Londonski FTSE indeks bio je oko 14,30 sati u plusu 0,8 posto, na 5.681 bodu, a pariški CAC 0,63 posto, na 3.312 bodova. Frankfurtski DAX bio je, pak, u minusu 0,3 posto, skliznuvši na 6.751 bodu.
Izjave europskih dužnosnika, uključujući čelnika Europske središnje banke (ECB) Marija Draghija poduprle su očekivanja da će središnja banka najaviti mjere kojima bi smanjila visoke troškove zaduživanja Italije i Španjolske, a to je na burzama potaknulo uzlet cijena dionica. Takva očekivanja donekle je prigušio čelnik njemačke središnje banke Bundesbank Jens Weidmann, koji je u jednom internom razgovoru, održanom krajem lipnja, ali tek sada objavljenom, kazao da vlade precjenjuju kapacitete ECB-a i stavljaju pred njega prevelike zahtjeve.
"ECB bi mogao samo iskoristiti prijetnju da će kupovati obveznice ako prinosi ponovno porastu, umjesto da ih odmah počne kupovati u četvrtak poslijepodne. Mogli bi najaviti i nove mjere likvidnosti za potporu bankama. Postoji niz mogućih scenarija", kazao je trgovac u banci Saxo Banque Alexandre Baradez.
Izvori iz središnje banke Reutersu su izjavili da bi do ECB-ove intervencije moglo doći najranije za pet tjedana jer Draghijeve izjave nisu unaprijed bile usuglašene s bančinim upravnim odborom, te da druge elemente treba prvo riješiti.
Po tim izvorima, ECB bi mogao oživjeti program kupovina obveznica u kombinaciji s kriznim fondovima eurozone, no da će Španjolska prvo morati uputiti zahtjev za pomoći, čemu se dosad opirala. Čelnici bi morali pristati da krizni fondovi kupuju državne obveznice a njemački bi ustavni sud trebao odobriti trajni krizni fond sredinom rujna.
Od pojedinačnih dobitnika danas se isticala dionica Nokije, uz skok cijene za čak 17 posto. Trgovci i analitičari za njihov skok smatraju zaslužnima glasine o mogućem interesu kineskog Lenova za posrnulog finskog proizvođača. Uzlet dionica je splasnuo nakon što su iz Lenova opovrgnuli takve glasine.
Indeks Tokijske burze Nikkei pao je za 0,6 posto, na 8.641 bod.