LONDON – Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) u najnovijim je gospodarskim prognozama za regiju u kojoj djeluje snizila prognoze rasta za ovu i iduću godinu, navodeći među glavnim razlozima krizu u eurozoni čiji se negativni učinci sada šire dalje na istok. Prema jutros objavljenim prognozama, rast bi u cijeloj regiji EBRD-a ove godine trebao oštro usporiti, i to na 2,7 posto, nasuprot 4,6 posto u prošloj godini. Skromnije poboljšanje očekuje se u 2013. godini, kada bi rast trebao iznositi 3,2 posto. U svibnju je EBRD prognozirao rast od 3,1 posto u ovoj godini i 3,7 posto u idućoj godini. U EBRD-u kao najveći rizik za daljnje snižavanje rasta za cijelu regiju tranzicijskih gospodarstava izdvajaju moguće daljnje pogoršanje krize u eurozoni. Pravovremena provedba odluka s posljednjeg summita EU-a mogla bi ograničiti takve rizike, napominju u EBRD-u. "Negativni učinci krize u eurozoni na zemlje Nove Europe dodatno se šire na istok, jer se slabija globalna potražnja pretočila u niže cijene roba i općenito veću nesklonost riziku. To sada ima negativne posljedice, poglavito na Rusiju", objavljeno je nadalje u najnovijim prognozama EBRD-a. Za gospodarstva čitave regije u koju ulaže EBRD prognozira se znatno usporavanje rasta u 2012. i 2013. nego što je prvotno predviđeno u svibnju, poglavito zbog snižavanja projekcija rasta za Rusiju.
BERLIN - Poslovno povjerenje u Njemačkoj u srpnju je oslabilo treći mjesec zaredom, pokazalo je danas objavljeno ključno izvješće tamošnjeg istraživačkog instituta Ifo. Indeks poslovnog povjerenja, koji izrađuje institut Ifo, u srpnju se spustio na 103,3 boda, sa 105,2 boda u prethodnom mjesecu. Sada je na najnižoj razini od ožujka 2010. godine, kada je iznosio 102 boda. Pad indeksa treći mjesec zaredom ukazuje na pojačane brige među poslovnim čelnicima u vezi dužničke krize koja sve jače potresa eurozonu valute. Najveće europsko gospodarstvo dosad je bilo relativno pošteđeno gospodarskih problema povezanih s dužničkom krizom, koja je uzdrmala ostale države u 17-članoj eurozoni, no zabrinutost raste da ni Njemačka neće moći izbjeći negativne posljedice te krize.
LONDON - Britansko gospodarstvo u drugom je tromjesečju ove godine zapalo u dublju recesiju nego se očekivalo, što pojačava pritisak na vladu premijera Davida Camerona da ublaži mjere proračunske štednje. Britanski bruto domaći proizvod (BDP) pao je u drugom tromjesečju 0,7 posto u odnosu na prva tri mjeseca ove godine, objavio je danas tamošnji statistički ured. Ured za nacionalnu statistiku objavio je da je BDP vjerojatno smanjen zbog dodatnog praznika u lipnju povodom proslave 60. godišnjice vladavine kraljice Elizabete II, a i kišovito vrijeme bi mogao biti razlog. To je peti pad BDP-a u posljednjih sedam tromjesečja. Tehnička definicija recesije je dva uzastopna tromjesečja pada.
Međunarodni monetarni fond (MMF) priopćio je prošlog tjedna da će britanska vlada možda morati popustiti s rezanjem proračuna ako se gospodarstvo ne počne snažno oporavljati.
LONDON - Agencija za kreditne rejtinge Moody's Investors Service snizila je prognozu za kreditni rejting privremenog kriznog fonda eurozone - Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) iz stabilne u negativnu, dan nakon što je prognozu snizila za rejtinge Njemačke, Luksemburga i Nizozemske. Njemačka ima veliki udio u 440 milijardi eura vrijednom EFSF-u. Nizozemska i Luksemburg također imaju udjele u tome fondu, premda daleko manje. Sve intenzivnija neizvjesnost oko dužničke krize u Španjolskoj i vjerojatnost da će navedena snažnija gospodarstva eurozone morati pružiti pomoć Španjolskoj ili Italiji razlozi su zbog kojih je Moody's snizio u ponedjeljak prognoze za kreditne rejtinge tih triju zemalja. Slabljenje boniteta Njemačke, Nizozemske ili ostalih snažnih zemalja moglo bi izazvati snižavanje rejtinga EFSF-a, napominje Moody's u svome najnovijem priopćenju, objavljenom kasno sinoć.
LJUBLJANA - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) revidirala je u svom novom izvješću prognozu gospodarskog rasta za Sloveniju kojoj, umjesto pada BDP-a za 1,1 posto iz svibnja, sada najavljuje pad BDP-a od 1,4 posto, objavili su danas slovenski mediji. Alexander Lehmann iz EBRD-a izjavio je za televizijsku postaju POP-TV da je glavni razlog za smanjenje očekivanja rasta u regiji tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe ocjena da kriza u eurozoni neće biti tako brzo riješena. U smanjenim očekivanjima za Sloveniju uz to je uzet u obzir faktor recesijskih kretanja u nekim od glavnih vanjskotrgovinskih partnera Slovenije, posebno Italije. Unatoč mjerama slovenske vlade na financijskoj konsolidaciji, ocjena je EBRD-a da će stanje u eurozoni i dalje negativno utjecati na potražnju koja bi mogla pomoći slovenskom izvozu, a EBRD ne očekuje niti brzo rješenje stanja u slovenskim bankama zaduženim za kreditiranje poduzeća koje su pogođene kreditnim 'grčem'. U Sloveniji je zato vjerojatniji pesimistični scenarij mogućnosti gospodarskog oporavka iako uvijek postoje mogućnosti da se stvari poprave, rekao je Lehmann.
