ZAGREB - Pregovarački odbori Vlade i sedam sindikata državnih službi započeli su danas u Banskim dvorima pregovore o novom Kolektivnom ugovoru (KU) za 60.000 državnih službenika, pri čemu Vlada predlaže smanjenje materijalnih prava uz očuvanje plaća i radnih mjesta, slično kao i kod javnih službi. Predstavnici Vlade i sindikata prije početka pregovora izjavili su kako se nadaju dogovoru koji će biti na zadovoljstvo zaposlenih u državnim službama, sindikata i Vlade. Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša rekao je kako sindikati državnih službi "imaju specifičnu situaciju", jer su sindikati javnih službi prije njih počeli pregovore o svojem Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU), neki od njih su već prihvatili izmjene TKU-a, pa je za državne službenike "veći dio toga zadan". Vlada državnim službenicima predlaže očuvanje postojećih plaća uz odricanje od dviju božićnice i regresa, te jubilarnih nagrada osim za službenike s više od 35 godina staža. Također predlaže smanjenje dnevnice sa 170 na 150 kuna i naknada za prijevoz koje bi se ubuduće plaćale onima koji imaju opravdane troškove prijevoza. Pleša je najavio da će i sindikati državnih službi pitati članstvo što misli o Vladinu prijedlogu, ali pritom referendum nije jedina opcija.
ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo ponovo tone u recesiju, čak i ako se pretpostavi blagi oporavak u drugoj polovini godine, u 2012. očekuje se pad BDP-a od 1,6 posto te nastavak pada zaposlenosti, predviđenja su iz najnovije publikacije "Financijska stabilnost" Hrvatske narodne banke. U okolnostima ponovnog širenja krize u eurozoni, pooštrenih uvjeta financiranja na inozemnom i domaćem tržištu te pada izvozne potražnje, domaće gospodarstvo ponovo tone u recesiju. Mogućnosti protucikličkog djelovanja fiskalne i monetarne politike su ograničene, pa gospodarska politika treba biti usmjerena na strukturne reforme kako bi se podigla potencijalna stopa rasta gospodarstva, smatraju analitičari središnje banke. Ocjenjuju kako je recesijska kretanja u kratkom roku teško izbjeći jer, u okolnostima povećane nesklonosti riziku zbog financijske krize u eurozoni, fiskalna politika mora ostati usmjerena na proračunsku konsolidaciju kako bi javni dug zadržala na održivim razinama i na taj način osigurala pristup inozemnim financijskim tržištima. Istodobno, dodaju, utjecaj monetarne politike također je ograničen potrebom održavanja stabilnoga deviznog tečaja u uvjetima visoke devizne zaduženosti i rastućih deprecijacijskih pritisaka zbog smanjenog priljeva inozemnoga kapitala. Napominju kako bi predviđeni umjereni pad javnih rashoda i rast prihoda u 2012., planirano smanjenje proračunskog manjka opće države na oko 4,2 posto BDP-a, kao i nastavak konsolidacije u sljedećih nekoliko godina, rezultiralo stabilizacijom javnog duga na razini nižoj od 60 posto BDP-a.
ZAGREB - Hrvatska udruga banaka (HUB) u svojoj je danas predstavljenoj analizi o fiskalnoj politici i usporedbi situacije u Hrvatskoj i svijetu zaključila da je u fiskalnoj politici u Hrvatskoj po prvi put napravljen korak u pravom smjeru, no iako je fiskalni smjer dobar upozorava kako bi taj korak mogao biti prekratak te se zalaže za veću fiskalnu prilagodbu. Blaga je prilagodba primarnog fiskalnog salda po prvi put od početka krize zabilježena 2011., a nova je vlada prilagodbu pojačala te zacrtala njen smjer do 2014., kada se zahvaljujući Zakonu o fiskalnoj odgovornosti očekuje približavanje primarnog fiskalnog salda nuli. Iako je fiskalni smjer dobar, korak je prekratak, kazao je direktor HUB-a Zoran Bohaček ističući potrebu veće fiskalna prilagodba nego što je zacrtana trogodišnjom projekcijom proračuna 2012.-2014. jer u suprotnom hrvatski će javni dug nastaviti nekontrolirano rasti, što bi Hrvatsku pri kraju mandata ove Vlade moglo uvesti u opasnu fiskalnu zonu. Ističe da treba krenuti u dugoročno smanjenje javnog duga, što se neće dogoditi ni ove ni iduće godine, ali bitno je postaviti temelje da se taj dug počne dugoročno smanjivati što je cilj i Hrvatske i zemalja EU-a. Krajem prošle godine javni dug u Hrvatskoj (uključujući HBOR i državna jamstva) iznosio je 62,5 posto BDP-a, prema 58,7 posto krajem 2010. Da bi se javni dug stvarno počeo smanjivati trebali bi, kako su pokazale HUB-ove analize, doći u primarni fiskalni suficit od 1,2 posto BDP-a, a tome može pomoći i Zakon o fiskalnoj odgovornosti te Hrvatska ima šansu da se za 2013. i 2014. smjer dobro nastavi i dosegne balans primarnog fiskalnog proračuna.
