FRANKFURT - U potrazi za sigurnim utočištem za svoj kapital u jeku financijske i gospodarske krize koja pogađa ostatak Europe, investitori su danas njemačkoj vladi platili privilegiju da joj posude novac. Njemačka vlada danas je provela aukciju trezorskih zapisa s rokom dospijeća za dvije godine. Prodala je 5 milijardi eura vrijedne trezorce, uz negativnu kamatnu stopu u visini od 0,06 posto. Ulagači na njemačke dužničke papire gledaju kao na utočište za kapital od previranja na financijskim tržištima, uzrokovanima prekomjernom zaduženošću nekih od 17 zemalja članica eurozone. Potražnja za takvim sigurnim ulaganjima je snažna, jer se smatra da dužnički papiri drugih zemlja više nisu imovina koja nosi zanemariv rizik.
BRUXELLES - Europska središnja banka (ECB) mogla bi preuzeti veću ulogu u borbi za prevladavanje europske dužničke krize, koja se približava kritičnoj točki, i to smanjivanjem kamatnih stopa, otkupom obveznica i provedbom daljnjih mjera usmjerenih ka povećanju likvidnosti, stoji u danas objavljenom godišnjem izvješću MMF-a. MMF kaže da bi ECB-u, kojem je zakonski zabranjeno da financira vlade zemalja članica eurozone, mogle biti dane funkcije "zajmodavca kao posljednjeg utočišta", slično kao što ih ima američki Fed. Time bi se pomoglo u prekidanju opasnog kruga u kojem prezadužene vlade posuđuju od banaka, čime postaju sve ranjivije na rizik povezan s tim obveznicama. MMF ističe i da bi ECB mogao dodatno spustiti troškove zaduživanja, koji već jesu na rekordno niskih 0,75 posto, budući da je gospodarstvo i dalje slabo, a rizici od jačanja inflacije ionako mali. Predlaže i da ECB pokuša s kvantitativnim monetarnim popuštanjem, i to primjerice "znatnim" kupovinama državnih obveznica zemalja članica ili nastavkom kupovina državnih obveznica zemalja eurozone koje su već posrnule pod pritiskom svojih dugova. Još jedan način da se ublaže tržišne napetosti jest i pokretanje još jedne operacije dugoročnog refinanciranja, kojom je ECB bankama prethodnih mjeseci u dva navrata odobrio vrlo jeftine kredite, želeći im poboljšati likvidnost. Ujedno, MMF ističe da je prioritet za eurozonu stvaranje bankarske unije, koja bi imala zajednički nadzor nad bankama, zajedničku shemu osiguranja depozita i fond za spašavanje posrnulih banaka.
BRUXELLES - Povjerenik EU-a za trgovinu pozvao je u srijedu Europsku uniju da započne pregovore o ambicioznom trgovinskom sporazumu s Japanom unatoč protivljenju automobilskih proizvođača, upozorivši kako bi zanemarivanje jednog od najvećih svjetskih gospodarstva bila ozbiljna pogreška. Europska unija utrkuje se sa SAD-om kako bi potpisala više od 10 sporazuma o slobodnoj trgovini diljem svijeta i osigurala pristup brzo rastućim gospodarstvima, poglavito onima u Aziji, budući da su 10-godišnji pregovori o globalnoj trgovini, započeti u Dohi, zaglavili u 'slijepoj ulici'. "Ako će rast u idućih 20 godine vjerojatno stići iz Azije, tada bi zanemarivanje Japana bila ozbiljna pogreška u našoj trgovinskoj strategiji", kazao je povjerenik EU za trgovinu Karel De Gucht u istupu nakon što je EK odlučila zatražiti članice EU-a da joj dadu mandat za pregovore s Japanom u njihovo ime. EK još mora dobiti odobrenje 27 članica kako bi krenula s pregovorima. Sporazum s Japanom, koji bi mogao biti postignut kroz par godina ako zemlje odobre zahtjev EK za mandat za pregovore do kraja ove godine, mogao bi povećati stopu rasta gospodarstva EU-a za gotovo jedan postotni bod i povećati izvoz EU-a u Japan za trećinu, kažu u Komisiji. To bi moglo stvoriti 400.000 radnih mjesta u Europi. EU kaže da bi potpisivanje trgovinskih sporazuma s više od 80 zemalja s kojima su pregovori već započeti, uključujući Indiju, moglo stvoriti dva milijuna novih radnih mjesta i doprinijeti s 275 milijardi eura gospodarstvu EU-a.
SARAJEVO - Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović u srijedu je osporio pravo vlastima Republike Srpske da s Hrvatskom samostalno dogovaraju gradnju nove hidroelektrane kod Dubrovnika upozoravajući kako je to pitanje isključivo u nadležnosti države BiH, a istodobno je upozorio kako bi taj projekt mogao nanijeti nesagledivu štetu po okoliš. Pisanom izjavom, koja je u srijedu dostavljena Hini, Izetbegović je reagirao na prošlotjedni dogovor potpredsjednika hrvatske vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića i predsjednika vlade RS Aleksandra Džombića o gradnji hidroelektrane "Dubrovnik II" snage 300 megavata što je investicija vrijedna 170 milijuna eura. Voda za tu hidroelektranu osigurala bi se iz sliva rijeke Trebišnjice koja se nalazi na teritoriju BiH. Entiteti u BiH, podsjeća Izetbegović, također mogu sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama no uz suglasnost parlamenta BiH koji pak može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma takva suglasnost nije potrebna.
LONDON - Tečaj eura u srijedu se stabilizirao prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, jer su potražnju za dolarima prigušile sumorne ocjene stanja u američkom gospodarstvu koje je iznio čelnik središnje banke Fed, ostavivši otvorenom mogućnost daljnjeg ublažavanja monetarne politike. Eurom se tako trgovalo po 1,2278 dolara, što znači da je tijekom dana kliznuo za svega 0,1 posto. Europska valuta se u utorak nakratko spustila ispod 1,22 dolara, našavši se pod pritiskom prodaja jer je ulagače razočaralo što čelnik Feda nije izravno signalizirao novi krug kvantitativnog ublažavanja monetarne politike. Jedinstvena europska valuta oslabjela je danas za 0,2 posto prema jenu te se njome trgovalo po 97,09 jena. Dolar se, pak, stabilizirao na 79,05 jena i drži se iznad najniže razine u mjesec dana od 78,68 jena, na koju se spustio u ponedjeljak.