LJUBLJANA - Slovenski ministar financija Janez Šušteršič u utorak je opovrgnuo neslužbene informacije po kojima bi Slovenija do kraja godine mogla zatražiti financijsku pomoć EU-a u vrijednosti 1,3 milijarde eura radi financiranja potreba državnog proračuna. "Realizacija proračuna odvija se prema planu, nemamo teškoća s likvidnošću i do kraja godine proračun možemo izvesti u planiranim okvirima", rekao je Šušteršič, napomenuvši da je za izvršenje ovogodišnjeg proračuna potrebno najmanje 500 milijuna eura. Kao moguće izvore za osiguranje tih sredstava Šušteršič je naveo više opcija. "S jedne strane, moguće je zaduživanje na domaćem tržištu ili izdavanje dužničkih papira nominiranih u eurima, a Slovenija i dalje prati situaciju na europskom financijskom tržištu", kazao je. Vlada premijera Janeza Janše nedavno je donijela rebalans državnog proračuna za ovu godinu kojim namjerava smanjiti rastući proračunski deficit iz prijašnjih godina na 3 posto BDP-a tijekom nekoliko idućih godina.
SAN FRANCISCO - Poslovni rezultati Applea u drugom tromjesečju slabiji su nego što su analitičari očekivali, a niže su i procjene budućeg poslovanja, pa je danas cijena dionica najveće svjetske kompanije po tržišnoj kapitalizaciji pala više od 5 posto. Čista dobit Applea dosegnula je u proteklom tromjesečju 8,8 milijardi dolara, što je 21 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, ali i oko 10 posto manje nego što se očekivalo. Prihodi tog tehnološkog diva dosegnuli su 35 milijardi dolara, ili 23 posto više nego u drugom lanjskom tromjesečju, što je oko 2 milijarde manje od očekivanja analitičara na Wall Streetu. U odnosu na prethodno tromjesečje, u drugom kvartalu prodaja Applea pala je u azijsko-pacifičkoj regiji za čak 22 posto, u Europi pala za 6, a u Sjevernoj i Južnoj Americi za 3 posto.
LONDON - Cijene nafte na međunarodnim tržištima u srijedu su stagnirale oko 103 dolara za barel, jer zabrinutosti oko slabljenja potražnje eurozone i SAD-a za energentima zasjenjuju brige oko sigurnosti opskrbe s Bliskog istoka. Cijena barela sirove nafte u Londonu porasla je za 13 centi na 103,55 dolara, dok je na američkom tržištu bila u minusu 2 centa i iznosila 88,48 dolara. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 100,51 dolara što znači da je bila 44 centa viša nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi danas su ojačali, prekinuvši trodnevni niz gubitaka, nakon što je dužnosnik Europske središnje banke (ECB) povećao izglede za poduzimanjem poteza kojima bi se povećali zajmodavni kapaciteti trajnog kriznog fonda eurozone - Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Londonski FTSE bio je oko podneva u plusu 0,17 posto, na 5.508 bodova, frankfurtski DAX 0,46 posto, na 6.420 boda, a pariški CAC oko 0,7 posto, na 3.096 bodova. Dužnosnik ECB-a Ewald Nowotny izjavio je da postoje argumenti koji govore u prilog davanju bankovne licence ESM-u koja bi mu omogućila pristup kreditima kod ECB-a a time i povećanje zajmodavnih kapaciteta. Španjolski burzovni indeks IBEX i talijanski MIB poskočili su danas 1,8 odnosno 1,5 posto. Najveći dobitnici bile su španjolska banka Banco Santander i talijanski UniCredit, s rastom cijena dionica od 2,4 i 3,4 posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer se ulagači plaše produbljivanja europske dužničke krize, a razočarali su ih i slabiji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati Applea. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 1,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Singapuru, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 1,2 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,8 posto, nedaleko najniže razine u mjesec dana. Ulagače su razočarali i poslovni rezultati Applea. Premda su dobit i prihodi tog tehnološkog diva u drugom kvartalu snažno porasli na godišnjoj razini, bili su slabiji nego što su analitičari očekivali. Cijena dionice Applea pala je više od 5 posto, što je povuklo i cijene drugih tehnoloških kompanija, ponajviše Appleovih dobavljača.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale treći dan zaredom, jer se dužnička kriza u eurozoni produbljuje, a sve više američkih kompanija smanjuje procjene svojih budućih poslovnih rezultata zbog slabljenja europskih gospodarstava. Dow Jones indeks oslabio je 104 boda, ili 0,82 posto, na 12.617 bodova, dok je S&P 500 pao 0,90 posto, na 1.338 bodova, a Nasdaq indeks 0,94 posto, na 2.862 boda. Dužnosnici Europske unije kažu da je malo nade da je Grčka ispunila uvjete dogovorene prilikom odobravanja pomoći toj članici eurozone, dok je mogućnost izlaska Atene iz tog bloka, što bi izazvalo šok na financijskim tržištima, navela jučer agenciju Moody's na smanjenje izgleda za kreditni rejting Njemačke na 'negativne'. Slabljenje europskih gospodarstava negativno utječe na poslovanje američkih kompanija, na što mnoge od njih upozoravaju.