeljem nada da će strategija Europske središnje banke (ECB) pomoći eurozoni da se uspješno uhvati u koštac s dužničkom krizom a dodatnu potporu pružaju i nastavljene napetosti na Bliskom istoku i oskudna opskrba sa Sjevernog mora. Cijena barela sirove nafte porasla je 84 centa, na 114,54 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 68 centi višoj cijeni, od 96,65 dolara po barelu. U slaboj trgovini na tržištima cijene nafte podupire nesigurnost glede opskrbe koju je potaknula eskalacija sukoba u Siriji i Jemenu, kao i iranski spor s Izraelom, Sjedinjenim Američkim Državama i Europom, što je dovelo do embarga na uvoz iranske nafte.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice ojačale su u utorak, predvođene bankovnim i rudarskim sektorom, budući da su investitori nastavili špekulirati s izgledima za intervenciju Europske središnje banke (ECB) na tržištima obveznica u eurozoni. Londonski FTSE porastao je 0,3 posto na 5.840 bodova, pariški CAC za 0,5 posto na 3.498 bodova, dok je frankfurtski DAX bio u plusu 0,4 posto i iznosio 7.062 boda. U fokusu tržišta i dalje su nagađanja da se ECB sprema uvesti gornju granicu za prinose na obveznice zemalja eurozone, čije bi prekoračivanje uvjetovalo bančinu intervenciju na tržištim aobveznica. Najveći su dobitnici u utorak na europskim tržištima bile cikličke dionice, poput rudarskih kompanija i banaka. Tako su cijene dionica Anglo Americana, Evraza i Fresnilla skočile oko 2,2 posto. Banka Barclays bila je na dobitku dva posto, Deutsche Bank 1,8 posto, a BNP Paribas 1,9 posto.
TOKIO - Na azijskim burzama cijene većine dionica u utorak su porasle jer se investitori nadaju da će Europska središnja banka (ECB) poduzeti korake radi smanjivanje troškova zaduživanja članica eurozone te pomoći ojačati povjerenje investitora u monetarnu uniju. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 0,2 posto, na 9.172 boda. I na većini ostalih azijskih burzi indeksi su ostvarili dobitke. Tako je indeks australske burze ojačao 0,6 posto, južnokorejski Kospi oslabio 0,2 posto, dok je indeks hongkonške burze oslabio 0,59 posto. No, većina imovine izuzev dionica – od eura do nafte i zlata, bilježila je u utorak tek blage oscilacije cijena, uglavnom zbog neizvjesnosti oko toga što će europski monetarni zakonodavac zaista poduzeti u rujnu. ECB-ovo Vijeće za monetarna pitanja sastaje se 6. rujna, a ministri financija eurozone sredinom idućega mjeseca.
NEW YORK - Na Wall Streetu u ponedjeljak su cijene dionica blago oslabile jer su investitori odlučili uzeti predah nakon šest tjedana dobitaka, dok iščekuju nove korake Europske središnje banke (ECB) u borbi protiv dužničke krize. Dow Jones indeks oslabio je jučer 3,48 boda ili 0,03 posto, na 13.271 bod, a tehnološki Nasdaq 0,01 posto, na 3.076 bodova. S&P 500 indeks, pak, stagnirao je na 1.418 bodova, te je i dalje nadomak najviše razine u zadnje četiri godine, nakon što je u proteklih šest tjedana ojačao gotovo 5 posto. U letargičnoj trgovini, po skoku cijene za 2,6 posto isticala se dionica Appleta. Cijena joj je dosegnula rekordnih 665,15 dolara, pa je tako ta kompanija postala najvrjednija na burzi izlistana američka kompanija u povijesti, premašivši tržišnu kapitalizaciju čak i Microsofta. Obujam trgovanja i dalje je slab. Na burzi u New Yorku, Američkoj burzi i Nasdaqu jučer je vlasnika promijenilo svega 4,83 milijarde dionica, znatno ispod dnevnog prosjeka od 6,64 milijarde.