ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici ukinula od 1. kolovoza isplatu dodatka na plaću od 3, 5, 7 i 9 posto učiteljima i nastavnicima u osnovnom i srednjem školstvu, uz isprike premijera Zorana Milanovića i ministra obrazovanja, znanosti i sporta Željka Jovanovića koji su ustvrdili da trenutno Vlada mora ići na takva rješenja. Vlada je takvu odluku, zbog koje će prosvjetarima plaće pasti između 120 i 600 kuna, donijela nakon što su četiri sindikata javnih službi odbila potpisati izmjene Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe. Osim ukidanja tog dodatka, Vlada je imenovala potpredsjednika Vlade Nevena Mimicu i ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića za svoje predstavnike u arbitražnom vijeću koje bi trebalo odlučiti mogu li se izmjene TKU-a ipak primijeniti na sve zaposlene u javnim službama, budući da su četiri sindikata javnih službi (dva zdravstva te po jedan kulture i socijalne skrbi) potpisala Vladin prijedlog. Uredba o dodatku na plaću učiteljima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama donesena je u prosincu 2002., vrijedila je u 2003. i 2004., a kako više nije na snazi niti je umjesto nje donesen drugi propis, uvećanja koeficijenata isplaćivala su se bez pravnog temelja, navodi se u obrazloženju vladine odluke. Procjenjuje se da će se rashodi za zaposlene do kraja ove godine po toj osnovi smanjiti za 183 milijuna kuna.
ZAGREB - Vjerujemo da je kroz europske fondove moguće realizirati projekt Pelješkog mosta, poručio je danas premijer Zoran Milanović, prozivajući bivšu, HDZ-ovu vlast za zlouporabu i manipuliranje tim za Hrvatsku izuzetnom važnim pitanjem. "Radi se o projektu koji po nama sigurno ima europsku dimenziju, to je klasičan kohezijski projekt koji je za Hrvatsku ogroman, a za Europsku uniju i Komisiju nije velik. No, to još uvijek nije jamstvo da ćemo u tome uspjeti, jer takva obećanja ne dajemo unaprijed", izjavio je Milanović na početku sjednice Vlade. Izvijestio je da je prije dosta vremena dao naputak ministrima da u Europskoj komisiji razgovaraju o mogućnostima da Hrvatska kandidira projekt Pelješkog mosta u europske fondove. Naglasio je kako je to mogući europski projekt jer ima europsku dimenziju, da je Hrvatskoj itekako važan, ali da ona nema 400 milijuna eura svojih novaca za most.
ZAGREB - U Europskoj komisiji postoji spremnost da pomogne Hrvatskoj u rješavanju povezivanja hrvatskog, a time i europskog teritorija, izjavio je danas ministar mora, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš-Dončić. Ministar je nakon sjednice Vlade novinare izvijestio kako prve zabilješke iz razgovora koje Vladin tim (ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, potpredsjednici Vlade Neven Mimica i Branko Grčić te on kao resorni ministar) vodi s povjerenicima EK ohrabruju Hrvatsku da s BiH pokuša bilateralno riješiti povezanost s hrvatskim jugom kroz neumski koridor, ali i da, ne dođe li do takvog sporazuma, počnu razgovori o izgradnji "novog, redefiniranog Pelješkog mosta". "Ako to nećemo uspjeti izdogovarati s BiH, onda ćemo pokušati razgovarati o izgradnji redefiniranog Pelješkog mosta. Duboko u to vjerujem, jer u svim razgovorima koje vodi ovaj tim s povjerenicima postoji spremnost EK da pomogne Hrvatskoj da riješi povezivanje hrvatskog, dakle i europskog teritorija", kazao je. Pojasnio je da, ako hrvatska Vlada i uz asistenciju EK ne uspije s BiH dogovoriti nesmetan prolaz kroz neumski koridor, postoji mogućnost da se kroz CEF ili europski Fond za regionalni razvoj u idućem programskom razdoblju pronađe novac za sufinanciranje izgradnje Pelješkog mosta.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici odlučila trogirsko brodogradilište prodati tvrtki Kermas energija poduzetnika Danka Končara, jer je njegovu ponudu ocijenila boljom od ponude tvrtke More Trogir. Na temelju prijedloga Vladine komisije, prihvaćena je Končarova ponuda za kupnju 1.177.014 dionica Brodotrogira, a prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić istaknuo je da su oba ponuditelja dala kvalitetna korporativna jamstva u iznosu od 70 i 75 milijuna kuna. Što se tiče Kermas energije, radi se o transformiranoj ponudi Končarovih Jadranskih ulaganja iz prethodnog pokušaja privatizacije koja se više orijentira na proces nove brodogradnje. Sadašnji broj od 1239 radnika smanjio bi se tijekom ove godine za 239 radnika, a u idućih pet godina za još 105 radnika. U brodogradnji bi se pretežno zadržao najveći broj ljudi, ali ide se i u turističku ponudu - marinu, servisnu bazu i poslovno-turističku zonu. Čačić je ocijenio kako je Ljubičićev projekt "više developerski", a Končarov "više industrijski". Osobno mi je bliži developerski projekt, kazao je, ali komisija je odlučila drugačije, jer Končarova ponuda značajnije predviđa zadržavanje brodograđevne djelatnosti.
