FRANKFURT - Vodeće njemačke kompanije i direktori moraju više učiniti za spas eura, poručila je europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding u intervjuu za jedan tjednik. "Očekivala bih da se njemačke velike kompanije i njihovi vodeći direktori više založe za europsku stvar. Uostalom, imali su velike koristi od jedinstvenog tržišta i jedinstvene valute", kazala je Reding za tjednik Manager Magazin. Reding, inače luksemburžanka, izrazila je razočaranje raširenim kritikama u Njemačkoj protiv predložene bankarske unije eurozone i zajedničkih euroobveznica. Luksemburg je već stavio na raspolaganje više novca po glavi stanovnika od Njemačke u borbi protiv dužničke krize, rekla je. "Mi mislimo da je to u redu jer razumijemo potrebu za solidarnošću unutar unije", dodala je. "Njemačka, najveće i najjače europsko gospodarstvo i ustvari europski blagajnik, ne treba zaboraviti da je također uvelike profitirala od velikog povjerenja koje su joj pružili susjedi", rekla je Reding, ukazujući na podršku europskih zemalja ujedinjenju Njemačke. Trenutna dužnička kriza ne može se riješiti bez uzajamnog povjerenja, smatra Reding.
HELSINKI - Finski parlament danas je nakon žestoke rasprave prihvatio plan spašavanja španjolskih banaka. Sudjelovanje Finske u planu europske pomoći španjolskim bankama vrijednom 100 milijarda eura odobreno je sa 109 glasova 'za' i 73 'protiv'. Helsinki je u utorak objavio da se s Madridom dogovorio o jamstvima u zamjenu za finsku pomoć. Ta će jamstva pokrivati 40 posto finskog udjela u europskom paketu pomoći ili 769,9 milijuna eura. Finska će u planu pomoći sudjelovati s ukupno 1,9 milijarda eura. Finski parlament se u petak prvi put od 1962. sastao tijekom ljetne stanke. Finski premijer Jyrki Katainen izrazio je zadovoljstvo dogovorom istaknuvši u priopćenju da "jamstva smanjuju financijski rizik Finske u španjolskom programu". Taj dogovor "štiti naša stajališta i smanjuje rizik za Finsku", rekla je na tiskovnoj konferenciji finska ministrica financija Jutta Urpilainen a prenijela je agencija STT.
BERLIN - Njemačko ministarstvo financija objavilo je da je gospodarski rast u zemlji vjerojatno u drugom tromjesečju usporio, ukazujući na slabije podatke o industrijskoj proizvodnji i o poslovnom povjerenju. Najveće europsko gospodarstvo u prvom je ovogodišnjem tromjesečju poraslo 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, pomogavši time održati i gospodarstvo eurozone izvan recesije. Ministarstvo financija u redovitom mjesečnom izvješću u petak je navelo da je rast u drugom tromjesečju vjerojatno bio "nešto niži " i da pokazatelji ukazuju na "umjeren gospodarski razvoj" za ostatak godine. Službeni podaci o njemačkom bruto domaćem proizvodu za drugo tromjesečje bit će objavljeni 14. kolovoza. Njemačko ministarstvo također ističe da je ukupna potrošnja savezne vlade u ovogodišnjem prvom polugodištu pala za 1,5 posto u odnosu na godinu ranije, na 148 milijardi eura, uslijed nižih isplata kamata i naknada za nezaposlene.
BEČ - Izvršni direktor austrijske banke Hypo Alpe Adria ocijenio je špekulacijom medijsko izvješće da bi ta nacionalizirana banka mogla zatražiti dodatnu pomoć države od čak pet milijardi eura u slučaju da se njezin plan restrukturiranja izjalovi. Kako je objavio austrijski list Format, pozivajući se na povjerljiva izvješća koje su zajmodavci i austrijska središnja banka podnijeli vladi u Beču te planove restrukturiranja predane Europskoj komisiji, Hypo Alpe Adria banka mogla bi od države trebati daljnje dvije milijarde eura, ili u najgorem scenariju čak pet milijardi eura. Izvršni direktor Banke Gottwald Kranebitter novinarima je kazao da je banka izradila niz scenarija kao što nalažu EU pravila o spašavanju, no nije želio iznositi pojedinosti, kazavši samo da njezino restrukturiranje dobro napreduje. Austrija je nacionalizirala posrnule zajmodavce Hypo Alpe Adria banku i Kommunalkredit, pogođene gospodarskom krizom u 2008. i 2009. godini., a ove je godine preuzela 43 posto udjela u i banci Volksbanken. Austrijska središnja banka i tržišni regulator FMA naložili su Hypo banci da pribavi oko 1,5 milijardi eura kapitala do kraja godine kako bi se zaštitila za slučaj potencijalnih šokova.
