BERLIN/MADRID - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble kazao je da ne strahuje da će Španjolska ići stopama Grčke nakon što je Madridu odobren paket zajmova u iznosu do 100 milijardi eura za pomoć posrnulom bankovnom sektoru, piše u ponedjeljak njemački tisak.
Po pisanju lista Bild, Schaeuble španjolsku situaciju vidi posve drukčijom od one u Grčkoj, koja zasad nije uspjela ispuniti postavljene uvjete u sklopu dvaju odobrenih paketa zajmova za njezino spašavanje, ukupne vrijednosti 240 milijardi eura. "Uzroci kriza u te dvije zemlje posve su drukčiji. Španjolsko gospodarstvo daleko je snažnije i ima drugačiju strukturu. Ono će se uskoro ponovno osoviti na noge", kazao je Schaeuble. Nije želio kazati smatra li da bi Grčka mogla izaći iz eurozone ako takozvana 'trojka' međunarodnih inspektora ovaj tjedan dade negativno izvješće o napretku zemlje po pitanju zacrtanih ciljeva. Na tržištu prevladavaju strahovi da će Madrid u konačnici ipak biti primoran tražiti sveobuhvatan paket pomoći, što je u ponedjeljak oštro odbacio i španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos, ističući kako takva mogućnost apsolutno ne postoji. Španjolski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom je tromjesečju na godišnjoj razini smanjen za jedan posto, dok je u odnosu na prethodno tromjesečje pao za 0,4 posto, objavila je danas španjolska središnja banka.
ATENA - Revizori Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke (ECB), takozvana trojka grčkih kreditora, vraćaju se u utorak u Atenu u potrazi za odgovorima na pitanja kako tamošnja vlada namjerava pokrenuti provedbu nepopularnih strukturnih reformi, nakon čega će odlučiti o daljnjoj financijskoj pomoći Grčkoj. U pitanju je daljnje smanjenje potrošnje za 11,5 milijardi eura u razdoblju od 2013. do 2014. godine, koje je Grčka prvotno trebala definirati još u lipnju, temeljem sporazuma o pomoći potpisanih ranije ove godine. Također, problem je i privatizacija, koja kasni mjesecima. Izvješće 'trojke' odredit će hoće li Grčka dobiti do rujna svježe kredite u visini od 31,5 milijardi eura u sklopu programa sanacije svojih dugova. Bez tog novca, grčka vlada neće moći platiti dug koji joj dospijeva na naplatu te neće moći isplaćivati plaće i mirovine iz proračuna. "Dva predstojeća mjeseca su najkritičnija", upozorio je u nedjelju grčki ministar razvitka Costis Hatzidakis. "Nema mjesta za kašnjenje ... Zemlja je u izvanrednom stanju", rekao je za dnevni list Ethnos. "Ako sadašnja vlada ne uspije, sljedeća će biti vlada drahme", rekao je, misleći na bivšu grčku valutu, za koju mnogi analitičari smatraju da će je krizom pogođena država možda morati ponovno uvesti.
MOSKVA - Rusija i Italija osnažili su u ponedjeljak energetsku suradnju tijekom prvog službenog posjeta talijanskog premijera Marija Montija toj zemlji koji bi trebao osvježiti bilateralne odnose bliske još iz vremena bivšeg premijera Silvija Berlusconija. Monti se susreo u Moskvi s ruskim kolegom Dmitrijem Medvedevim, a s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju bi kasnije trebao razgovarati o planovima za izgradnju važnog ruskog plinovoda prema južnoj Europi. Na sastanku u tom crnomorskom ljetovalištu u kojem se Putin odmara trebalo bi biti riječi i o nizu međunarodnih pitanja, uključujući i stanje u Siriji. Južni tok, kojim bi se trebao izvoziti plin iz Kaspijskog mora, trebao bi koštati više od 15 milijardi eura i njime bi se od 2015. izvozilo 63 milijarde prostornih metara plina u južnu Europu. Konačna odluka o gradnji Južnog toka, suparničkog projekta europskom Nabuccu, očekuje se u studenome, a početak gradnje u prosincu, objavio je Kremlj uoči Montijeva posjeta. Partner u projektu, talijanska naftna kompanija Eni, objavila je ovoga mjeseca kako će odluku o sudjelovanju u investiciji donijeti krajem 2012. ili početkom 2013.