NAŠICE - U Našicama danas je otvoren novi proizvodni pogon farmaceutske tvrtke Apipharm, vrijedan 3,5 milijuna eura u kojem će biti zaposleno 50 radnika, a otvaranju je bio nazočan predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović. Riječ je o privatnoj tvrtki obitelji Lalić koja se proizvodnjom farmaceutskih proizvoda, dodataka prehrani, prehrambenih i kozmetičkih proizvoda bavi 38 godina, i koja ima zaposlenih 34 djelatnika, te 15 prvih djelatnika u novom pogonu veličine 1500 četvornih metara. Predsjednik Josipović istaknuo je kako jedino otvaranje novih pogona i zapošljavanje može pomoći izlasku iz teške gospodarske situacije u Hrvatskoj. Izrazio je zadovoljstvo što poduzetnički primjer obitelji Lalić govori kako se unatoč antipoduzetničkoj klimi može uspjeti. Nažalost u Hrvatskoj vlada mišljenje da su poduzetnici lopovi i slično, što svakako nije točno i takva se razmišljanja moraju promijeniti, kazao je Josipović. Obveza je hrvatske države da stvori uvjete da se poduzetništvo razvija, što između ostalog znači da se birokratski putovi ishodovanja raznih dozvola moraju konačno prekinuti, jer samo tako možemo očekivati investitore, naglasio je.
ZAGREB - Vlada je danas predložila izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se uvodi nadzor nad svim potrošačkim kreditima i zabranjuju lihvarski uvjeti kreditiranja. Izmjenama se regulira nadzor nad svim potrošačkim kreditima, a svatko tko se bavi tim kreditiranjem mora dobiti licencu od Ministarstva financija. Regulira se i visina kamatne stope koja se može mijenjati samo uz suglasnost potrošača, te ne može biti veća od 12 posto, rekao je na sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić. Ukida se izuzeće od primjene zakona za kredite u iznosu manjem od 1500 kuna, kao i izuzeće za kredite dane temeljem zaloga. Uočili smo da se u posljednje vrijeme mnogi trgovci i pružatelji usluga bave potrošačkim kreditima bez ovlasti, te nastoje izbjeći kontrole i nadzor, kaže Linić. Oni spuštaju svoje limite za potrošačke kredite ispod 1500 kuna, a jedan kredit u većem iznosu razbijaju na manje. No, veći je problem što u klauzulama ugovora određuju da mogu sami utvrđivati kamate, pa i nerealno visoke kamate na koje se potrošač ne može žaliti. U vrijeme krize na taj se način ugrožava potrošače i dovodi na rub egzistencije, pa Ministarstvo financija izmjenama zakona nastoji građane zaštititi od divljanja i neodgovornog ponašanja u kreditiranju.
RIJEKA - Radnici brodogradilišta 3. maj ne pristaju na tzv. čekanje, koje je najavljeno za dio radnika, upozoravaju da to brodogradilište nema dovoljno poslova i traže da budu subjekt u njegovoj privatizaciji, kazali su na današnjoj konferenciji za novinare predstavnici Sindikata metalaca Hrvatske - Industrijskog sindikata (SMH-IS). Po njihovim riječima, Uprava 3. maja najavila je da će od 1. rujna na tzv. čekanje ići prva skupina radnika. Glavni povjerenik SMH-IS u 3. maju Juraj Šoljić rekao je da se u sindikatu protive bilo kakvom upućivanju radnika na čekanje. Ocijenio je da su za to što u 3. maju već dvije godine nije ugovorena gradnja ni jednog broda odgovorni Uprava i vlasnik brodogradilišta. Regionalni povjerenik SMH-IS Branko Kužet smatra da se sada očituju posljedice neizvršavanja obveza iz programa preustroja. Ova Vlada nametnula je ritam po kojem se privatizacija mora okončati do ulaska u EU, pa je pulskom brodogradilištu Uljanik ponuđeno da preuzme 3. maj, naveo je te istaknuo da se sindikat priprema za to budući da "alternative i drugih ponuđača nema, da su svjesni da agoniji dolazi kraj i da je likvidacija, a ne stečaj, otvorena varijanta".
