Velike razlike u prinosima na obveznice pojedinih zemalja u zoni primjene jedisntvene europske valute predstavljaju anomaliju, ustvrdio je Federico Ghizzoni u razgovoru za milanski dnevnik La Repubblica.
"Mislim da će u kratkoročnoj perspektivi ECB-ov plan o kupovini državnih obveznica biti dovoljan. Istodobno je u redu da zahtjevi država za konkretnom pomoći budu povezani s mjerama više strukturne prirode".
Povećanje razlike u prinosima na njemačke i talijanske 10-godišnje obveznice povećalo je trošak servisiranja ogromnog duga za talijansku državu i povisilo troškove pozajmljivanja za talijanska poduzeća.
Ghizzoni se slaže s ministrom financija Vittoriom Grillijem koji tvrdi da Italiji ne treba europska pomoć. Napomenuo je da je tijekom nedavnog posjeta Londonu imao prilike služati mišljenja tamošnjih bankara.
"Nitko ne strahuje da bi se Italija mogla naći u situaciji da neće moći podmirivati svoje financijske obveze ili da bi joj mogla ustrebati financijska pomoć. Svi su me pak pitali što će biti sa zemljom nakon odlaska (premijera Marija) Montija", kazao je.
Mandat Montijeve tehnokratke vlade istječe iduće godine.
UniCredit nije koristio jeftin novac koji je posudio od ECB-a u sklopu dvije operacije dugoročnog financiranja za kupovine državnih obveznica, napomenuo je Ghizzoni. "Pokušavamo iskoristiti likvidnost za kreditiranje poduzeća", dodao je.
On očekuje da će se kreditiranje poduzeća oporaviti krajem ove i početkom iduće godine. "Mnoga će poduzeća ponovo početi ulagati", procijenio je čelnik UniCredita.