NEW YORK - Microsoft je u drugom tromjesečju ostvario prvi gubitak u povijesti, što je isključivo posljedica otpisa vrijednosti njegovog online odjela, no ako se izuzme taj otpis, rezultati najveće svjetske softverske kompanije bolji su od očekivanja. Microsoft je izvijestio da je u proteklom kvartalu poslovao s gubitkom od 492 milijuna dolara, dok je u istom razdoblju lani zabilježio dobit od 5,8 milijardi dolara. Prvi gubitak tog softverskog diva od 1986. godine, kada je postao dioničko društvo, nije iznenađenje jer je Microsoft već ranije najavio otpis 6,2 milijarde dolara vrijedne online jedinice, odnosno tvrtke za internetsko oglašavanje koju je kupio prije pet godina. Isključujući taj otpis, zarada Microsofta po dionici iznosila je u proteklom tromjesečju 67 centi, dok su analitičari očekivali 62 centa. Prihodi kompanije porasli su istodobno 4 posto, na 18 milijardi dolara, unatoč usporavanju rasta prodaje osobnih računala u svijetu, a cijena u četvrtak je porasla 2,5 posto.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Cijene europskih dionica danas su oslabile nakon što su lošiji od očekivanja poslovni rezultati Vodafonea prekinuli sjajan početak europske sezone izvještavanja kompanija o zaradama. Londonski FTSE indeks oko 13 sati oslabio je 0,5 posto na 5.685 bodova, frankfurtski DAX 0,27 posto na 6.740 bodova, a pariški CAC 0,81 posto na 3.237 bodova. Cijene dionica Vodafonea pale su za 2,4 posto nakon što je taj najveći svjetski mobilni operater po prihodu zabilježio oštar pad organskog rasta u prvom tromjesečju. Cijene dionica Nokije također su pale i to za 4,6 posto nakon što je niz brokera i banaka snizilo procjenu zarade za tog proizvođača mobitela koji je u četvrtak izvijestio o velikom gubitku u drugom tromjesečju i prognozirao slabo treće tromjesečje. Neke kompanije zabilježile su dobitke nakon što su im banke povisile prognoze. Tako su primjerice cijene dionica kompanije Akzo Nobel ojačale 1 posto, EADS-a za 4 posto, a Heinekena za 1,5 posto. Oko 15 posto europskih kompanija objavilo je dosad poslovne rezultate.
LONDON - Tečaj eura je danas na međunarodnim tržištima bio pod pritiskom prodaja prema dolaru i drugim vodećim svjetskim valutama jer tržišta zabrinjavaju fiskalni problemi Španjolske koja na kraju možda neće moći izbjeći kompletni program pomoći, a pritisnule su ga i oštre kritike nekih njemačkih političara na račun fondova za spašavanja posrnulih članica. Euro je tako oslabio 0,67 posto, na 1,2190 dolara. Time se približio najnižoj razini u dvije godine od 1,2162 dolara, na koju se spustio prošli tjedan. Jedinstvena europska valuta bila je pod pritiskom prodaja i prema jenu, te joj se tečaj spustio na najnižu razinu u sedam tjedana od 96,05 jena. Njezin se tečaj spustio i na rekordno niske razine prema australskom i kanadskom dolaru, na 1,1727 australskih i 1,2310 kanadskih za euro. Tečaj dolara prema jenu neznatno je promijenjen, te iznosi 78,56 jena. Novi udarac tečaju eura zadala je vijest da se španjolska pokrajina Valencia sprema zatražiti pomoć središnje vlade kako bi mogla otplatiti dugove. Tržišni sudionici kažu da očekivano odobrenje paketa pomoći za posrnule španjolske banke na današnjoj telekonferenciji ministara financija vjerojatno neće zaustaviti skok troškova zaduživanja Madrida te posljedično neće učiniti ništa po pitanju zauzdavanja slabljenja eura.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer su ulagače zabrinuli slabi gospodarski podaci iz SAD-a, no nada u dodatno labavljenje monetarne politike Feda i dobri poslovni rezultati kompanija podržavaju tržište. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu oko 1,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru i Šangaju pale između 0,1 i 0,5 posto. U Hong Kongu i Južnoj Koreji burzovni su indeksi, pak, blago porasli, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na jučerašnjim razinama. Od početka tjedna taj je indeks porastao 2,4 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle treći dan zaredom, zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima kompanija i nadi u daljnje labavljenje monetarne politike, no rast je bio nevelik zbog slabih makroekonomskih podataka. Dow Jones indeks ojačao je 34 boda, ili 0,27 posto, na 12.943 boda, a za toliko je porastao i S&P 500, dosegnuvši 1.376 bodova. Nasdaq indeks skočio je, pak, 0,79 posto, na 2.965 bodova. S&P 500 indeks dosegnuo je jučer novu najvišu razinu u posljednja dva i pol mjeseca, ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica tehnoloških kompanija, koje su izvijestile o boljim kvartalnim poslovnim rezultatima nego što se očekivalo. Tako su cijene dionica IBM-a, Qualcomma i eBaya skočile između 3,8 i 8,6 posto. S druge strane, među najvećim se gubitnicama našla dionica Morgan Stanleya, s padom cijene od 5,3 posto, jer je ta investicijska banka izvijestila o znatnom padu prihoda u drugom tromjesečju i najavila otpuštanje 1.000 zaposlenika.