ZAGREB - Sindikat metalaca Hrvatske - Industrijski sindikat (SMH-IS) zatražio je žurni prijem kod prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića u vezi problema tvrtke RIZ-Odašiljači, a ako ih ne primi do 23. srpnja, za dan poslije, 24. srpnja najavljuju prosvjedni skup radnika na Markovu trgu. "Želimo vjerovati da prvi potpredsjednik Vlade nije dobro informiran o stanju u tvrtki, da želi poslušati radnike i predstavnike RIZ-a i da ne želi upropastiti RIZ. Čačić to može ispuniti na način da odgodi smjenu Uprave i donese odluku o ESOP programu", kazao je predsjednik SMH-IS Vedran Dragičević na konferenciji za novinare. Najavio je da će se radnici i dalje boriti za pravo da upravljaju tvrtkom, jer su je spasili od stečaja i propadanja. Glavna sindikalna povjerenica SMH-IS-a u RIZ Odašiljačima Marina Glokević kazala je kako radnici od Ministarstva gospodarstva i Vlade traže potporu i suglasnost za odobrenje programa radničkog dioničarstva, kao i da se do realizacije ESOP-a obustavi bilo kakvo imenovanje novih članova Nadzornog odbora i Uprave RIZ-a.
ZAGREB - Pogoršanje makroekonomskih uvjeta povećat će broj hrvatskih kućanstava koja bi se mogla susresti s poteškoćama pri otplati preuzetih kreditnih obveza, a po analizama Hrvatske narodne banke za prošlu godinu gotovo 14 posto od svih zaduženih kućanstava bilo je ranjivo, dok je njihov dug činio 12 posto ukupnog duga stanovništva. Najsnažniji doprinos porastu ranjivosti kućanstava te posljedično izloženosti banaka kreditnom riziku u 2011. proizašao je iz slabljenja tečaja kune u odnosu na švicarski franak, dok je utjecaj pogoršavanja uvjeta na tržištu rada nešto slabiji, pokazuje analiza zaduženosti stanovništva objavljena u novoj publikaciji HNB-a "Financijska stabilnost". Ranjiva su kućanstva prosječno bila znatno više opterećena otplatama bankovnih kredita relativno u odnosu na svoj dohodak u usporedbi s kućanstvima koja nisu identificirana kao ranjiva. Broj potencijalno ranjivih kućanstava i udio njihova duga i u 2011. nastavili su se povećavati, ali malo sporije nego prethodne godine. Ranjivost kućanstava intenzivno je porasla u 2009., a tijekom 2010. porast je bio malo blaži. U trogodišnjem razdoblju (2008. do 2010.) prosječno je 8,8 posto zaduženih kućanstava svrstano među ranjive.
ZAGREB - U današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi Crobexi su blago ojačali, no uz i nadalje niske promete, a po dobitcima se ističu dionice Diokija i IGH. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,31 posto, na 1.697 bodova, a Crobex10 0,63 posto, na 930 boda. Dionicom HT-a do podneva je ostvaren najveći promet, 972.000 kuna. Cijena joj stagnira na 204,87 kuna. U većem fokusu investitora ponovno je dionica Ingre. Uz promet od 576.000 kuna, cijena joj je oko podneva bila u minusu 4,87 posto. Među likvidnijim izdanjima, po dobitku se ističe dionica Diokija, koja je ojačala 14,5 posto. Ta tvrtka jučer je izvijestila da je zaprimila ponudu strateškog investitora zainteresiranog za ulaganje i restrukturiranje grupe. Po rastu cijene još se izdvaja i dionica IGH, za više od 6 posto. Ta kompanija danas je putem Zagrebačke burze izvijestila da je sklopila sporazum sa Zagrebačkim holdingom, kojim konačno rješava prava i obveze proistekle iz Ugovora o kupoprodaji Zagrepčanke. Prema tome sporazumu, IGH ostvaruje pravo na povrat dijela uplaćene kupoprodajne cijene uvećane za kamatu, u ukupnom iznosu od 18,65 milijuna kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago ojačala prema euru za 0,009 posto, a ojačala je i prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,476124 kune. Kuna je danas ojačala i prema ostalim promatranim inozemnim valutama. Najviše je, za 0,56 posto, pala vrijednost američkom dolaru, čiji srednji tečaj iznosi 6,075680 kuna. Tečaj britanske funte pao je za 0,02 posto, na 9,529795 kuna, dok je srednji tečaj švicarskog franka od 6,225434 kune niži za laganih 0,009 posto.