ZAGREB - Vodeća bankarska grupacija u Adria regiji i ove je godine UniCredit s ukupnom aktivom 20,8 milijardi eura, a sektor osiguranja predvodi slovenska Triglav grupa s gotovo 921 milijun eura ostvarene premije, pokazala je analiza konzultantske tvrtke Deloitte o vodećih 15 bankarskih i osiguravateljskih grupacija za Adria regiju. Na drugom je mjestu Intesa SanPaolo grupa, koja je zahvaljujući 16 milijardi eura aktive, preuzela vodstvo pred trećeplasiranom NLB grupom (15,9 milijardi eura). Na četvrtom je mjestu u Adria regiji Hypo grupa (10,6 milijardi eura), a na petom RBA grupa (10,5 milijarde eura). Po podacima Deloittea, najveća banka u Hrvatskoj je, kao i prethodnih godina, Zagrebačka banka, članica UniCredit grupacije, s ukupnom aktivom od 13,8 milijardi eura. Slijedi Privredna banka Zagreb, članica grupe Intesa Sanpaolo, s ukupnom aktivom od 8,9 milijardi eura, te Erste&Steiermaerkische Bank s ukupnom aktivom od 7,5 milijardi eura. Hrvatsko bankarsko tržište, je s aktivom koja je prelazila 54 milijarde eura, najveće tržište u regiji po veličini, navode iz Deloittea te ističu kako većih potreba za dokapitalizacijom, posebice sistemskih banaka, nije bilo, što ide u prilog stabilnost hrvatskog bankarskog sustava. U sektoru osiguranja u Adria regiji, vodeća je slovenska Triglav grupa, a na drugom je mjestu hrvatska Croatia grupa koja je u 2011. ostvarila 427 milijuna eura premije. Najveći osiguravatelj u Hrvatskoj je i prošle godine bilo Croatia osiguranje s premijom od 375 milijuna eura, a slijede ga Allianz (136,8 milijuna eura) i Euroherc (134,5 milijuna eura.
ZAGREB - Nakon što je trgovanje na Zagrebačkoj burzi nakratko jučer oživjela najava preuzimanja Ingre, danas je tržište ponovno utonulo u letargiju - prometi su niski, a Crobexi stagniraju. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,22 posto, na 1.698 bodova, a Crobex10 0,11 posto, na 927 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 3 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Najava Đure Đakovića da će objaviti dobrovoljnu ponudu za preuzimanje zagrebačke Ingre, drugi dan zaredom potiče interes investitora za dionicama tih kompanija. Nakon jučerašnjeg uzleta cijene dionice Ingre za 25,2 posto, na 5,76 kuna, cijena te dionice danas stagnira na 5,79 kuna. Dionica Đure Đakovića, pak, stoji 73,15 kune, nakon što je jučer njezina zadnja cijena na zatvaranju Burze bila 74,4 kune. Najlikvidnija je do podneva bila dionica HT-a, s 940.000 kuna prometa. Cijena joj stagnira na 204,3 kune. Među likvidnijim izdanjima, po skoku cijene za 10 posto na 201 kunu ističe se dionica Rivijere Poreč. Dionica Diokija, pak, i dalje je na udaru prodaja zbog najavljenog stečaja te tvrtke. Nakon jučerašnjeg gubitka od 22,6 posto, do podneva cijena joj je potonula daljnjih 20,6 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,02 posto, a oslabila je i prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,476822 kune. Prema kuni su danas ojačale i ostale promatrane inozemne valute. Najviše je, za 0,46 posto, porasla vrijednost američkom dolaru, čiji srednji tečaj iznosi 6,110012 kuna. Tečaj britanske funte porastao je za 0,23 posto, na 9,531900 kuna, dok je srednji tečaj švicarskog franka od 6,226015 kuna viši za 0,02 posto.