LJUBLJANA - Maloprodajne cijene naftnih derivata na slovenskim crpkama od ponedjeljka u ponoć ponovo će doživjeti znatno poskupljenje, drugo u zadnja dva tjedna. Kako su objavili distributeri Petrol i OeMV, nova je cijena litre bezolovnog 95-oktanskog benzina 1,482 eura, a 100-oktanskog 1,500 eura. Dizel gorivo s novim poskupljenjem dostići će rekordnu cijenu od 1,382 eura za litru, dok litra loživog ulja poskupljuje za 5,1 centa, na 1,008 eura.
MILANO - Cijene dionica talijanskih banaka na milanskoj burzi danas su oštro pale zbog ojačalih bojazni u vezi dužničke krize u eurozoni, pri čemu je trgovanje dionicama najvećih talijanskih banaka UniCredita i Intese suspendirano jer su im cijene potonule više od pet posto, nadjačavši time pad cijena dionica u europskom bankarskom sektoru. Suspendirana je i trgovina dionicama treće najveće talijanske banke Monte dei Paschi di Siena, također zbog pada cijene za pet posto. Privremeno je obustavljena i trgovina dionicama tamošnjih banaka Banco Popolare i Mediobanca. Razlog oštrom padu bankarskih dionica su ojačali strahovi ulagača u vezi dužničke krize u Španjolskoj i Grčkoj, zbog čega su veće gubitke pretrpjele dionica banaka u Europi, u prosjeku za 1,7 posto. Ojačala je zabrinutost ulagača da će ipak možda biti potreban cjelokupna paket za spas Španjolske pa su prinosi na obveznice te prezadužene zemlje dosegnuli nove najviše razine od uvođenja jedinstvene europske valute. Rastu i prinosi na talijanske državne obveznice, također zbog golemih dugova te zemlje. Jutros su dosegnuli 6,38 posto, što je 24 bazna boda više nego u petak. Razlika između prinosa na 10-godišnje talijanske obveznice i onih na referentne njemačke obveznice na najvišoj je razini od prve polovine siječnja.
TOKIO - Japanska vlada i elektroenergetska tvrtka Tepco zanemarile su opasnost u vezi s nuklearnom energijom, što je pridonijelo katastrofi u centrali Fukushimi Daiichi u ožujku 2011., ističe se u završnom izvješću istražnog povjerenstva o nuklearnoj nesreći. "Glavni problem leži u činjenici da elektroenergetske tvrtke, među kojima i Tepco, i vlada nisu bile svjesne opasnosti jer su vjerovale u mit o nuklearnoj sigurnosti, po kojemu se u našoj zemlji ne može dogoditi ozbiljna nesreća", piše u izvješću istražnog povjerenstva koje je imenovala japanska vlada. Izvješće, u čijoj su izradi sudjelovai inženjeri, znanstvenici i pravnici, ima 450 stranica i sastavljeno je nakon razgovora sa 772 osobe povezane s nuklearkom, obavljenih prije ili nakon same nesreće, među kojima i s premijerom Naotom Kanom tijekom nesreće. Kao i u prethodnom izvješću koje je naručio parlament, a objavljeno je početkom srpnja, u tekstu objavljenom u ponedjeljak prilično oštro se kritizira regulatornu agenciju i tvrtku Tokyo Electric Power (Tepco), koja upravlja centralom Fukushimom Daiichi, na sjeveroistoku zemlje.
Ne samo da vlasti i Tepco nisu poduzeli odgovarajuće korake kako bi spriječili nesreću koja se dogodila nakon potresa magnitude 9 stupnjeva i cunamija koji je potopio postrojenja, već je, po tom izvješću, u njihovu ponašanju tijekom katastrofe bilo propusta.
ZAGREB - U recesiji je šest od 17 članica eurozone, dužničkoj krizi ne nazire se kraj, usporava se rast američkog, kao i drugih najvećih svjetskih gospodarstava, pa je situacija u globalnom gospodarstvu najgora od 2009., kada je bilo u dubokoj recesiji. Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je smanjio procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini na 3,5 posto, što bi bila njegova najslabija izvedba od 2009., kada je globalni BDP pao 0,6 posto. Neki analitičari procjenjuju da će u ovoj godini rast globalnog gospodarstva biti i cijeli postotni bod manji nego što očekuje MMF, s obzirom na europsku dužničku krizu i pogoršanje poslovnih uvjeta. Ovoga će tjedna biti objavljeni podaci o američkom BDP-u u drugom tromjesečju, čiji je rast na godišnjoj razini, procjenjuje se, usporio s 1,9 posto u prvom tromjesečju, na 1,4 posto. Usporava se i rast globalnih ekonomskih zvijezda u usponu, kao što su Kina, Brazil i Indija. Još je gora situacija u eurozoni, koju pritišću dužnički problemi niza njezinih članica. Europska komisija u ovoj godini očekuje pad gospodarstva eurozone za 0,3 posto, no mnogi analitičari smatraju da je to preoptimistična procjena. Italija, Španjolska, Grčka i Portugal već su u recesiji, dok rast lokomotiva eurozone, Njemačke i Francuske, zabrinjavajuće usporava. Analitičare brine i to što je nezaposlenost u eurozoni i SAD-u na visokim, recesijskim razinama. U SAD-u se ona već više od 40 mjeseci kreće iznad 8 posto, dok je u eurozoni dosegnula 11 posto, najvišu razinu od kada je 1999. uveden euro.
LONDON - Cijena nafte na tržištu u Londonu danas se oštro spustila prema 103 dolara, jer su ulagači prodavali rizičnu imovinu i tražili utočište za kapital u sigurnijim oazama poput američkog dolara zbog straha da Španjolska neće moći izbjeći skupo spašavanje zemlje u cjelini. Cijena barela nafte spustila se za 3,20 dolara, na 103,63 dolara. Ranije se nakratko spustila i na najnižu razinu u danu od 102,95 dolara. Prošli tjedan cijene nafte na londonskom su tržištu bile četvrti uzastopni tjedan na dobitku. Na američkom tržištu barel je danas pojeftinio za 3,05 dolara, na 88,78 dolara. Pad cijena nafte uslijedio je nakon što su pale cijene dionica i tečaj eura zbog straha da bi Španjolska mogla biti primorana tražiti paket zajmova za spas zemlje u cjelini. Strah da bi takva situacija mogla postati neizbježnom ojačao je nakon što su porasla očekivanja da bi se regija Murcia mogla priključiti Valenciji, koja je u petak kazala da će tražiti financijsku pomoć od vlade u Madridu. "Postoje strahovi da bi to mogao biti početak domino efekta, koji bi u konačnici mogao dovesti da Španjolska krene stopama Grčke, Portugala i Irske i zatraži službenu pomoć za spas zemlje. Zasad je samo španjolski bankovni sustav tražio pomoć, no skok prinosa na španjolske obveznice upućuju na takav zaključak", kazala je Carsten Fritsch, analitičarka za energetiku u Commerzbanku u Frankfurtu. Prinosi na 10-godišnje španjolske obveznice dosegnuli su danas najviše razine od uvođenja eura, te se kreću oko 7,45 posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, dok je tečaj eura prema dolaru zaronio na novu najnižu razinu u dvije godine, jer su financijski problemi Španjolske oživjeli strahovanja ulagača od produbljivanja dužničke krize u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu potonule između 0,9 i 2,6 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 2 posto.
U petak su u Italiji i Španjolskoj cijene dionica potonule za više od 4 posto, a oštro su pali i svi ostali najvažniji burzovni indeksi u svijetu, nakon vijesti da će Valencia od španjolske vlade zatražiti pomoć kako bi mogla pokriti sve svoje obveze do kraja ove godine
NEW YORK - Kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija i financijski problemi Španjolske bit će ovoga tjedna u fokusu ulagača na Wall Streetu i odredit će mogu li cijene dionica nastaviti rasti. Dow Jones indeks prošloga je tjedna ojačao 0,4 posto, na 12.822 boda, a toliko je osvojio i S&P 500, dosegnuvši 1.362 boda. Nasdaq indeks porastao je, pak, 0,6 posto, na 2.925 bodova. Rast cijene dionica ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača u dodatno labavljenje monetarne politike u SAD-u i nizu boljih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija i banaka. Prema podacima Reutersa, dosad je poslovna izvješća za drugo tromjesečje objavilo 116 kompanija, čije su dionice sadržane u S&P 500 indeksu, pri čemu ih je 67 posto zabilježilo veću dobit nego što se procjenjivalo. Međutim, to se zahvaljuje znatno sniženim očekivanjima posljednjih mjeseci. Tako se u anketi Reutersa očekuje rast dobiti kompanija iz S&P 500 indeksa za samo 5,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. S druge strane, prihodi većine kompanija padaju zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava. Od kompanija koje su dosad objavile poslovna izvješća, samo je njih 43 posto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju prihoda.